Apostle Grace Lubega
Colossians 2:5 (KJV): “For though I am absent in body, yet I am with you in spirit, rejoicing to see your good order and the firmness of your faith in Christ.”
—
The human spirit is a very powerful entity. However, the depths of its power are yet to be understood and explored by believers in Christ.
The Apostle Paul is an example of a man who understood this power and he exercised himself in the liberties of the spirit.
In our theme scripture, he speaks of being present in spirit in a gathering of believers in the Colossian church although absent in body. In 1 Corinthians 5:4, he tells the Church, “When you are assembled in the name of the Lord Jesus and my spirit is present, with the power of our Lord Jesus…”
One vital truth you must understand about such liberties is that they are not for self-indulgence. The paradox of Christian freedom is that it flourishes within the boundaries of God’s will.
God does not want you to have out-of-body experiences for your own amusement and excitement. All these are tagged to divine purpose. When Philip was carried away by the Spirit after ministering to the Ethiopian eunuch, it was for the purpose of preaching in Azotus and the neighboring cities (Acts 8:35-40).
Even Paul’s experience in our theme scripture focused on the church’s well-being and order. It’s crucial to recognize that such spiritual experiences are not avenues for self-serving actions. The latent power within our human spirit can be profound. However, when misused or detached from divine guidance, it can lead to error and spiritual peril.
True liberty in the Spirit is not about pursuing personal desires or showcasing spiritual prowess. It’s about yielding to God’s will, allowing Him to direct our paths for His glory.
FURTHER STUDY: Galatians 5:13; 1 Peter 2:16
GOLDEN NUGGET: The paradox of Christian freedom is that it flourishes within the boundaries of God’s will. True liberty in the Spirit is not about pursuing personal desires or showcasing spiritual prowess. It’s about yielding to God’s will, allowing Him to direct our paths for His glory.
PRAYER: Heavenly Father, thank You for the liberty You’ve granted me through Your Spirit. I understand that true freedom comes from submission to Your will. You guard my heart against using my spiritual gifts for personal gain. May I always seek to align my actions with Your divine purpose, serving others and glorifying Your name. In Jesus’ name, Amen.
KU BY’EDDEMBE LY’OMWOYO N’OKUGONDERA KATONDA
Omutume Grace Lubega
Abakkolosaayi 2:5(KJV): Kubanga newakubadde nga ssiriiyo mu mubiri, naye mu mwoyo ndi nammwe, nga nsanyuka era nga ndaba empisa zammwe ennungi, n’obunywevu obw’okukkiriza kwammwe mu Kristo.
—
Omwoyo gw’omuntu kitonde ky’amaanyi nnyo. Wabula, obuziba bw’amaanyi gakyo tebunategeerekeka era n’okuzuulibwa abakkiriza mu Kristo.
Omutume Pawulo kyakulabirako eky’omuntu eyategeera amaanyi gano era ne yeetendeka mu ddembe ly’omwoyo.
Mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo, ayogera ku kubeerawo mu mwoyo mu nkuŋŋaana z’abakkiriza mu kkanisa y’Abakkolosayi yadde nga taliiwo mu mubiri. Mu 1 Abakkolinso 5:4, agamba ekkanisa, “mu linnya lya Mukama waffe Yesu, mmwe nga mukuŋŋaanye n’omwoyo gwange awamu n’amaanyi ga Mukama waffe Yesu…”
Amazima amakulu agamu g’oteekeddwa okutegeera ku ddembe nga lino gali nti si lya kwesanyusaamu. Ekyawukana ku ddembe ly’ekikristaayo kiri nti likulira mu nsalosalo z’okwagala kwa Katonda.
Katonda tayagala ofune ensisinkano ezitali mu mubiri ku lw’okwewuunya n’okusanyuka kwo. Bino byonna byekuusiza ku kigendererwa eky’obwakatonda. Firipo bwe yatwalibwa Omwoyo ng’amaliriza okuweereza eri omulaawe Omuwesiyopya, kyali lwa kigendererwa eky’okubuulira enjiri mu Azoto n’ebibuga ebiriraanyewo (Ebikolwa by’abatume 8:35-40).
