Apostle Grace Lubega
Proverbs 18:21 (KJV): Death and life are in the power of the tongue: and they that love it shall eat the fruit thereof.
—
One of the most underestimated forces in marriage union is the power of communication. What you say, when you say it, and how you say it can either build your marriage up or slowly tear it down.
Many marriages have fractured not because of infidelity or financial strain, but because of reckless words spoken in anger, or worse, the silence that follows when communication breaks down.
In moments of conflict, emotions can cloud judgment. But great grace is needed to pause and truly listen.
Steven Covey reminds us: “Seek first to understand, then to be understood.” In the covenant of marriage, this wisdom is essential. Instead of charging into every disagreement with the goal of being right, imagine what would happen if we first tried to see the issue from our spouse’s point of view.
It takes humility and maturity to realize that not every argument needs to be won. In fact, some of the most loving things you can do in marriage is to choose peace over being proven right. Letting go of an argument, even when you know you’re right, can be a divine act of love. Hallelujah!
FURTHER STUDY: Ephesians 4:29; Colossians 4:6
GOLDEN NUGGET: One of the most underestimated forces in marriage union is the power of communication. What you say, when you say it, and how you say it can either build your marriage up or slowly tear it down.
PRAYER: My loving Father, I thank You for this wisdom. I understand the power in my words and my tongue is tamed by this knowledge. My lips are seasoned with grace and I know how to answer any person, especially my spouse. By Your Spirit, I have the grace to listen, humility to seek understanding, and wisdom to know when silence is more powerful than speech. Love and not pride, guides my tongue, in Jesus’ name, Amen.
OMUZINGO GW’ENJIGIRIZA KU BY’AMAKA: EMPAGI ENKULU EY’OKUWULIZIGANYA MU BUFUMBO
Omutume Grace Lubega
Engero 18:21 (KJV): Okufa n’obulamu biba mu buyinza bw’olulimi; N’abo abalwagala balirya ebibala byalwo.
—
Agamu ku maanyi agasinga okunyoomebwa mu kugattibwa kw’abafumbo ge maanyi g’empuliziganya. By’oyogera, ddi lw’obyogera, n’engeri gy’obyogeramu esobola okuzimba obufumbo bwo oba okubumenya mpola.
Obufumbo bungi busasika si lwa butali bwesigwa oba okunyigirizibwa mu by’ensimbi, wabula olw’ebigambo eby’obulagajjavu ebyogerwa mu busungu, oba n’okusingawo, okusirika okubeerawo ng’okuwuliziganya kumenyese.
Mu biseera eby’okusika omuguwa, enneewulira zisobola okuzibikira okusalawo. Naye ekisa ekinene kyetaagisa okusobola okusikattiramu katono n’owuliriza mu ngeri entuufu.
Steven Covey atujjukiza: “Sooka onoonye okutegeera, olyoke onoonye okutegeerwa.” Mu ndagaano y’obufumbo, amagezi gano geetaagisa nnyo. Mu kifo ky’okuyingira mu buli butakkaanya n’ekigendererwa eky’okuba omutuufu, teebereza ekyandibaddewo singa tusooka kugezaako okulaba ensonga eyo okusinziira ku ndowooza ya baagalwa baffe.
Kitwala obwetoowaze n’obukulu okusobola okukimanya nti si buli butakkaanya nti bwetaaga okuwangulwa. Era ddala, ebimu ku bintu ebisinga obulungi by’osobola okukola mu bufumbo kwe kulonda emirembe okusinga okulaga nti oli mutuufu. Okuleka ensonga, ne bw’oba okimanyi nti oli mutuufu, kiyinza okuba ekikolwa eky’okwagala eky’obwakatonda. Aleruya!
YONGERA OSOME: Abaefeeso 4:29, Abakkolosaayi 4:6
AKASUMBI KA ZAABU: Agamu ku maanyi agasinga okunyoomebwa mu kugattibwa kw’abafumbo ge maanyi g’empuliziganya. By’oyogera, ddi lw’obyogera, n’engeri gy’obyogeramu esobola okuzimba obufumbo bwo oba okubumenya mpola.
