Apostle Grace Lubega
Matthew 9:37-38 (KJV): Then saith he unto his disciples, The harvest truly is plenteous, but the labourers are few; Pray ye therefore the Lord of the harvest, that he will send forth labourers into his harvest.
—
When Jesus looked at the crowds—lost, aimless, and helpless (Matthew 9:36)—He didn’t see a problem. He saw a harvest. That perspective is everything.
Too often, believers look at people who don’t know Christ and see a project, a process, or a problem to be fixed. We see them as seeds. Jesus calls them harvest—ready and ripe now.
This is a major shift in mindset. A seed is something you wait on. A harvest is something you act on. Jesus wasn’t telling His disciples to wait around and hope people “come around.” He told them the harvest is ready. The issue isn’t with the readiness of people—it’s with the readiness of the workers.
We have been called to see people not just for where they are, but for what God has already made them to be. God sees sons and daughters waiting to come home. And He’s looking for people willing to step into the field and bring them in.
Evangelism isn’t about pushing people into something they’re not ready for. It’s about recognizing that God has already worked in their hearts—and the moment you show up with love, truth, and grace, they are more than ready to respond.
So ask God to open your eyes. Ask Him to help you see people the way He does. You’re not just called to hope for change—you’re called to help bring it in.
FURTHER STUDY: John 4:35, 2 Corinthians 5:20
GOLDEN NUGGET: Evangelism isn’t about pushing people into something they’re not ready for. It’s about recognizing that God has already worked in their hearts—and the moment you show up with love, truth, and grace, they are more than ready to respond.
PRAYER: Father, I thank You for this word. Thank You for the wisdom on how souls are won. Lord, help me see the people around me as You do—not as distant or disinterested, but as part of Your harvest. Change how I think. Remove the hesitation and fear that stops me from reaching out. Give me boldness and love to step into the work You’ve called me to. Send me as one going into the harvest, and use me to bring people into Your Kingdom. In Jesus’ name, Amen.
ENDOWOOZA Y’OMUKOZI
Omutume Grace Lubega
Matayo 9:37-38(KJV): N’alyoka agamba abayigirizwa be nti Eby’okukungula bye bingi, naye abakozi be batono. Kale musabe Omwami w’eby’okukungula, asindike abakozi mu by’okukungula bye.
—
Yesu bwe yatunuulira ebibiina—nga bibuze, nga tebirina kigendererwa, nga tebirina buyambi(Matayo 9:36)—teyalaba kizibu. Yalaba makungula. Endaba eyo, ye buli kimu.
Ebiseera ebisinga, abakkiriza batunuulira abantu abatamanyi Kristo, ne balaba omulimu, ekiri mu kukolebwako, oba ekizibu ekyetaagisa okugonjoolwa. Tubalaba nga ensigo. Yesu abayita makungula—ameetegefu era agengedde kati.
Eno enkyukakyuka nnene mu ndowooza. Ensigo kintu ky’olindirira. Amakungula kintu ky’okolako. Yesu yali tagamba bagoberezi Be kulindako nga basuubira abantu “okujja awo.” Yabagamba nti amakungula meetegefu. Ensonga teri ku bwetegefu bw’abantu—eri ku bwetegefu bw’abakozi.
Tuyitiddwa okulaba abantu si awo we bali wokka, wabula ekyo Katonda kye yabakola okubeera. Katonda alaba abaana ab’obulenzi n’abobuwala abalinze okujja ewaka. Era anoonya abantu abeetegefu okulinnya mu kisaawe okubaleeta munda.
Okubuulira enjiri tekuli ku kusindika bantu mu kintu kye bateetegekedde. Kiri ku kumanya nti Katonda yakoze dda mu mitima gyabwe—era bw’oviirayo mu kwagala, mu mazima ne mu kisa, beetegefu nnyo n’okusingawo okwanukula.
N’olwekyo buuza Katonda akubikkule amaaso. Musabe akuyambe okulaba abantu mu ngeri gy’Abalabamu. Toyitiddwa kusuubira busuubizi nkyukankyuka—oyitiddwa kuyambako okugireeta munda.
