Apostle Grace
Judges 7:3 (KJV): Now therefore go to, proclaim in the ears of the people, saying, Whosoever is fearful and afraid, let him return and depart early from mount Gilead. And there returned of the people twenty and two thousand; and there remained ten thousand.
—
Never ignore the power of fear—especially when it shows up among the people you lead or work with. In Gideon’s story, before God chose the final three hundred men, He gave this instruction: “Anyone who is afraid should go home.” And just like that, twenty two thousand men left.
Why did God do this? Because fear spreads fast, and it weakens everyone around it. The Lord knew that even one fearful voice could shake the courage of the whole army. So He let them go—not because they were bad people, but because fear among your own can be dangerous when you’re headed for victory.
But the thing is, fear isn’t always loud or obvious. Sometimes it hides. It can take the form of staying quiet when you should speak up. It can show up as shame, staying in your comfort zone, or not wanting to be seen with someone unpopular. For example, some people won’t join you when you’re preaching—not because they don’t agree, but because they’re scared of what others might say. Some won’t stand with you when you’re being attacked—not because they think you’re wrong, but because they’re afraid to be associated with you. Others won’t give or sacrifice for the sake of the gospel—not because they don’t love God, but because they’re afraid of losing something.
If you’re doing what God has called you to do—whether you’re preaching, serving or leading others, surround yourself with bold people. Walk with those who stay strong when things get hard, who speak up when it’s risky, and who keep standing when others give up.
FURTHER STUDY: Exodus 13:17; Proverbs 28:1
GOLDEN NUGGET: If you’re doing what God has called you to do—whether you’re preaching, serving or leading others, surround yourself with bold people. Walk with those who stay strong when things get hard, who speak up when it’s risky, and who keep standing when others give up.
PRAYER: Loving Father, thank You for this powerful reminder. Your Word says I haven’t received the spirit of fear, but of boldness. I choose to face life with courage and confidence. I walk with people who are brave and full of faith—those who won’t give up, back down, or walk away when things get tough. In Jesus’ name, Amen.
TOWANGA KUTYA EKIFO
Omutume Grace Lubega
Ekyabalamuzi 7:3 (KJV): Kale nno kaakano genda olangire mu matu g’abantu nti Buli atya akankana, addeyo ave ku lusozi Gileyaadi. Ne waddayo ku bantu bukumi bubiri mu enkumi bbiri; ne wasigalawo kakumi.
—
Tobuusanga maaso maanyi ga kutya—naddala nga kweyolesa mu bantu b’okulembera oba b’okola nabo. Mu mboozi ya Gidiyoni, nga Katonda tannalonda abasajja ebikumi ebisatu abaasembayo, yawa ekiragiro kino: “Oyo yenna atidde adde ewaka”. Era ku ekyo kyokka, abasajja emitwalo ebiri mu enkumi bbiri badda ewaka.
Lwaki Katonda Yakola kino? Kubanga okutya kusaasaana mangu, era ne kunafuya buli akwetoolodde. Mukama yakimanya nti n’eddoboozi erimu eririmu okutya lyali lisobola okunyeenya obuvumu bw’eggye eddamba. Era n’abaleka bagende–si lwakuba nti baali bantu babi, naye lwakubanga okutya okubeera mu babo kusobola okuba okw’obulabe ng’oyolekedde obuwanguzi.
Naye ekituufu kiri nti, okutya tekuleekaana era tekwetimba kyenyi buli kiseera. Oluusi kwekweka. Kusobola okweyoleka mu kusigala ng’osirise lw’olina okwogera. Kusobola okweyoleka mu buswavu, okusigala mu kifo ekikuwa eddembe, oba obutayagala kulabibwa na muntu atali wa ttutumu. Eky’okulabirako, abantu abamu tebajja kukwegattako ng’obuulira enjiri–si lwakuba nti tebakkiriziganya naawe, wabula kubanga batya ekyo abalala kye bayinza okugamba. Abamu tebajja kuyimirira naawe ng’olumbibwa–si lwakuba nti balowooza oli mukyamu, naye lwakuba batya okukwataganyizibwa naawe. Abalala tebajja kuwa oba okusaddaaka ku lw’enjiri–si lwakuba nti tebaagala Katonda, wabula lwakuba nti batya okufiirwa ekintu ekimu.