ESSAALA: Kitange omwagazi, nkwebaza ku lw’amagezi gano. Ntegeera amaanyi agali mu bigambo byange era olulimi lwange lufugibwa okumanya kuno. Emimwa gyange girimu ekisa era mmanyi engeri y’okuddamu omuntu yenna naddala omwagalwa wange. Olw’Omwoyo Wo, nnina ekisa okuwuliriza, obwetoowaze okunoonya okutegeera, n’amagezi okumanya ddi okusirika lwe kusinga okwogera amaanyi. Okwagala so si kwegulumiza, kwe kuluŋŋamya olulimi lwange, mu linnya lya Yesu, Amiina.
EKICWEEKA KYENYEGYESA Y’EBY’AMAKA: OMUHENDO GW’OKUGAMBA HAMWE OMU BUSHWEERE
Entumwa Grace Lubega
Enfumu 18:21: Orurimi rugira obushoboorozi bw’okwita n’obw’okukiza, N’abarukunda baryaheebwa ebi ruribareetera.
—
Gamwe aha maani agari kugaywa omu kwegaita omu bushweere n’amaani g’okugamba hamwe. Eki ori kugamba, ahu orikukigambira, n’oku orikukigamba nikibaasa kwombeka obushweere bwaawe mpora nari kibuheende.
Obushweere obwingi buhendekire hatari ahabw’okubura obwesigwa nari okuburwa empiiha, kureka ahabw’ebigambo ebigambirwe n’ekiniga, nari ekibi munonga, okuhunama okurikukurataho haba hatari kugamba.
Omu bwiire bw’obuteikirizana, ekiniga nikikumirira okucwamu kurungi. Kwonka embabazi nkuru nizeteengwa kwetwaara okahurikiriza.
Steven Covey natwijutsya ati: “Banza osherure okwetegyereza, byanyima oyetegyerezibwe.” Omu ndagaano y’obushweere, obwengye obu nibukuru. Omu mwanya gw’okuhakana n’ekigyendererwa ky’okuba niiwe ohikire, teekateeka ekyakubaire nikibaho kutwakugyerizeho kureeba enshonga kurugirira aha ku omukundwa waitu arikureeba.
Nikitwaara obucureezi n’obukuru kumanya ngu toshemereire kusinga buri kuhakana. Nangwa, bimwe aha bintu by’okukunda ebi oshemereire kukora omu bushweere n’okutorana obusingye kukira okworeka ngu niwe ohikire. Okusingwa, n’obu orikumanya ngu ohikire, nikibaasa kuba ekikorwa ky’okukunda. Areruya!
SHOMA N’EBI: Abaefeso 4:29; Abakolosai 4:6
EBIKURU MUNONGA: Gamwe aha maani agari kugaywa omu kwegaita omu bushweere n’amaani g’okugamba hamwe. Eki orikugamba, ahu orikukigambira, n’oku orikukigamba nikibaasa kwombeka obushweere bwawe mpora nari kibuheende.
ESHAARA: Taata wangye omukundwa, ninkusiima ahabw’obwengye obu. Ninyetegyereza amaani omu bigambo byangye kandi orurimi rwangye ruhanirwe ahabw’okumanya oku. Eminwa yangye eine embabazi kandi nimanya kugarukamu omuntu weena, namunonga omukundwa wangye. Ahabw’Omwoyo wawe, nyine embabazi z’okuhurikiriza, obucureezi bw’okusherura okwetegyereza, n’obwengye bw’okumanya obu okuhunama kuri ekintu ky’amaani kukira okugamba. Okukunda gatari maryo, nibyebembera orurimi rwangye, omu eiziina rya Yesu, Amiina.
OMIZINGO GW’AMAKA: OMUHENDO OGWAHANTIMATIMA OGW’OKUGAMBIRANGANA OMU BUSWEZI
Omukwenda Grace Lubega
Enfumo 18:21(KJV): okufa n’obwomezi biri omu busobozi bw’orulimi, abarugonza barilya ha byaana byarwo.
—
Kimu hali amaani agatabaliirwa kurungi omu kuterana okw’obuswezi gali amaani ag’okugambiragana. Ekyogamba, dihi obwokigambire, kandi omulingo okigambire kisobora kwombeka obuswezi bwawe orundi mpora mpora okubucwa hansi.