YONGERA OSOME: Yokaana 4:35, 2 Abakkoliso 5:20
AKASUMBI KA ZAABU: Okubuulira enjiri tekiri ku kusindika bantu mu kintu kye bateetegekedde. Kiri ku kumanya nti Katonda yakoze dda mu mitima gyabwe—era bw’oviirayo mu kwagala, mu mazima ne mu kisa, beetegefu nnyo n’okusingawo okwanukula.
ESSAALA: Kitange, nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Nkwebaza olw’amagezi ku ngeri y’okuwangulamu emmeeme. Mukama, nyamba okulaba abantu abanneetoolodde nga bw’Obalaba—si nga abali ewala oba abatalina bwagazi, wabula nga ekitundu ku makungula Go. Kyusa ngeri gye ndowoozaamu. Ggyawo okusikattira n’okutya okunkugira okutuuka eri abantu. Mpa obuvumu n’okwagala okuyimirira mu mulimu gwe Wampitira. Ntuma ng’omuntu agenda mu makungula, era nkozesa okuleeta abantu mu Bwakabaka Bwo. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
ENTEEKATEEKA Y’OMUGYESI
Entumwa Grace Lubega
Matayo 9:37: Nikwo kugira abeegi be ati: Eby’okugyesha ni bingi munonga, kwonka abagyesi ni bakye; n’ahabw’ekyo mushabe Mukama w’eigyesha ayohereze abagyesi omu by’okugyesha bye.
—
Yesu kuyareebire omutwe muhango gw’abantu—babuzire, bataine kigyendererwa, kandi bataine buyambi (Matayo 9:36)—Tarareebire kizibu. Akareeba igyesha. Enteekateeka egyo niburikimwe.
Obwiire obwingi, abaikiriza nibareeba abantu abatarikumanya Kristo bareeba omurimo, eky’okukora, nari ekizibu ky’okuteereeza. Nitubareeba nk’embibo. Yesu nabeeta igyesha ritegwiire kandi rihiire hati.
Egi n’empinduka mpango y’enteekateeka. Embibo n’ekintu eki orikurinda. Igyesha n’ekintu eki orikukora. Yesu akaba atarikugambira abeegi be kuguma haihi bakagira amatsiko ngu Abantu nibaza kwiija. Akabagira ngu igyesha ritegwiire. Enshonga tikwetega kw’abantu—n’okwetega kw’abagyesi.
Twetsirwe kureeba abantu tihabwa ahu bari kwonka, kureka ahabw’eki Ruhanga yabakozire kuba. Ruhanga nareeba abatabani n’abahara abarinzire kwiija omuka. Kandi ariyo naronda abantu abarikweenda kugyenda omunsi bakabareeta.
Okuburira engiri tikugyema abantu kuza omu kintu ekibatetegire. Kiri aha kumanya ngu Ruhanga yaherize kukora omu mitima yaabo—kandi waheza kwiija na rukundo, amazima, n’embabazi, betegire gye kujunwa.
Mbwenu shaba Ruhanga ayigure amaisho gaawe. Mushabe akuyambe kureeba abantu nk’oku arikubareeba. Toyetsirwe kugira amatsiko ngu empinduka neeza kubaho—oyetsirwe kugireeta.
SHOMA N’EBI: Yohaana 4:35, 2 Abakorinso 5:20
EBIKURU MUNONGA: Okuburira engiri tikugyema abantu kuza omu kintu ekibatetegire. Kiri aha kumanya ngu Ruhanga yaherize kukora omu mitima yaabo—kandi waheza kwiija na rukundo, amazima, n’embabazi, betegire gye kujunwa.