N’ensisinkano za Pawulo mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo zaateeka essira ku kubeera obulungi n’entegeka y’ekkanisa. Kikulu nnyo okutegeera nti ensisinkano ez’omwoyo bwe zityo si miwaatwa gya bikolwa eby’okwesanyusa. Amaanyi agatudde mu myoyo gaffe egy’obuntu gasobola okubeera amangi. Wabula, bwe gakozesebwa obubi oba okuggyibwa ku kulunŋŋamizibwa okw’obwakatonda, gasobola okuleeta okusobya n’okuzikirira okw’omwoyo.
Eddembe erya nnamaddala mu mwoyo teryesigama ku kunoonya okwegomba okwa ssekinoomu oba okulaga amaanyi ag’omwoyo. Liri mu kwewaayo eri okwagala kwa Katonda, okumuganya okulunŋŋamya amakubo gaffe ku lw’ekitiibwa Kye.
YONGERA OSOME: Abagalatiya 5:13, 1 Petero 2:16
AKASUMBI KA ZAABU: Ekyawukana ku ddembe ly’ekikristaayo kiri nti likulira mu nsalosalo z’okwagala kwa Katonda. Eddembe eryanamaddala mu mwoyo teryesigama ku kunoonya okwegomba okwa ssekinoomu oba okulaga amaanyi ag’omwoyo. Liri mu kwewaayo eri okwagala kwa Katonda, okumuganya okulunŋŋamya amakubo gaffe ku lw’ekitiibwa Kye.
ESSAALA: Kitange ow’omuggulu, weebale ku lw’eddembe ly’ompadde okuyita mu Mwoyo wo. Ntegeera nti eddembe eryanamaddala liva mu kugondera okwagala kwo. Okuuma omutima gwange obutakozesa birabo byange olw’okuganyulwa kwange. Ŋŋanya noonyenga okukwasaganya ebikolwa byange n’ekigendererwa Kyo eky’obwakatonda, nga mpeereza abalala n’okuwa erinnya Lyo ekitiibwa. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
EBIKWATIREINE N’OBUGABE BW’OMWOYO HAMWE N’OKWOROBERA RUHANGA
Entumwa Grace Lubega
Abakolosai 2:5: “Ahakuba, n’obu ndaabe ntari naimwe omu mubiri, kwonka ndi naimwe omu mwoyo, ninshemerererwa kureeba obuteeka bwanyu oburungi n’okuhama kw’okwikiriza kwanyu
omuri Kristo.”
—
Omwoyo w’omuntu n’ekicweka kikuru munonga. Kwonka, oburaingwa bw’amaani g’omwoyp ogwo gari haihi kwetegyerezibwa n’okuzoorwa abaikiriza omuri Kristo.
Entumwa Paulo n’ebyokureeberaho ky’omuntu oyetegyereize amaani aga kandi akakozesa obugabe obu omu mwoyo.
Omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu, nagamba aha kubaho omu mwoyo omu ruterane rw’abaikiriza omu kanisa y’abakorinso n’obuyabaire atariho omu mubiri. Omu 1 Abakorinso 5:4, nagambira ekanisa ati,
“Ku muriba muteeraine, nanye ndi hamwe naimwe omu mwoyo n’amaani ga Mukama waitu Yesu..”
Amazima gamwe amakuru agu oshemereire kwetegyereza aha bugabe nk’obwo ningu tibw’okwehimbisa. Ekikubuzabuza eky’obugabe bw’obukristaayo n’ahabw’okuba nibubonerera omu nsharo z’okukunda kwa Ruhanga.
Ruhanga tarikwenda ngu ogire ebi orikurabamu ebiri aheeru y’omubiri kwenda ngu otangaare kandi oshemererwe. Byona ebi nibikwata aha kigyendererwa ky’obwa Ruhanga. Filipo kuyatwiirwe Omwoyo bwanyima y’okuburira omukonwa wa Esiopia, kikaba kiri ekigyendererwa ky’okuburira omu Azooto n’omu tauni zona ezehinguririize (Ebyakozirwe Entumwa 8:35-40).
N’eki Paulo yarabiremu omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu kikaba nikikwata aha burungi bw’ekanisa n’obuteeka. Nikikuru kumanya ngu ebintu by’omwoyo nk’ebyo timyanya y’ebikorwa by’okweheereza. Amaani agari omu mwoyo w’omuntu nigabaasa kuba maingi. Kwonka, kugarikukozesibwa kubi nari gakaruga omu buhabuzi bwa Ruhanga, nigabaasa kureeta enshobi nari akabi omu mwoyo.