Obuswezi bwingi bucwekere kitali habw’obwenzi orundi okusiikwa omu byesente, baitu habw’ebigambo ebigambirwe omubutafaayo omu kiniga, orundi ekibi muno, okwesiza okuhonderaho okugambirangana obumucweka.
Omu myanya ey’obutaikiraniza, enyehuura esobora okusweka okuramura. Baitu embabazi z’amaani zikwetaagisa okuculeera kake kandi mananukwo okuhuliriza.
Stephen Covey akutw’ijukya: “Serra kubanza kwetegereza, nibwo naiwe okukwetegereza.” Omu kiragano eky’obuswezi, amagezi ganu makuru. Mukiikaro ky’okutaha mubuli butaikiraniza n’ekigenderwa eky’okuba ohikire, tekerezaho ekyakubaireho obutwakubandize kulengaho kurora ensonga kuruga hali ensonga ey’omugonzebwa waitu.
Kitwara obwebundaazi kandi okukura kukyetegereza ngu hatali buli butaikiraniza bwoona bwetaagisa okusinga. Omu mazima, ebintu ebimu ebigonzebwa muno eby’osobora kukora omu buswezi kiri Kukomamu obusinge kukiira kutwarwa kuba ohikire. Obutalemera hali ensonga, n’obwokuba omanyire ngu ohikire, kisobora okuba kikorwa eky’obwa Ruhanga
eky’okugonza. Alleluyah!
GALIHYA N’OSOMA: Abefeso 4:29, Abakolosai 4:6.
EKIKURU MUBYONA: Kimu hali amaani agatabaliirwa kurungi omu kuterana okw’obuswezi gali amaana ag’okugambirangana. Ekyogamba, dihi obwokigambire, kandi omulingo okigambire kisobora kwombeka obuswezi bwawe orundi mpora mpora okubucwa hansi.
ESAARA: Taata wange ow’okugonzebwa, nkusiima habw’amagezi ganu. Nyetegereza amaani omu bigambo byange kandi orulimi rwange rulemerwe habw’okumanya kunu. Eminwa yange eri y’embabazi kandi manyire omulingo gw’okugarukama omuntu wena, kukiira muno omugonzebwa wange. Habw’Omwoyo Wawe, nyina embabazi z’okuhuliriza, obwebundaazi bw’okuserra okwetegereza, kandi amagezi okumanya Okuculeera obukuba kw’amaani muno okukiira okubaza. Okugonza hatali emyehembo kwebembera orulimi rwange, omu ibara lya Yesu, Amiina.
PWONY IKOM KITME GWOKO GANG: BER PA KUBE ILOK I NYOM
Lakwena Grace Lubega
Carolok 18:21(KJV): Lok ma iloko twero gwoko kwoni, nyo twero neki woko aneka; jo ma gimaro loko lok maraco gibineno can.
—
Teko acel matye i ribe inyom ma dano petero calo ginma piretek en aye teko me kube ilok. Ginma iwaco, ka iwaco, dok kit ma iwaco kwede twero gedo nyomi onyo twero kelo ne piny mot mot.
Nyom mapol opoke pe pien lu ot pe gene onyo pien lim petye, ento pi lok ma cwero cwiny ma dano oloko ata i kiniga, onyo marac makato, lingo malubu kor bedo labongo lok. I kare me lweny, cwercwiny twero umu ngolo kop. Ento kica madit mite me juku dok me winyo lawoti.
Steven covey poyo wiwa ni: “Kong iyeny me niang, cidong wek giniang in.” I cike me nyom, ryeko man piretek. Me ka keli wiyi i kwero niang ducu ki miti me bedo ngatma atir, kong itam ngo ma onongo twero time kace watemo neno lokke kitung bot ngat ma inyome kwede.
Tero mwolo dok tegi me niang ni pe tele ki lok ducu omyero ki lo. Ikomlok, jami mukene mamwonya ma itwero timo ne inyom en aye me yero kuc makato loyo daa moni. Wek tele ki lok obedi, kadi kabed ingeyo ni itye atir, twero bedo lanyut me mar iyo pa Lubanga. Allelua!