Bw’oba okola ekyo Katonda kye yakuyita okukola–wadde ng’obuulira enjiri, oweereza oba okulembera abalala, beera n’abantu abavumu ku lusegere lwo. Tambula n’abo abasigala nga ba maanyi ebintu ne bwe bikaluba, abo aboogera wadde nga kizibu, era abo abasigala nga bayimiridde nga abalala bawanise.
YONGERA OSOME: Okuva 13:17, Engero 28:1
AKASUMBI KA ZAABU: Bw’oba okola ekyo Katonda kye yakuyita okukola–wadde ng’obuulira enjiri, oweereza oba okulembera abalala, beera n’abantu abavumu ku lusegere lwo. Tambula n’abo abasigala nga ba maanyi ebintu ne bwe bikaluba, abo aboogera wadde nga kizibu, era abo abasigala nga bayimiridde nga abalala bawanise.
ESSAALA: Taata Omwagazi, Weebale ku lw’ekijjukizo kino eky’amaanyi. Ekigambo Kyo kigamba nti sifunye omwoyo w’okutya wabula ow’obuvumu. Nsalawo okweŋŋanga obulamu n’obugumu era n’obuvumu. Ntambula n’abantu abavumu era abajjudde okukkiriza–abo abatajja kuwanika, kudda ennyuma, oba okulekulira ng’ebintu bikalubye. Mu linnya lya Yesu, Amiina.
OTARIHA OKUTIINA OMWANYA
Entumwa Grace Lubega
Abaramuzi 7:3: “Mbwenu nu gyenda ogambire abantu oti: Orikutiina weena, kandi orikutetema, arugye Kare aha rushozi Giliyadi,agarukye omuka.Haagarukayo abantu obukumi bubiri n’enkumi ibiri; haatsigara kakumi.”
—
Otarigaya amaani g’okutiina—namunoonga kwiija omu bantu abu orikwebembera nari abu orikukora nabo. Omu kitebyo kya Gideoni, Ruhanga atakatoreine abashaija magana ashatu,akaragiira ati: “Orikutiina weena, agarukye omuka.” Kandi batyo, abashaija enkumi ibira na magana abiri bakagyenda.
Ahabw’enki Ruhanga yakozire eki? Ahabw’okuba obwoba nibujanjaara juba, kandi bumara amaani buri omwe obw’ehinguririize. Mukama akaba namanya ngu n’eiraka rimwe riri kutiina nimara ihe ryoona obumanzi. Atyo yabareka bagyenda noburaabe babeire batari bantu babi, Kwonka ahabw’obwooba oburikubaasa kuremesa obusinguzi.
Mbwenu , okutiina tikurebeka nari tikintu kya butoosha. Obwiire obumwe nikweshereka obundi kwiizira omukuguma ohunami ahu oshemereire kugambira. Nikurebeka nk’ekishwaaro, kukugumya omu kukwekwaata, nari okutenda kureebwa hamwe n’omuntu otaine kitiinisa. Eky’okureberaho, abantu abamwe tibari kukwegaitaho waaba n’oburira—tihabwokuba tibarikwenda kukwegaitaho, kureka ahabw’okutiina abarikubareeba. Abamwe tibari kwemerera naiwe waaba norwanisibwa—tihabwokuba nibamanya ngu tohikire, kwonka ahabw’okuba nibatiina kukwatanisa naiwe. Abamwe tibari kugaba nari kuhonga ahabw’engiri—tihabw’okuba tibari kukunda Ruhanga, kwonka ahabw’okuba kugira eki bafeerwa.
Waaba nokora eki Ruhanga akwetsire kukora—oba n’oburira, ohereza nari okwebembera abandi, yehinguririze abantu b’obumanzi. Gyenda nabo abarikuguma baine amaani n’obu ebintu biri kuguma, abarikugamba obu kigumire, hamwe n’okwemerera obu abandi barikubirugaho.
SHOMA N’EBI: Okutandika 13:17; Enfumu 28:1
EBIKURU MUNONGA: Waaba nokora eki Ruhanga akwetsire kukora—oba n’oburira engyeri, ohereza nari okwebembera abandi, yehinguririze abantu b’obumanzi. Gyenda nabo abarikuguma baine amaani n’obu ebintu biri kuguma, abarikugamba obu kigumire, hamwe n’okwemerera obu abandi barikubirugaho.