ESHAARA: Taata, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Ninkusiima ahabw’obwengye bw’okujunisa abantu. Mukama, nyamba ndeebe abanyehinguririze nk’oku orikubareeba—tink’abari hare nari abatabyeteireho, kureka nk’ekicweeka aha igyesha ryaawe. Hindura oku ndikuteekateeka. Nyihamu okwetiina n’obwoba ebiri kunzibira kuhika aha bantu. Mpereza obumanzi na rukundo kugyenda omu murimo ogu onyetsire kukora. Ntuma nk’ogwo orikuza omu igyesha, kandi onkozese kureeta abantu omu bukama bwaawe. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
ENTEKEREZA Y’OMUKOZI
Omukwenda Grace Lubega
Matayo 9:37-38 (KJV): Hanyuma we yagamba abegesebwa be, Amagesa mananukwo maingi, baitu abakozi bake; musabe nahabwekyo Mukama ow’amagesa, nukwo asindi abakozi omu kugesa Kwe.
—
Yesu Kristo obu yarozire abantu besoroize baingi—babuzire, batanyina kigendeerwa, kandi batanyina buyambi (Matayo 9:36)—We atarole ekizibu. We akarora amagesa. Entekereza egyo erimu buli kimu kyoona.
Obusumi bwingi, abaikiriza barora abantu abatamanyire Kristo kandi nibarora omulimo gwokukora, emikoore, oba ekizibu eky’okumaraho. Bo tubarora nk’embibo. Yesu abeeta nk’amagesa—ageezere kandi gahikire hati.
Enu eri mpindura yamaani omuntekereza. Embibo kiri kintu eky’olinda. Amagesa kiri kintu eky’okoraho. Yesu akaba atakugambira abegesebwa Be kulindaho kandi bakanihira abantu “kwija hali bali.” We akabagamba amagesa g’etekaniize. Ensonga teri ha kwetekaniza kw’abantu—eri ha kwetekaniza kw’abakozi.
Itwe tweserwe hatali kuroora abantu nkaha hali bali, baitu habwa kiki Ruhanga ekyabakozere kuba. Ruhanga akurora abaana b’obwojo n’obwisiki abetegekere kwija omuka. Kandi We akuseera abantu abehaireyo kwemeera omu musiri kandi bakabatahyamu.
Okutebeza enjiri tikiri ha kusindikiriza abantu omu kintu ekibatetekaniriize. Kiri hakumanya ngu Ruhanga amazire ira kukora omu mitima yaabu—kandi akaire hali ozokeraho nokugonza, n’amananu, kandi n’embabazi, bo betegekere nokukiraho kukugarukamu.
Hati saba Ruhanga akingule amaiso gaawe. Musabe akwoleke abantu omulingo We akubarora. Iwe toyeserwe kunihira kubaho empinduka—iwe oyeserwe kuyamba kugiretaho.
GALIHYA N’OSOMA: Yohaana 4:35, 2 Abakolinso 5:20
EBIKURU MUBYOONA: Okutebeza enjiri tikiri ha kusindikiriza abantu omu kintu ekibatetekaniriize. Kiri hakumanya ngu Ruhanga amazire ira kukora omu mitima yaabu—kandi akaire hali ozokeraho nokugonza, n’amananu, kandi n’embabazi, bo betegekere nokukiraho kukugarukamu.
ESAARA: Taata, nyowe ninkusiima habw’Ekigambo kinu. Webale habw’amagezi omulingo emyoyo esingurwamu. Mukama, nyamba kurora abantu abanyetoroire omulingo Iwe okubarora—hatali nk’abanyakuli haraira oba abatakugonza, baitu nk’ekicweka ky’amagesa. Hindura omulingo ntekereza. Nyihamu okugumiirwa kugenda omaiso kandi n’obutiini ebinyakundemesa kuhikiira abantu. Mpereza obumanzi kandi nokugonza kutaaha omu mulimo Iwe ogw’onyeseremu. Nyowe nsindika nk’ogwo akugenda omu kugesa, kandi onkozese kuleeta abantu baawe omu Bukama bwa We. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
TAM PA LATIC
Lakwena Grace Lubega
Matayo 9:37-38(KJV): Lacen owaco ki lupwonnyene ni, “Kac dwoŋ, ento lutic nok. Pi meno, wuleg Won poto wek ocwal lutic ka kayo kacce.