KWAN MUKENE: Jo Epeco 4:29; Jo Kolocai 4:6
LWOD MADIT: Teko acel matye i ribe inyom ma dano petero calo ginma piretek en aye teko me kube ilok. Ginma iwaco, ka iwaco, dok kit ma iwaco kwede twero gedo nyomi onyo twero kelo ne piny mot mot.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi ryeko man. An aniang teko matye iloka dok leba juke malube ki ngec man. Doga opong ki kica dok angeyo kitme gamo dog ngatmo keken, twatwale ngat ma anyone kwede. Ki cwinyi, atyeki kica me winyo lawota, ki mwolo me yenyo niang dok ryeko me ngeyo kace bedo laling piretek loyo lok. Mar dok pe wakke, telo leba, inying Yecu, Amen.
PWONY AKWAKO YI PACO: BER A KUBERE I NYOM
Akwena Grace Lubega
Carokop 18:21 (Lango): Akadi to onyo kwo bino pi kop a dano kobo, jo ame maro kobo kop meicel bilo adwogi me kopgi-nono.
—
Teko acel apire tek i nyom ame oneno i waŋ apiny obedo teko me kubere iyi akina jo. Ŋo ame ikobo, kare ame ikobo, kede kit ame ikobo kede twero gero nyommi onyo balo.
Nyom apol otur mom pi kit a mom atira onyo can, ento pi lok arac ame oloko iyi akemo, onyo arac akato, liŋ ame bino ka kubere doŋ otur oko.
Ikare me can, kit ame owinyo kede wumo tam wa oko akwako ŋolo kop. Ento winyo adit tutwal mite me koŋ cuŋ eka ite winyo.
Steven Covey poyo wiwa: “Yeny me koŋ niaŋ, akato miyo jo niaŋ.” Iyi cikere me nyom, ryeko man pire tek tutwal. Akato donyo i laro lok luŋ kede miti me loyo, tam koŋ ŋo ame twero timmere ka koŋ otemo neno kopo kit ame dano okene caa neno kede.
Tero mwolo kede tego me niaŋ ni laro lok luŋ mom obedo me aloa. Iyi ateni, jami okene me mar ame itwero timo i nyom obedo me yero kuc akato miti me bedo ateni. Jalo laro lok, akadi bedi iŋeo ni itye iyi ateni, twero bedo tic acil me mar. Alleluya!
MEDE IKWANO: Jo Epeco 4:29; Jo Kolocai 4:6
APIRE TEK: Teko acel apire tek i nyom ame oneno i waŋ apiny obedo teko me kubere iyi akina jo. Ŋo ame ikobo, kare ame ikobo, kede kit ame ikobo kede twero gero nyommi onyo balo.
KWAC: Papa me amara, apwoyi pi ryeko man. Aniaŋ teko ame tye iyi kopa daŋ kop doga doko amwol pi ŋec man. Doga tye kede winyo daŋ aŋeo kite me mio agam baŋ ŋattoro keken, apire tikkere apae na. Pi Cunyi, atye kede winyo me winyo, mwolo me yenyo niaŋ, kede ryeko me ŋeyo kare ame liŋ pire tek lo lok. Mara mom awaka, en aye telo kop doga, inyiŋ Yecu, Amen.
AISISIANAKINETA NUIKALIA: AJOKIS NAKA EINER KOTOMA ODUKONE
Ekiyakia Grace Lubega
Awaragasia 18:21 (AOV): Atwanare ka aijar ejaas toma apedor naka aŋajep: Ka ŋul da luipudasi ŋes enyamete araitoke.
—
Ediope kotoma apedorosio nuemwaŋitai kodukone ŋesi apedor naka einer. Nuilimuni jo, neilimuna jo, keda eipone loilimuna jo epedori adukun edukone kon arai aibil.
Idukonesia nuipu abilas mere kanuka adoteu arai ekadakada loapiai, konye kanuka akiro nualimun kotoma anyunyura, araibo nat, aililiŋikin naetupakini ne epalara einer. Kotoma apakio nuka eŋuŋet, eipone loepupia ituŋanan epedori airap etube. Konye asianut naati ipudai kanuka apalar do apupokin teni.