ESHAARA: Taata omukundwa, yebare ahabw’okunyijutsya omu maani aga. Ekigambo kyaawe nikigira ngu tindatungire mwooyo w’obwoba, kureka ow’obumanzi. Nincwamu kubugana amagara n’okuba ow’amaani n’obumanzi. Ningyenda n’abantu abaine amaani kandi baijwiire okwikiriza—ti abo abatarikureka ebintu, bakahwa amaani, nari bakagyenda ebintu byaheza kuguma. Omu iziina rya Yesu, Amiina.
OTALIHEREZA OKUTIINA EKIIKARO
Omukwenda Grace Lubega
Eky’Abacwi 7:3 (KJV): Hati genda, orangiire omu matu g’abantu, nogamba, Ogu weena anyakutiina kandi atiinire, leka agarukeyo kandi agende obwire nibukyali kara kuruga ha rusozi Giliyaadi. Kandi aho bagarukaho abantu 22000(emitwaro ebiri n’enkumi ibiri); kandi hasigara abantu 10000(mutwaro gumu.
—
Otali roora hansi amaani g’okutiini—kukiramuno obugarugayo oli omubantu ab’oyebembera oba abokora nabo. Omuruganikyo rwa Gideon, Ruhanga atakakomeremu abantu 300(bikumi bisatu), akahereza okuhabura kunu: “omuntu weena akutiina asemeera kugarukayo omuka.” Kandi omulingo ogwo, abantu 22000(emitwaro ebiri n’enkumi ibiri) bakagarugayo.
Habwaki Ruhanga yakozere kinu? Habwokuba okutiina kutuura bwangu, kandi kumaramu amaani omuntu weena anyakuli haihi nakwo. Ruhanga akakimanya ngu gonze iraka limu ery’obutiini nirisobora kucukya obumanzi bw’abarwani boona. Nahabwekyo, akabaleka baagenda—hatali habwokuba bakaba bantu babi, baitu habwokuba obutiini hagati y’abaawe benyini busobora kuba bw’obutanwa obwo mutunuliire kuhika ha businguzi.
Baitu ekintu kiri, obutiini tibwatukiira oba tibuzokeraho aho n’aho. Obusumi obumu bwesereka. Nibusobora kutwara kucwamu kuculeera hali osemeera kubaza. Nibusobora kuzooka nk’ekiswaro, kwikara omukiikaro kyawe eky’okuhumuraamu, oba obutagonza kuzooka hamu n’omuntu atasemiire. Eky’okurorwaho, abantu abamu tibaija kukweteranizaho obwo notebeza—hatali habwokuba tibakwikiraniza, baitu habwokuba bakutiina abantu abandi ekibakusobora kugamba. Abamu tibaija kwemeera naiwe obwo oli omukurumbwa—hatali habwokuba bakutekereza ngu osobeze, baitu habwokuba bakutiina kuterana hamu na iwe. Abandi tibaija kuhayo oba kuhonga habw’enjiri—hatali habwokuba tibakugonza Ruhanga, baitu habwokuba nibatiina kufwerwa ekintu.
Obworaaba nokora ekintu Ruhanga yakwesere kukorao—oba okutebeza enjiri, oba okuhereza oba okwebembera abantu, wesoroleze abantu abamanzi. Rubata hamu n’abo abanyakwikara bali bamanzi obwo ebintu bifwokere bigumu, abo abakubaza obwo ebintu bibiihire, kandi abo abaikara bemeriire obwo abandi babihoireho.
GALIHYA N’OSOMA: Okuruga 13:17; Enfumu 28:1
EBIKURU MUBYOONA: Obworaaba nokora ekintu Ruhanga yakwesere kukorao—oba okutebeza enjiri, oba okuhereza oba okwebembera abantu, wesoroleze abantu abamanzi. Rubata hamu n’abo abanyakwikara bali bamanzi obwo ebintu bifwokere bigumu, abo abakubaza obwo ebintu bibiihire, kandi abo abaikara bemeriire obwo abandi babihoireho.