Obugabe obuhikire omu mwoyo tikuronda ebyeteengo byaawe nk’omuntu nari kworeka obumanzi bw’omwoyo. Kiri aha kworobera okukunda kwa Ruhanga, okamwikiriza kwebembera emihanda yaitu ahabw’ekitiinisa kye.
SHOMA N’EBI: Abagalatia 5:13; 1 Petero 2:16
EBIKURU MUNONGA: Ekirikubuzabuza eky’obugabe bw’obukristaayo n’ahabw’okuba nibubonerera omu nsharo z’okukunda kwa Ruhanga. Obugabe obuhikire omu mwoyo tikuronda ebyeteengo byaawe nk’omuntu nari kworeka obumanzi bw’omwoyo. Kiri aha kworobera okukunda kwa Ruhanga, okamwikiriza kwebembera emihanda yaitu ahabw’ekitiinisa kye.
ESHAARA: Taata omwiguru, ninkusiima ahabw’obugabe obu ompaire omu mwoyo waawe. Ninyetegyereza ngu obugabe obuhikire niburuga omu kworobera okukunda kwaawe. Noriinda omutima gwangye okutakozesa ebiconco by’omwoyo kuntungisa. Reka ngume ninsherura okutereza ebikorwa byangye n’ekigyendererwa kyaawe, okuheereza abandi n’okuhimbisa eiziina ryaawe. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
EBY’OBUGABE BW’OMWOYO N’OKWOROBA HALI RUHANGA
Omukwenda Grace Lubega
Abakolosaayi 2:5(KJV): “Nobukiraaba ngu Nyowe ntindihamu nainywe omu mubiri, kunu ndi hamu nainywe omu mwoyo, ninkyanganuka nindora enyetwara yanyu enungi n’obugumu bwanyu obw’okwikiriza omu Kristo.”
—
Omwoyo gw’omuntu guli gw’amaani muno omukubaho kwagwo, Nobukyakuba, enziha z’amaani gaagwo tizikabaire kwetegerezebwa kandi nokuzorwa kurungi kuraba omubaikiriza omu Kristo.
Omukwenda Paulo ali eky’okurorwaho eky’ogu ayayetegeriize amaani ganu kandi akakoora omu bugabe bunu obw’omwoyo.
Omu mutwe gw’ekyahandikirwe, we akubaza aroho omu mwoyo omu kuterana kw’abaikiriza omu Kanisa y’Abakolosaayi nobwakaba ataroho omu mubiri. Omu 1 Abakolinso 5:4, we akugambira Ekanisa, “obumuraaba mwesoroize omu ibara lya Mukama Yesu kandi omwoyo gwange guli hamu nainywe, hamu n’amaani ga Mukamu waitu Yesu…”
Amananu agakwetagisibwa iwe ag’oteekwa kwetegereza hali obugabe nk’obwo gali ngu tigali g’okwehikyaho-iwe wenka. Ekikuhuniriza omu bugabe bw’aba Kristaayo kiri ngu bwanjaara omunsaro z’okugonza kwa Ruhanga.
Ruhanga takugonza iwe obe n’obugabe kuruga-omu-mubiri habw’okunyumirwa kwawe wenka n’okusemererwa. Binu byoona bisumikaniziibwe ha kigenderwa ky’obwa Ruhanga. Firipo obuyatwairwe Omwoyo amazire kuhereza hali omukonwa owa Ethiopia, kikaba habw’ekigendeerwa ky’okutebeza enjiri omu Azoote kandi n’ebiikaro ebikaba byehinguliriize. (Engeso Z’Abakwenda 8:35-40).
Gonze na Paulo ekiyatungire kurabamu omu mutwe gw’ekyahandikirwe kyaitu kitunuliire ha kuba-kurungi kandi n’emikoore y’Ekanisa. Kiri ky’ensonga kumanya ngu eby’otunga kurabamu omu mwoyo tibiri bikorwa by’okwehikyaho-iwe wenka. Amaani agakoora omunda omu myoyo yaitu abantu gasobora kuba maingi. Okwahukanaho, obugakozesebwa kubi oba gakacweba hali okuhaburwa kw’obwa Ruhanga, nigasobora kukutwara omunsobi n’omubutandwa bw’omwoyo.
Obugabe obw’amananu omu Mwoyo tibuli ha kweseruura okuruhiira kwa we oba kuhemba amaani g’omwoyo. Kiri ha kwehayo hali okugonza kwa Ruhanga. Nitumwikiriza We kuragiira emihanda yaitu habw’ekitinisa Kye.