Steven Covey isiitikit ooni: “Komoo ber amisiikin, do konye amisiikino.” Kotoma aitutuket naka edukone, ejokuna acoa na noi. Aboisina alomakin toma kaŋin aŋerokin keda eipud loka araute yen inera nuka abeit, koomom nuti iswamaunos kaarai ber itamak ooni asesen ationis koipone loesesena yenowaikon.
Eyaŋaikini aitasonikin keda ationite kanu ajenikin ebe mam ŋiniŋuŋet edolit aitelekaaro. Kabeite cut, icie koboro luamina nuipedori jo aswam kotoma odukone ŋesi asekun ainapakin aboisike ajenuno kwape yen abeite. Ajalakin epeget, karaida ijeni ebe idolit jo, epedori araute aswamisiot naka amina. Alleluya!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Ipeson 4:29; Ikolosain 4:6
NUEPOSIK BALA ESABU: Ediope kotoma apedorosio nuemwaŋitai kodukone ŋesi apedor naka einer. Nuilimuni jo, neilimuna jo, keda eipone loilimuna jo epedori adukun edukone kon arai aibil.
AILIP: Papaka Lominat, Esialamikit eoŋ Jo kanuka acoana. Amisiikit eoŋ apedor na kotoma akiro ka ido itapatanit aijen na aŋajep ka. Itinyo ka itapatanit asianut ido ajeni eoŋ eipone loboŋokines idio ituŋanan, noi noi yenowaika. Keda Emoyo Kon, ajaatatar eoŋ asianut naka apupokin, aitasono naka aimo amisiikin, keda acoa naka aijen ne egogoŋor aliliŋikin adepar einer. Amina ido mere eitur, iŋarenikit aŋajep ka, ko okiror ka Yesu, Amen.
ŊUNA KA’E EKAL: AJOKIS KA ATOROM KA APUPONORI ALOKALI
Ekiakia Grace Lubega.
Ŋakitadapeta 18:21 (KJV): Atwanare ka akiyar ikec eyakasi napedori ŋina ka aŋajep: ka ikec ŋulu eminasi iŋes elosete akinyam arait keŋ.
—
Ipei bore ŋini ejamakinitae alotoma ekal erae apolou ŋina ka apuponori. Ŋuna ilimuni, alopite aŋolo ilimunio, ka epedori epite ŋolo ilimunio iyoŋo adukun kori akiyeliyelaari ekusi kibooye aiwadio.
Abilibilaari ŋikalia ŋulu alalak meere aŋuna ka amamukau amin kori aŋuna ka amamukau esiliŋ, naait aŋuna ka’e eriori caricar anaŋoit, kori anakililiŋ aŋina etupuni kesecakin epuponori.
Alotooma ŋapakio ŋuna ka aŋoca, epedorete ŋakururauneta ka akuan atubokin ŋinice. Nait iitana alelianu ŋina apolon akiwo ka idio topupoki.
Ikitatamunit iwoni Steven Covey: ebe, “Kitan mono akiirari, kotere ikiirari.” Alotooma etali ŋolo ka apudokin, iitana aosou naga. Akilo akimoco aŋolo saa aŋuna ka akilereyoria abali iyokinit, totamaki penteni iyoŋo ŋuna itiyaun kiŋolekin akirot alowae kori anatametait ka’i ikoni rukitos
Eyaii akiyapara ka aosou aripun ebe emame ŋemaasi ikilou alotooma akimoco dadaŋ ŋina etakanuni. Kiire, ipei bore ŋini emaasi iyoŋ toseu alotooma ekali erae ekisil adepari akilereyori abali iyookin. Ajalenen ŋace kiro, tari iyeni atemari iyookino, epedori aruori epite ŋolo kisilereunet amin. Hallelujah!
AKIYATAKIN AKISYOM: Ŋiepicae 4:29; Ŋikolotiyae 4:6
ŊUNA ACEBUN: Ipei bore ŋini ejamakinitae alotoma ekal erae apolou ŋina ka apuponori. Ŋuna ilimuni, alopite aŋolo ilimunio, ka epedori epite ŋolo ilimunio iyoŋo adukun kori akiyeliyelaari ekusi kibooye aiwadio.