ESAARA: Taata arukugonza, webale habwokwijukizibwa kunu okw’amaani. Ekigambo kya We kigamba nyowe tintungire mwoyo w’okutiina, baitu ow’obumanzi. Nyowe nincwamu kutunuura obwomeezi n’obugumu. Nyowe ndubata n’abantu abamanzi kandi abaijwire okwikiriza—abo abatakwija kubihwaho, abatakwija kubirugamu oba kurubata bakagenda obwo ebintu bibiihire. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
PE IMI KABEDO KI LWORO
Lakwena Grace Lubega
Ngolo kop 7:3(KJV): Pi meno kombeddi doŋ itit bot lwak ni, ‘Ŋatti mo ma lworo omako, ma kome myel ber odok i gaŋŋe.’ ” Kit meno Gideon oomo cwinygi, ci dano alip pyeraryo wiye aryo gudok woko, ki dano alip apar gudoŋ.
—
Pe ica teko me lworo- twatwale kace onyute ikin dano ma itelo onyo itiyo kwede. I ododo pa Gideon, mapwod peya Lubanga oyero dano alip adek, en omiyo lok man ni: “ngatmo ma lwor omyero ocit woko paco.” Dok kumeno, dano alip pyera ryo Wiye aryo gu a woko.
Pingo Lubanga otimo gin man? Pien lworo nya oyot, dok weko dano ducu doko goro. Rwot ongeyo ni kadi wa dwan acel ma lwor onongo twero yengo tek cwiny pa lumony ducu. Cidong En oweko gucito- pe pien onongo gin jo marac, ento pien lworo ikin jo ni kikome twero bedo rac kace ityeka cito iloc.
Ento lok tye ni, lworo pe dwone longo onyo ngene polkare. Cawa mukene en Kane woko. En twero kwanyo yoo me bedo laling makun nongo omyero ilok. En twero nyute calo lewic, bedo kama onongo yot, onyo pe mito ni kineni ki ngatmo ma pe oywek. Labole, jo mukene pe gubi mede kwedi kace ityeka tucu jiri- pe pien pe giye, ento pien gi lworo ngo ma dano twero waco. Jo mukene pe gibicung kwedgi ka gitye ka lweny ikomi- pe pain nigitamo ni in labal, ento pien gilworo ni gitye laremi. Jo mukene pe gubi miyo onyo pe gubi jale pi jiri- pe pien onongo pe gimaro Lubanga, ento pien gin lworo rwenyo ginmo.
Kace ityeka timo ginma Lubanga olwongi me timo ne- kono ityeka pwony, tic pi Lubanga onyo weko woko jo mukene, bed inget dano ma cwinygi tek. Wot ki dano ma bedo tek kace jami odoko tek, ma loko kace pinge tek, dok ma tiko cung kace jo mukene gujalo woko.
KWAN MUKENE: Nia 13:17; Carolok 28:1
LWOD MADIT: Kace ityeka timo ginma Lubanga olwongi me timo ne- kono ityeka pwony, tic pi Lubanga onyo weko woko jo mukene, bed inget dano ma cwinygi tek. Wot ki dano ma bedo tek kace jami odoko tek, ma loko kace pinge tek, dok ma tiko cung kace jo mukene gujalo woko.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi lapo wic man matek ni. Lokki waco ni an pe anongo cwiny me lworo, ento me tek cwiny. An ayero me neno kwo ki tek cwiny dok. An awoto ki dano ma cwinygi tek dok ma opong ki niye- jo ma pe gubi jalo jami, pe gubi dok cen onyo pe gubi cito cen kace jami odoko tek. Inying Yecu, Amen.
PE IMI LWORO KABEDO
Akwena Grace Lubega
Oŋolkop 7:3(Lango): “Pi manono, kobbi lwak ni, “Ŋat ame lwor dok ame kome amyel, myero en dok gire paco.” Gideon daŋ te temogi kittono, eka jo tutumia pyeraryo wie aryo rik te dok paco, te doŋ jo tutumia apar.”
—
Mom icaa teko ame lworo tye kede—apire tekkere ka onen iyi akina jo ame yin i telo onyo itio karacel kede. Iyi dodo ikom Gideon, ame Obaŋa nwoŋo pwod ru oyero co miadek caa, En obin omio cik man: “Ŋat ame lwor dok ame kome amyel, myero en dok gire paco.” Daŋ amano keken, co tutumia pyeraryo wiaryo obin odok paco.