GALIHYA N’OSOMA: Abagalatiya 5:13; 1 Petero 2:16
EBIKURU MUBYOONA: Ekikuhuniriza omu bugabe bw’aba Kristaayo kiri ngu bwanjaara omunsaro z’okugonza kwa Ruhanga. Obugabe obw’amananu omu Mwoyo tibuli ha kweseruura okuruhiira kwa we oba kuhemba amaani g’omwoyo. Kiri ha kwehayo hali okugonza kwa Ruhanga. Nitumwikiriza We kuragiira emihanda yaitu habw’ekitinisa Kye.
ESAARA: Taata ow’omu Iguru, webale habw’obugabe obwompaire kuraba omu Mwoyo gwa We. Nyowe ninyetegereza ngu obugabe obw’amananu bwija kurugira omu kworobera okugonza Kwa We. Iwe olinda omutima gwange obutakozesa ebisembo byange habw’okwehikyaho nyenka. Leka butoosa nseere okuterekereza ebikorwa byange hamu nekigendeerwa kya We eky’obwa Ruhanga, nimpereza abandi kandi ninyumiza ibara lya We. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
LOK ME TWERO I CWINY DOK MINE ITE LOC PA LUBANGA
Lakwena Grace Lubega
Jo Kolocai 2:5(KJV): “Kadi bed pe atye kacel kwedwu i kom, ento watye kacel i cwiny kun cwinya yom me neno kit ma wuwoto kwede maber i lok ducu, ki niyewu mucuŋ matek i kom Kricito.”
—
Cwiny dano obedo kabedo ma piretek twatwal. Ento, tut pa teko ne pwod myero kong giniang dok jo ma ye ikom Kristo omyero kong guniang matute.
Lakwena Paulo obedo labol pa dano ma oniang i kom teko ne dok opwonye me bedo i twero me cwiny.
Ikwan wa matin, en Loko i kom bedo tye i cwiny kama jo maye i kom Kricito gubedo iye i Kanica me Kolocai kadi kabed gipeke i kom. Ibuk Pa 1 Jo Korint 5:4, en waco ki kanica ni, “kace ugure kacelo ki nying Rwotwa Yecu Kricito dok cwinya tye kwede, ki teko pa Rwotwa Yecu…”
Ada acel ma piretek ma omyero iniang i kom lakit twero magi en aye ni pe gitye me cobo miti ni. Twero pa Lakricitayo tye ni en nya kama miti pa Lubanga tye iye.
Lubanga pe mito ni inen jami mukene ma pe tye i kom me yomo cwinyi dok pien mit. Jami magi ducu okube ki dog tic pa Lubanga. Ikare ma Cwiny Maleng otingo Pilipo iyunge tucu jiri bot laco mo me etiopia ni, obedo pi tyenlok me tucu Jiri i Azotus dok boma macok kwedgi(Tic pa lukwena 8:35-40).
Kadi wa ginma Paulo owok ki iye ikwan wa matin kemo ber bedo pa Kanica dok kit ma jami myero owot kwede. Piretek me niang ni lakit jami magi ma waneno i cwiny pe obed kabedo me timo jami piri. Teko matye i cwinywa pire twero bedo tek. Ento, kace pe gitiyo kwede maber onyo opoke woko ki i kom tela pa Lubanga, twero kelo aroja onyo peko marac me cwiny.
Twero me ada i cwiny pe obedo yenyo miti ni keni onyo nyutu teko pa cwiny maleng. Obedo mine me timo miti pa Lubanga, kunwa ye ki En me telo yoo wa pi deyo ne.
KWAN MUKENE: Jo Galatia 5:13; 1 Petero 2:16
LWOD MADIT: Twero pa Lakricitayo tye ni en nya kama miti pa Lubanga tye iye. Twero me ada i cwiny pe obedo yenyo miti ni keni onyo nyutu teko pa cwiny maleng. Obedo mine me timo miti pa Lubanga, kunwa ye ki En me telo yoo wa pi deyo ne.
LEGA: Wora me polo, apwoyi pi twero ma imina niwok ki cwinyi. Aniang ni twero me ada bino ki mine ite miti ni. In igwoko cwinya ki i kom tic ki mot na me cwiny pi jami ma amito nongo ne. Wek miti na obed me kubu ginma atimo ki miti pa Lubanga, kun atiyo pi jo mukene dok me miyo deyo boti. Inying Yecu, Amen.