AKILIP: Papa kaŋ ŋolo minat, eketalakrit aŋuna ka aosou anaga. Ayeni apedori ŋina eyaii tooma nakiro kaŋ ka atubit aosou naga aka ŋajep. Ileleba aosou lopon’o kaŋ ka ayeni epite ŋolo boŋokinet idio tuŋanan, nait nooi ekakile kori aberu. Ka’e ekoni tau, ayakatari alelianu ŋina pupokinet, akiyapari ariamunia akiirari ka aosou anyunia apaki ŋina emasi tolalaunia akililiŋ adepari eriori. Amina ka meere ekituri, itenit akaŋajep, Alokiro Ayesu, Amen.
Loading…
SÉRIE SUR LA FAMILLE : LA VALEUR FONDAMENTALE DE LA COMMUNICATION DANS LE MARIAGE
L’apôtre Grace Lubega
Proverbes 18:21 (LSG): La mort et la vie sont au pouvoir de la langue ; quiconque l’aime en mangera les fruits.
—
L’une des forces les plus sous-estimées dans l’union conjugale est le pouvoir de la communication. Ce que vous dites, quand vous le dites et comment vous le dites peut soit bâtir votre mariage, soit lentement le détruire.
Beaucoup de mariages se sont brisés non pas à cause de l’infidélité ou de difficultés financières, mais à cause de paroles imprudentes prononcées sous la colère, ou pire encore, du silence qui s’installe lorsque la communication s’effondre.
Dans les moments de conflit, les émotions peuvent obscurcir le jugement. Une grande grâce est nécessaire pour s’arrêter et véritablement écouter.
Steven Covey nous rappelle : « Cherchez d’abord à comprendre, ensuite à être compris. » Dans l’alliance du mariage, cette sagesse est essentielle. Plutôt que de foncer dans chaque désaccord avec pour seul but d’avoir raison, imaginez ce qu’il adviendrait si nous essayions d’abord de voir la situation du point de vue de notre conjoint.
Il faut de l’humilité et de la maturité pour comprendre que chaque dispute n’a pas besoin d’être gagnée. En réalité, l’un des actes les plus remplis d’amour dans le mariage consiste à choisir la paix plutôt que d’avoir raison. Abandonner une querelle, même lorsque vous savez que vous avez raison, peut être un acte divin d’amour. Alléluia !
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Éphésiens 4:29 ; Colossiens 4:6
PASSAGE EN OR: L’une des forces les plus sous-estimées dans l’union conjugale est le pouvoir de la communication. Ce que vous dites, quand vous le dites et comment vous le dites peut soit bâtir votre mariage, soit lentement le détruire.
PRIÈRE: Père bien-aimé, je Te remercie pour cette sagesse. Je comprends le pouvoir de mes paroles, et ma langue est domptée par cette connaissance. Mes lèvres sont empreintes de grâce, et je sais comment répondre à chacun, en particulier à mon conjoint. Par Ton Esprit, j’ai la grâce d’écouter, l’humilité de chercher à comprendre, et la sagesse de savoir quand le silence est plus puissant que la parole. C’est l’amour, et non l’orgueil, qui guide ma langue. Au nom de Jésus, Amen.
FAMILIEREEKS: DE KERNWAARDE VAN COMMUNICATIE IN HET HUWELIJK
Apostel Grace Lubega
Spreuken 18:21 (HSV): “Dood en leven zijn in de macht van de tong, wie hem liefheeft, zal de vrucht ervan eten.”
—
Een van de meest onderschatte krachten in de huwelijksverbintenis is de kracht van communicatie. Wat je zegt, wanneer je het zegt en hoe je het zegt, kan je huwelijk opbouwen of langzaam afbreken.
Veel huwelijken zijn niet gebroken door ontrouw of financiële problemen, maar door roekeloze woorden die in woede worden gesproken, of erger nog, door de stilte die volgt wanneer de communicatie verbroken wordt.
In momenten van conflict kunnen emoties het oordeel vertroebelen. Maar er is grote genade nodig om even stil te staan en echt te luisteren.