—
Ikare ma Yecu oneno lwak dano ni – ma gurweny, gin atima peke dok ka nongo konygi peke(Matayo 9:36)- en pe oneno peko. En oneno kac. Neno meno en aye jami ducu ma mite.
Kare mapol, jo ma ye i kom Lubanga neno dano ma pe ngeyo Kricito dok neno dog tic atima, peko ma omyero gicob. Wan waneno gin calo kodi. Yecu lwongo gin ni kac- ma tye atera dok ocek woko.
Man obedo aloka loka madit i tam. Kodi aye obedo ginmo ma ikuru. Kace aye obedo gin ma I tiyo iye. Yecu onongo petye ka waco ki lukwena ne me kuru cok kenyo dok bedo ki gen ni dano “bibino.” En owacigi ni kac dong tye ma ocek. Peko petye i yube pa dano- peko tye i yube pa lutic.
Gilwongo wan me neno dano pe pi kama gitye iye keken, ento pi ginma Lubanga otyeko weko ni gubed. Lubanga neno anyira ki awobi ne ma tyeka kuru bino gang. Dok en tye atera me donyo i poto dok kelo gin i iye.
Tucu jiri bot dano pe obedo pe obedo coro dano me bino i ginmo ma pe gitye atera pire. Obedo neno ni Lubanga dong otyeko tic i cwiny gi- dok tek inyute ki mar, ada, dok kica, gin tye atera kitmo keken me jolo lokki.
Cidong peny Lubanga me yabo wangi. Penye me konyi neno dano kitma en neno kwede ni. Pe gilwongi me bedo ki gen pi aloka Keken – ki lwongo in me konyo kelo ne i iye.
KWAN MUKENE: Jon 4:35; 2 Jo korint 5:20
LWOD MADIT: Tucu jiri bot dano pe obedo pe obedo coro dano me bino i ginmo ma pe gitye atera pire. Obedo neno ni Lubanga dong otyeko tic i cwiny gi- dok tek inyute ki mar, ada, dok kica, gin tye atera kitmo keken me jolo lokki.
LWOD MADIT: Wora, apwoyi pi Lok man. Apwoyi pi ryeko i kom kitma lukampiri ki loko gi kwede me doko lutino pa Lubanga. Rwot, Konya me neno dano ma ingeta ni kitma in ineno gi kwede – pe calo jo ma bor dok cwinygi pe mito, ento calo kac ni bene. Lok kitma an atamo kwede. Kwany dok cen dok lworo ma genga ki ceto kalok kwedgi. Mina tek cwiny dok mar me donyo i dog tic ma ilwonga iye ni. Cwala calo ngatma tyeka cito i kac, dok ti kweda me kelo dano i gang ker ni. Inying Yecu, Amen.
KIT AME ATIC MYERO TAM KEDE
Akwena Grace Lubega
Matayo 9:37-38 (Lango): Eka en te kobbi jo a lube ni, “Kac bup, ento jo a kao nok Pi mano, kwa wunu Won poto atek me cwa otic i ka kaccere.”
—
Ikare ame Yecu nen kede lwak— orweny, olal ata, aboŋo kony (Matayo 9:36)- En mom obin oneno peko. En oneno kac. Kodi neno no obedo ginoro luŋ.
Polkare, jo oyee neno jo a mom ŋeo Kricito eka ote neno ticcoro, ginoro me atimo, onyo peko moro ame mito ayuba. Wan oneno gi acalo kotti. Yecu lwoŋo gi ni kac— ame oyubere daŋ ocek i cawa ni.
Man obedo lokkere moro adit i kit ame otamo kede. Kotti obedo ginoro ame yin ikuro akura. Kac obedo ginoro ame itio ikome. Yecu nwoŋo mom tye akobi okwena mere me koŋ kuro eka ote geno ni “Jo abino.” En okobi gi ni kac doŋ tye oyubere oko. Peko nwoŋo mom tye ikom jo a mom oyubere— nwoŋo kwako yubere otic.