KOP AKWAKO KUC ME YI CUNY KARACEL KEDE MIYE ITE LOC OBAŊA
Akwena Grace Lubega
Jo Kolocai 2:5 (Lango): Pien kadi an mom atye kedwu i kom, ento atye kedwu i cuny kun alelo me neno kite ame iwoto wunu kede aber i kop luŋ, kede iyeewu ame ocuŋ atek i kom Kricito.
—
Cuny dano obedo ginoro atye kede teko adwoŋ tutwal. Cite, jo oye i Kricito pwod ru aniaŋ tut a teko mere kede daŋ pwod ru otio kede.
Akwena Paulo obedo apor ikom dano ame obin oniaŋ teko man eka te pwonyere i tic kede kuc me cuny.
Ityeny jiri wa tin, en loko ikom bedo kede jo ame oyee i Kolocai i cuny akadi en mom tye ikom. Iyi 1 Korinti 5:4, en kobi lwak jo olarre ni, “Myero icokere wunu karacel i nyiŋ Rwotwa Yecu, kun nwoŋo an daŋ atye kedwu i cuny kede teko a Rwotwa Yecu…”
Ateni acel amyero yin iniaŋ akwako kodi kuc man obedo ni mom obedo me awaka. Gin acel aniaŋo tek akwako kuc Akricitayo obedo ni kuc man tio iyi kan ame miti Obaŋa tye iye.
Obaŋa mom mito ni inen jami me yi cuny pi cobo miti ni kede yomoro yi. Jami man luŋ tio alubere kede yuba Mere. Ikare ame Cuny yut kede Pilipo iyoŋe en pwonyo oroo me Eciopia, onwoŋo obedo pi tio tic me rabo amut aber iyi Ajota kede boma ame orumo (Tic Okwena 8:45-40).
Gin ame Paulo obeo iye itye jiri wa me tin nwoŋo obedo pi neno kit ame lwak jo olarre nwoŋo tye kede. Pire tek tutwal me neno ni kodi jami man me cuny mom obedo kabedo me cobo miti ni. Teko ame tye i cuny wa twero bedo adit tutwal. Cite, ka mom otio kede aber onyo mom otio kede ite tela Obaŋa, twero tero dano i bal kede balle a jami i cuny.
Kuc me ateni i Cuny mom obedo ka me cobo miti ni onyo onyuto teko ni i kabedo me cuny. Obedo gin ame kwako miiye bot miti Obaŋa, kun oye ni En nyuttiwa yo pi kwogo mere.
MEDE IKWANO: Jo Galatia 5:13; 1 Petero 2:16
APIRE TEK: Gin acel aniaŋo tek akwako kuc Akricitayo obedo ni tio iyi kan ame miti Obaŋa tye iye. Kuc me ateni i Cuny mom obedo ka me cobo miti ni onyo onyuto teko ni i kabedo me cuny. Obedo gin ame kwako miiye bot miti Obaŋa, kun oye ni En nyuttiwa yo pi kwogo mere.
KWAC: Papo ame tye i polo, apwoyi pi kuc ame imia pi Cunyi. Aniaŋ ni kuc me ateni ya ikom miye ite locci. Yin i gwoko cunya ikom tic kede motta me cuny pi cobo miti na. Wek ikare luŋ ayeny yo me miyo jami ame timo me bedo alubere kede miti Ni, tic pi jo okene karacel kede me kelo kwogo i Nyiŋi. Inyiŋ Yecu, Amen.
NU AILAJAANARETA NUOMOYO KA ABILAKIN NE EJAI EDEKE
Ekiyakia Grace Lubega
Ikolosain 2:5 (AOV): Naarai karaida amamei eoŋ kotoma akuan, konye ajai kayes kotoma omoyo, eyalama da aanyun ekusipone loeteni ka aicasit naka aiyuunikus kotoma Kristo.
—
Emoyo etuŋanan erai ibore yen agogoŋu noi. Konye, aidules naka apedor ke ebeit amisiikite ka ainyabuk iyuunak kotoma Kristo.
Ekiyakia Paulo erai aanyunet naka etuŋanan loabu omisiik apedor na kosodi aitolot ake akuan kotoma ailajaanareta nuka omoyo.
Kotoma aiwadikaete wok naepukorit, inera ŋesi nuka ajaute kotoma omoyo ko okodet loka eyuunak okanisa loka Okolosain karaida amamei kotoma akuan. Kotoma 1 Ikorinton 5:4, elimokit ŋesi Ekanisa, “…. naitukonokinotor nepepe ka ekamoyo, ka apedor da naka Ejakaitiwok Yesu.”