Steven Covey herinnert ons eraan: “Probeer eerst te begrijpen, dan begrepen te worden.” In het huwelijksverbond is deze wijsheid essentieel. In plaats van elke onenigheid aan te gaan met het doel om gelijk te krijgen, stel je eens voor wat er zou gebeuren als we eerst zouden proberen het probleem vanuit het perspectief van onze partner te bekijken.
Het vergt nederigheid en volwassenheid om te beseffen dat niet elke ruzie gewonnen hoeft te worden. Sterker nog, een van de meest liefdevolle dingen die je in een huwelijk kunt doen, is kiezen voor vrede in plaats van gelijk krijgen. Een ruzie loslaten, zelfs als je weet dat je gelijk hebt, kan een goddelijke daad van liefde zijn. Halleluja!
VERDERE STUDIE: Efeze 4:29; Kolossenzen 4:6
GOUDKLOMPJE: Een van de meest onderschatte krachten in het huwelijk is de kracht van communicatie. Wat je zegt, wanneer je het zegt en hoe je het zegt, kan je huwelijk opbouwen of langzaam afbreken.
GEBED: Mijn liefhebbende Vader, ik dank U voor deze wijsheid. Ik begrijp de kracht van mijn woorden en mijn tong wordt getemd door deze kennis. Mijn lippen zijn gekruid met genade en ik weet hoe ik iedereen, vooral mijn partner, moet antwoorden. Door Uw Geest heb ik de genade om te luisteren, de nederigheid om begrip te zoeken, en de wijsheid om te weten wanneer stilte krachtiger is dan spreken. Liefde, niet trots, leidt mijn tong, in Jezus’ naam. Amen.
FAMILIENSERIE: DER GRUNDPFEILER DER KOMMUNIKATION IN DER EHE
Apostel Grace Lubega
Sprüche 18,21 (EU): „Tod und Leben stehen in der Macht der Zunge; wer sie liebt, genießt ihre Frucht.“
—
Einer der am meisten unterschätzten Aspekte der Ehe ist die Macht der Kommunikation. Was du sagst, wann du es sagst und wie du es sagst, kann deine Ehe entweder aufbauen oder sie allmählich zerstören.
Viele Ehen scheitern nicht wegen Untreue oder finanzieller Probleme, sondern wegen unbedachter Worte im Zustand des Ärgers gesagt, oder schlimmer noch, aufgrund des Schweigens, das folgt, wenn die Kommunikation zusammengebrochen ist.
In Konfliktsituationen können negative Gefühle das Urteilsvermögen trüben. Aber es bedarf großer Geduld und Gnade, innezuhalten und dem anderen wirklich zuzuhören.
Steven Covey ermahnt uns: „Bemühe dich zuerst, zu verstehen, und dann, verstanden zu werden.“ Im Bund der Ehe ist diese Erkenntnis unerlässlich. Anstatt bei jeder Meinungsverschiedenheit unbedingt recht haben zu wollen, stell dir vor, was passiert, wenn man zuerst das Problem aus der Sicht des Partners betrachtet.
Es erfordert Demut und eine gewisse Reife zu erkennen, dass man nicht jeden Streit gewinnen muss. Tatsächlich wäre in einer Ehe die wohl liebevollste Geste, den Frieden der Rechthaberei vorzuziehen. EinenEinen Streit hinter sich zu lassen, selbst wenn man weiß, dass man recht hat, grenzt an einen göttlichen Akt der Liebe. Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Epheser 4,29; Kolosser 4,6
FAZIT: Einer der am meisten unterschätzten Aspekte der Ehe ist die Macht der Kommunikation. Was du sagst, wann du es sagst und wie du es sagst, kann deine Ehe entweder aufbauen oder sie allmählich zerstören.
GEBET: Lieber Vater, ich danke dir für diese Weisheit. Ich erkenne die Macht meiner Worte und diese Erkenntnis bändigt meine Zunge. Meine Worte sind mit Gnade versehen und ich weiß, wie ich allen Menschen liebevoll antworten kann, besonders meinem Ehepartner. Dein Geist verleiht mir die Gnade, zuzuhören, die Demut, nach Verständnis zu streben, und die Weisheit, zu wissen, wann Schweigen Gold ist. Liebe und nicht Stolz lenkt meine Zunge, in Jesu Namen, Amen.