Olwoŋo wa me neno jo mom pi kan ame gin tye iye, ento pi ŋo ame Obaŋa otyeko miyo gi bedo. Obaŋa neno otino mere ame tye adwogo paco. Daŋ En tye ayenyo jo ame ye me wot i poto eka te kelo gi paco.
Rabo amut aber mom kwako ka diyo jo iyi ginoro ame gin mom oyubere pire. Kwako neno ni Obaŋa otyeko timo ticcoro i cunygi — daŋ ka yin i woto bot gi kede mara, ateni, kede winyo, gin doŋ tye ame oyubere me ye.
Aman doŋ kwa Obaŋa me yab waŋi. Penye me konyi neno jo kit ame En neno kede. Yin mom ka olwoŋi me bedo kede gen pi alokaloka— olwoŋi me konyo kelo alokaloka man.
MEDE IKWANO: Lakana 4:35; 2 Korinti 5:20
APIRE TEK: Rabo amut aber mom kwako ka diyo jo iyi ginoro ame gin mom oyubere pire. Kwako neno ni Obaŋa otyeko timo ticcoro i cunygi — daŋ ka yin i woto bot gi kede mara, ateni, kede winyo, gin doŋ tye ame oyubere me ye.
KWAC: Papo, apwoyi pi kop man. Apwoyi pi ryeko ikom kite me miyo jo larre. Rwot, konya me neno jo i laŋetta kit ame Yin ineno gi kede— mom acalo otye gini kan ame bor onyo miti gi pe tye, ento acalo kacci. Lok kit ame atamo kede. Kwany akalakala kede lworo ame geŋa me wot oko. Mia tek cuny kede mara me donyo i tic ame ilwoŋa me timo. Cwala acalo dano ame tye a wot i kac, daŋ ti karacel keda me kelo jo ite locci. Inyiŋ Yecu, Amen.
AIJEN NAKA ESOMAN
Ekiyakia Grace Lubega
Matayo 9:37-38 (AOV): Kosodi kotema ikekesisiak atiar, “Ipu idwenyan, konye ikidioko ikeswamak;aso kilipa Ejakait loka aidweny kijuk ikeswamak toma aidwenyeke”
—
Ne abu Yesu koŋoliara ecodet loiituŋa – kowolioritos, mam ajenete ne ebeara, komamei da agaŋat (Matayo 9:36) – mam Ŋesi abu owanyu ationis. Kobu kowanyu isakan. Aijen ŋin ŋesi erai ŋinibore.
Irwana nuipu, eyuunak kesi esesenete ituŋa lumam ejenete Kristo kosodete aanyun nuebeit aswam, ainapeta arai ationis na ekoto aitemokino. Iseseni ooni kesi kwape ikinyom. Yesu enyarai kesi isakan, luekapakina ido kotionitos kopana.
Erai na aijulakinet naepol noi kotoma aijen. Ecokot ŋesi ibore yen idareuni jo. Araito kesi eraasi iboro nuisakuni jo. Mam Yesu auta alimokin Ike iyakia aidareikin keda amuno ebe epote ituŋa “abunere atukokin.” Kobu kolimok kesi ebe ejaasi isakan etiokitos sek. Mam akiro ejaasi keda akapakina naka ituŋa – dimarai akapakina na esomak.
Inyaraun ooni asesen ituŋa mere kwa ne ejaasi kesi, konye kwa ne edaunitor Edeke asubun kesi. Edeke itei Ike idwe lusap ka lupesur idaritos aboŋun ore. Ido euta Ŋesi amoot ituŋa luekotos alomar toma amisirin ayaun kesi toma.
Alimonokin eijiri ŋesi mam erai abuikin ituŋa ibore yen mam kesi ekapakina. Erai nu acamun ajenikin ebe adau Edeke aitepesen ikes itauon sek – ido kotoma apak naidolokina jo kesi keda amina, abeit ka asianut, ekapakina keda aboŋokin.