Abeite adiopet na ejai jo amisiikin kanu ikamunitos ailajaanareta ka aŋun erai ebe mam kesi eraasi nuelomakino ominaite akuan. Akirosit naka ailajaara na Okristayone erai ebe epoloi kotoma aiboisio nuka akote Edeke.
Mam Edeke ekoto jo adumun atakanikineta nuokiŋa akuan kanu aumokin kon ka aiyalama. Nu kere erucokina keda alosikinet nalaunan. Ne adakara Pilip Emoyo keda aijaanakin ebwacit loka Etiopia, arai kanuka alosikinet naka alimonokin kotoma Asoto ka ibugai luedunyatar (Aswamisio 8:35-40).
Karaida atakanikinet naka Paulo kotoma aiwadikaete wok naepukorit abu idulokin aŋaleu naka ekanisa keda ainapakina. Epolok noi nuka ajenikin ebe atakanikineta ka aŋun kesi mam eraasi aswamisio nuka aijaanakin bon. Apedor naka kotoma omoyo loka etuŋanan epedor apol. Konye, nemam itosomaere jokan arai elemara kane ejai alosikinet nalaunan, epedori ayaŋaun aibucar ka emoyo loaronis.
Ailajaara nabeit kotoma Omoyo ŋesi mam erai nuka atupit ipudesia nuka akuan arai aitodunun adesiarit omoyo. Erai nuka abilakina akote naka Edeke, icamakini Ŋesi aiŋarenikin irotin wok kanuka aibuses Ke.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Igalatian 5:13; 1 Petero 2:16
NUEPOSIK BALA ESABU: Akirosit naka ailajaara na Okristayone erai ebe epoloi kotoma aiboisio nuka akote Edeke. Ailajaara nabeit kotoma Omoyo ŋesi mam erai nuka atupit ipudesia nuka akuan arai aitodunun adesiarit omoyo. Erai nuka abilakina akote naka Edeke, icamakini Ŋesi aiŋarenikin irotin wok kanuka aibuses Ke.
AILIP: Papa lokotoma Akuj, Eyalama kanuka ailajaara naiinak Jo eoŋ Omoyo Kon. Amisiikit eoŋ ebe ailajaara nabeit ebuni kane ejai abilakin akote Kon. Idari Jo etauka kane ejai aitosom ainakineta ka nuomoyo kanuka adumun ka. Kamoo eoŋ duc aitetenikin aswamisio ka keda alosikinet Kon nalaunan, ejaanakini luce ka aitopol ekiror Kon. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
KUHUSU UHURU WA KIROHO NA UTII KWA MUNGU
Mtume Grace Lubega
Wakolosai 2:5(KJV): Kwa kuwa mimi siko pamoja nanyi kimwili, lakini niko pamoja nanyi kiroho, nami nafurahi kuuona utaratibu wenu na jinsi uthabiti wa imani yenu katika Kristo ulivyo.
—
Roho ya mwanadamu ni chombo chenye nguvu sana. Hata hivyo, kina cha nguvu zake bado hakijaeleweka na kuchunguzwa na waamini katika Kristo.
Mtume Paulo ni mfano wa mtu ambaye alielewa uwezo huu na alijizoeza katika uhuru wa roho.
Katika andiko letu kuu, anazungumza juu ya kuwepo pamoja nao kiroho katika mkusanyiko wa waamini katika kanisa la Kolosai ingawa hakuwepo kimwili. Katika 1 Wakorintho 5:4, analiambia Kanisa, “Mkikusanyika katika jina la Bwana Yesu na roho yangu ipo pamoja na uweza wa Bwana wetu Yesu…”
Ukweli mmoja muhimu ambao lazima uelewe kuhusu uhuru kama huo ni kwamba sio wa kujifurahisha wenyewe. Fumbo la uhuru wa Kikristo ni kwamba unastawi ndani ya mipaka ya mapenzi ya Mungu.
Mungu hataki uwe na matukio ya nje ya mwili kwa ajili ya kujifurahisha na kukusisimua. Haya yote yamewekwa alama kwa kusudi la Mungu. Wakati Filipo alipochukuliwa na Roho baada ya kumhudumia towashi wa Kushi, ilikuwa ni kwa ajili ya kuhubiri Azoto na miji ya jirani (Matendo 8:35-40).
Hata uzoefu wa Paulo katika andiko let kuu ulilenga ustawi na utaratibu wa kanisa. Ni muhimu kutambua kwamba uzoefu kama huo wa kiroho si kwa ajili ya kujihudumia mwenyewe. Nguvu iliyofichika ndani ya roho yetu ya kibinadamu inaweza kuwa kubwa. Hata hivyo, inapotumiwa vibaya au kutengwa na mwongozo wa kimungu, inaweza kusababisha makosa na hatari ya kiroho.
Uhuru wa kweli katika Roho hauhusu kufuata matamanio ya kibinafsi au kuonyesha uwezo wa kiroho. Ni kuhusu kujisalimisha kwa mapenzi ya Mungu, kumruhusu aelekeze njia zetu kwa utukufu wake.
MASOMO YA ZIADA: Wagalatia 5:13; 1 Petro 2:16
UJUMBE MKUU: Fumbo la uhuru wa Kikristo ni kwamba unastawi ndani ya mipaka ya mapenzi ya Mungu. Uhuru wa kweli katika Roho hauhusu kufuata matamanio ya kibinafsi au kuonyesha uwezo wa kiroho. Ni kuhusu kujisalimisha kwa mapenzi ya Mungu, kumruhusu aelekeze njia zetu kwa utukufu wake.
SALA: Baba wa Mbinguni, asante kwa uhuru ambao umenipa kupitia kwa Roho wako. Ninaelewa kwamba uhuru wa kweli unatokana na kujitiisha kwa mapenzi Yako. Unalinda moyo wangu dhidi ya kutumia vipawa vyangu vya kiroho kwa faida binafsi. Kila wakati nijitahidi kuoanisha matendo yangu na kusudi Lako takatifu, kuwatumikia wengine na kulitukuza jina Lako. Kwa jina la Yesu, Amina.
DES LIBERTÉS SPIRITUELLES ET DE LA SOUMISSION À DIEU
L’Apôtre Grace Lubega
Colossiens 2:5 (LSG): “Car, si je suis absent de corps, je suis avec vous en esprit, voyant avec joie le bon ordre qui règne parmi vous et la fermeté de votre foi en Christ.”
—
L’esprit humain est une entité très puissante. Cependant, la profondeur de sa puissance reste encore à être pleinement comprise et explorée par les croyants en Christ.
L’apôtre Paul est un exemple d’homme qui avait compris cette puissance et qui exerçait les libertés de l’esprit.
Dans notre verset thème, il parle de sa présence en esprit au sein d’une assemblée de croyants à Colosses, bien qu’absent physiquement. Dans 1 Corinthiens 5:4, il dit à l’Église : « Au nom du Seigneur Jésus, vous et mon esprit étant assemblés avec la puissance de notre Seigneur Jésus… »
Une vérité essentielle à comprendre à propos de ces libertés est qu’elles ne sont pas destinées à la gratification personnelle. Le paradoxe de la liberté chrétienne est qu’elle s’épanouit dans les limites de la volonté de Dieu.
Dieu ne désire pas que vous ayez des expériences extra-corporelles pour votre simple plaisir ou excitation. Toutes ces choses sont liées à un but divin. Lorsque Philippe fut enlevé par l’Esprit après avoir prêché à l’eunuque éthiopien, ce fut dans le but d’annoncer l’Évangile à Azot et dans les villes environnantes (Actes 8:35-40).
Même l’expérience de Paul dans notre verset thème était centrée sur le bien-être et l’ordre de l’Église. Il est crucial de reconnaître que de telles expériences spirituelles ne sont pas des occasions d’agir de manière égoïste. La puissance latente en notre esprit humain peut être profonde. Mais mal utilisée ou détachée de la direction divine, elle peut mener à l’erreur et au péril spirituel.
La véritable liberté dans l’Esprit ne consiste pas à poursuivre ses désirs personnels ou à afficher une puissance spirituelle. Elle consiste à se soumettre à la volonté de Dieu, Lui permettant de diriger nos chemins pour Sa gloire.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Galates 5:13 ; 1 Pierre 2:16
PASSAGE EN OR: Le paradoxe de la liberté chrétienne est qu’elle s’épanouit dans les limites de la volonté de Dieu. La véritable liberté dans l’Esprit ne consiste pas à poursuivre ses désirs personnels ou à faire étalage de puissance spirituelle. Elle consiste à se soumettre à la volonté de Dieu, Lui permettant de diriger nos chemins pour Sa gloire.