Kiŋit do jo Edeke aŋaar akon akonye. Kiŋit Ŋesi aiŋarakin jo asesen ituŋa kwa esesena Ŋesi. Mam jo iworokinitai amuno kanu aijulakin – iworokinitai jo aiŋarakin ayaun aijulakin.
ASIOMAN NAIDULOKINA: Yokana 4:35, 2 Ikorinton 5:20
NUEPOSIK BALA ESABU: Alimonokin eijiri ŋesi mam erai abuikin ituŋa ibore yen mam kesi ekapakina. Erai nu acamun ajenikin ebe adau Edeke aitepesen ikes itauon sek – ido kotoma apak naidolokina jo kesi keda amina, abeit ka asianut, ekapakina keda aboŋokin.
AILIP: Papa, esialamikit eoŋ Jo kanuka akirot kana. Eyalama kanu acoa na eipone lo aitelekanar imoyoi. Ejakait, kiŋarak eoŋ asesen ituŋa luelukunitos eoŋ ka isesenia Jo – mere kwape lualwakak arai nuemamei akoto konye kwape isakan. Kijulaki eipone lo aomoma eoŋ. Kolema akurianu naitikonokini eoŋ adolokin nuokiŋa. Kijaik eoŋ atitiŋu keda amina na alomar toma aswamu naiworokinit Jo eoŋ. Kijuka eoŋo kwape ŋin yen elosi toma aisak ido kitosom eoŋ ayaun ituŋa toma ajakanut Kon. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MTAZAMO WA MTENDA KAZI
Mtume Grace Lubega
Mathayo 9:37-38 (KJV): Kisha akawaambia wanafunzi wake, “Mavuno ni mengi, lakini watenda kazi ni wachache; Basi mwombeni Bwana wa mavuno kwamba apeleke watenda kazi katika mavuno yake.
—
Yesu alipotazama umati—uliopotea, usio na lengo, na usio na msaada (Mathayo 9:36)—Hakuona tatizo. Aliona mavuno. Mtazamo huo ndio kila kitu.
Mara nyingi, waumini hutazama watu wasiomjua Kristo na kuona mradi, mchakato, au tatizo la kurekebishwa. Tunawaona kama mbegu. Yesu anawaita mavuno—tayari kwa kuvunwa sasa.
Hii ni mabadiliko makubwa katika fikra. Mbegu ni kitu unachosubiri. Mavuno ni kitu unachotenda. Yesu hakuwa akiwaambia wanafunzi Wake wangojee huku na kule na kutumaini kwamba watu “watakuja karibu.” Akawaambia mavuno yako tayari. Suala sio utayari wa watu – ni utayari wa watenda kazi.
Tumeitwa kuwaona watu sio tu kwa mahali walipo, bali kwa vile ambavyo Mungu amewafanya tayari kuwa. Mungu anawaona wana wakingoja kurudi nyumbani. Na anatafuta watu walio tayari kuingia shambani na kuwaleta ndani.
Uinjilisti sio kuwasukuma watu kwenye kitu ambacho hawako tayari. Inahusu kutambua kwamba Mungu tayari amefanya kazi ndani ya mioyo yao—na pale unapokuja kwa upendo, kweli, na neema, wanakuwa tayari kuitikia.
Kwa hiyo muombe Mungu akufungue macho. Mwombe akusaidie kuona watu jinsi Yeye anavyowaona. Hujaitwa tu kutumaini mabadiliko—umeitwa kusaidia kuyaleta hayo mabadiliko.
MASOMO YA ZIADA: Yohana 4:35, 2 Wakorintho 5:20
UJUMBE MKUU: Uinjilisti sio kuwasukuma watu kwenye kitu ambacho hawako tayari. Inahusu kutambua kwamba Mungu tayari amefanya kazi ndani ya mioyo yao—na pale unapokuja kwa upendo, kweli, na neema, wanakuwa tayari kuitikia.