PRIÈRE: Père céleste, merci pour la liberté que Tu m’as donnée par Ton Esprit. Je comprends que la vraie liberté vient de la soumission à Ta volonté. Tu gardes mon cœur de toute utilisation égoïste de mes dons spirituels. Que je cherche toujours à aligner mes actions sur Ton dessein divin, servant les autres et glorifiant Ton nom. Au nom de Jésus, Amen.
Loading…
VON GEISTLICHEN FREIHEITEN UND DER UNTERWERFUNG UNTER GOTT
Apostel Grace Lubega
Kolosser 2,5 (LUT): „Denn obwohl ich leiblich abwesend bin, so bin ich doch im Geist bei euch und freue mich, wenn ich eure Ordnung und euren festen Glauben an Christus sehe.“
—
Der menschliche Geist ist ein nicht physischer Teil und kraftvoller von dir. Jedoch muss die Tiefgründigkeit der Kraft des Geistes von den Christusgläubigen erst noch verstanden und erforscht werden.
Der Apostel Paulus ist ein gutes Beispiel dafür, wie jemand diese Kraft begriffen hatte und die Freiheiten des Geistes ausleben konnte.
In unserer thematischen Schriftstelle spricht er davon, wie er bei einer Versammlung von Gläubigen in der Kolosser-Gemeinde im Geiste bei ihnen war, obwohl er körperlich abwesend war. In 1. Korinther 5,4 schreibt er der Gemeinde: „Wenn ihr im Namen unseres Herrn Jesus versammelt seid und mein Geist mit der Kraft unseres Herrn Jesus bei euch ist …“
Eine entscheidende Tatsache, die du in Bezug auf solche Freiheiten verstehen solltest, ist, dass sie nicht der Selbstgefälligkeit dienen. Das Paradoxe an der christlichen Freiheit ist, dass sie am besten innerhalb der Grenzen von Gottes Willen gedeiht.
Gott will nicht, dass du nur aus Lust und Laune außerkörperliche Erfahrungen hast. All dies ist mit einem göttlichen Ziel verbunden. Als Philippus vom Geist hinweggetragen wurde, nachdem er dem äthiopischen Kämmerer gedient hatte, geschah dies zu dem Zweck, in Asotus und den benachbarten Städten zu predigen (Apostelgeschichte 8,35-40).
Sogar Paulus’ Erfahrung in unserer thematischen Schriftstelle hatte das Wohl und die Ordnung der Kirche zum Ziel. Es ist äußerst wichtig zu erkennen, dass solche spirituellen Erfahrungen nicht zu eigennützigen Handlungen führen. Die im menschlichen Geist schlummernde Kraft kann sehr tiefgreifend sein. Wenn sie jedoch missbraucht oder von der göttlichen Führung losgelöst wird, kann sie zu Irrtum und geistlicher Verwirrung führen.
Bei der wirklichen Freiheit im Geist geht es nicht darum, persönliche Begierden zu verfolgen oder geistliche Fähigkeiten zur Schau zu stellen. Es bedeutet vielmehr, sich dem Willen Gottes zu unterwerfen und Ihm zu erlauben, unsere Schritte zu Seiner Herrlichkeit zu lenken.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Galater 5,13; 1. Petrus 2,16
FAZIT: Das Paradoxe an der christlichen Freiheit ist, dass sie am besten innerhalb der Grenzen von Gottes Willen gedeiht. Bei der wirklichen Freiheit im Geist geht es nicht darum, persönliche Begierden zu verfolgen oder geistliche Fähigkeiten zur Schau zu stellen. Es bedeutet vielmehr, sich dem Willen Gottes zu unterwerfen und Ihm zu erlauben, unsere Schritte zu Seiner Herrlichkeit zu lenken.
GEBET: Himmlischer Vater, ich danke dir für die Freiheit, die du mir durch deinen Geist geschenkt hast. Ich weiß nun, dass wahre Freiheit von der Unterwerfung unter Deinen Willen kommt. Du bewahrst mein Herz davor, meine geistlichen Gaben für den persönlichen Nutzen einzusetzen. Möge ich immer danach streben, meine Handlungen mit Deinem göttlichen Ziel in Einklang zu bringen, anderen zu dienen und Deinen Namen zu verherrlichen. In Jesu Namen, Amen.