SALA: Baba, nakushukuru kwa neno hili. Asante kwa hekima ya jinsi roho zinavyovunwa. Bwana, nisaidie kuwaona watu wanaonizunguka kama Wewe unavyowaona—sio kama walio mbali au wasiopendezwa, bali kama sehemu ya mavuno Yako. Badili jinsi ninavyofikiri. Ondoa kusitasita na woga unaonizuia kuwafikia. Nipe ujasiri na upendo wa kuingia katika kazi Uliyoniitia. Nitume kama mtu anayeingia kwenye mavuno, na unitumie kuwaleta watu katika Ufalme Wako. Kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
DIE EINSTELLUNG DES ARBEITERS
Apostel Grace Lubega
Matthäus 9,37-38 (LUT): Da sprach er zu seinen Jüngern: Die Ernte ist groß, aber wenige sind der Arbeiter. Darum bittet den Herrn der Ernte, dass er Arbeiter in seine Ernte sende.
—
Als Jesus die Menschenmengen betrachtete − verloren, ziellos und hilflos (Matthäus 9,36) − sah Er nicht das Problem. Er sah die Ernte. Diese Perspektive zu haben ist entscheidend.
Allzu oft sehen Gläubige in Menschen, die Christus noch nicht kennen, ein Projekt, ein Vorhaben oder ein Problem, um das man sich irgendwie kümmern muss. Aber was wir in ihnen sehen, ist der Same. Jesus bezeichnet sie als Ernte und dass sie reif dafür sind.
Das ist eine grundlegende Änderung der Denkweise. Beim Samen muss man erst einmal warten. Bei der Ernte muss man handeln. Jesus sagte Seinen Jüngern nicht, sie sollten abwarten und hoffen, dass die Menschen irgendwann „zu sich kommen“. Er sagte ihnen, die Ernte sei bereit. Das Problem liegt also nicht in der Bereitschaft der Menschen, sondern in der Bereitschaft der Arbeiter.
Wir sind dazu berufen, die Menschen nicht nur als das zu sehen, was sie sind, sondern als das, wozu Gott sie bereits gemacht hat. Gott sieht Söhne und Töchter, die darauf warten, nach Hause zum Herrn zu kommen. Und er ist auf der Suche nach Menschen, die bereit sind, hinaus aufs Feld zu gehen und die Ernte einzufahren.
Bei der Evangelisierung geht es nicht darum, Menschen zu irgendetwas zu überreden, wofür sie nicht bereit sind. Es geht darum zu erkennen, dass Gott bereits in ihren Herzen gewirkt hat − und in dem Moment, in dem du mit Gottes Liebe, Wahrheit und Gnade in Erscheinung trittst, sind sie durchaus bereit, auf das Angebot zu reagieren.
Bitte Gott, dir die Augen zu öffnen. Bitte Ihn, dass Er dir hilft, die Menschen so zu sehen, wie Er es tut. Du bist nicht nur dazu berufen, auf Veränderungen zu hoffen − du bist dazu berufen, selber Veränderungen herbeizuführen.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Johannes 4,35, 2. Korinther 5,20
FAZIT: Bei der Evangelisierung geht es nicht darum, Menschen zu irgendetwas zu überreden, wofür sie nicht bereit sind. Es geht darum, zu erkennen, dass Gott bereits in ihren Herzen gewirkt hat − und in dem Moment, in dem du mit Gottes Liebe, Wahrheit und Gnade in Erscheinung trittst, sind sie durchaus bereit, auf das Angebot zu reagieren.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Danke für die Weisheit, wie ich Seelen gewinnen kann. Herr, hilf mir, die Menschen um mich herum so zu betrachten, wie Du es tust − nicht als distanziert oder desinteressiert, sondern als Teil Deiner Ernte. Verändere meine Denkweise. Beseitige das Zögern und die Angst, die mich davon abhalten, auf sie zuzugehen. Gib mir den Mut und die Liebe, mich auf die Aufgabe einzulassen, zu der Du mich berufen hast. Sende mich als einen Erntearbeiter und benutze mich, um Menschen in Dein Reich zu bringen. In Jesu Namen, Amen.