Piŋo omio Obaŋa obin otimo gin man? Pien lworo bunyo nyaa, daŋ kelo goro ikom jo luŋ ame tye i laŋette. Rwot obin oniaŋ ni naka dwon acel keken me lworo nwoŋo twero kwanyo tekcuny omony luŋ. En omio En obin oweko gi odok paco—mom pien ni gin nwoŋo obedo jo areco, ento pien ni lworo iyi akina jo ni twero bedo arac tutwal pollere wok ka icok i nwoŋo loc.
Ento kop ene, lworo mom winyere aloŋo tutwal. Polkare kanne oko. Twero bedo iyi ipone me liŋ mot ikare ame nwoŋo yin myero i lok. Twero nyuto kome acalo lewic, bedo kan okwe mot, onyo mom mito ni oneni kede ŋattoro a mom ŋeye tutwal. Aporrere, jo okene mom ribbere kedi ka itye i tuco Jiri—mom pien ni gin mom oyee ikom Jiri no, ento pien ni gin lworo ŋo ame jo okene akobo ikomgi. Jo okene mom bino cuŋ karacel kedi ka otye alweny ikomi—mom pien ni gin tamo ni yin irac, ento pien ni gin lworo bedo karacel kedi. Jo okene mom mio onyo jale pi tic Obaŋa—mom pien ni gin mom maro Obaŋa, ento pien ni gin otye olworo ni orwenyo gini ginoro.
Ka itye itimo ŋo ame Obaŋa olwoŋi me timo—akadi bed ni tuco jiri, tic onyo telo jo okene, gure i jo a cunygi tek. Wot karacel kede jo ame cuŋ atek ka jami odoko atek, ame loko ikare ame nen bala obedo gin arac me lok, kede jo ame cuŋ ka jo okene ojalo oko.
MEDE IKWANO: Yaa 13:17; Carokop 28:1
APIRE TEK: Ka itye itimo ŋo ame Obaŋa olwoŋi me timo—akadi bed ni tuco jiri, tic onyo telo jo okene, gure i jo a cunygi tek. Wot karacel kede jo ame cuŋ atek ka jami odoko atek, ame loko ikare ame nen bala obedo gin arac me lok, kede jo ame cuŋ ka jo okene ojalo oko.
KWAC: Papo me amara, apwoyi pi poyo wia ikom gin man apire tek wokki. Koppi kobo ni an mom ogamo cuny me lworo, ento me tekcuny. Ayero me kwo kede tekcuny. Awoto karacel kede jo ame cunygi tek daŋ opoŋ kede iyee—jo a mom jalo, dok cen, onyo woto oko ka jami odoko tek. Inyiŋ Yecu, Amen.
SIRI KIJALAK APAK NEJAI AKURIANU
Ekiyakia Grace Lubega
Ikatubok 7:3 (ATESO): Aso do kolot, kolimo kaki nuka ituŋa ebe, ‘Ŋol loekuriana loemarani, koboŋo konyouda komoru Gilead.’ Koboŋosi kotuŋa ituŋa ilukumin akaisaarei ka luarei; kosalata ilukumin itomon.
—
Mam imuari apedor naka akurianu – noi noi ne elomuna kotuŋa luiŋarenikit jo arai nuiswamaete ka jo. Kotoma awaragat naka Gideon, eroko Edeke eseuna ituŋa akwatauni luawasia, Kobu oinak aicorakinet na: “Idio ituŋanan yen ekuriana oboŋo ore.” Ido kwape kwaŋin, ituŋa ilukumin akaisaarei ka luarei apotu onyoutu.
Kanuboinyo eswama Edeke nu? Naarai isirakin akurianu katipet, ido itononoki ŋinituŋanan yen ejai ka ŋes. Ajeni Ejakait ebe karaida eporoto ediope loakurianu apedori aijaŋakin ajore kere. Ojalakini kesi kolototo – mere naarai araasi kesi ituŋa luarokok, konye naarai akurianu kane ejaasi nukon erono adepar neilosikitor jo aitelekar.
Konye ibore ŋesi yenita, mam akurianu eresiar duc ido mam idelelei. Eŋopi icie isaawan. Epedori ayaŋar aputo naka asalakit ililiŋit ne edolitor jo einer. Epedori aideleleun kwape ileic, asalakit aijamam kon, arai mam akoto aanyuno keda ituŋanan yen mam ejenara. Kwape nat, mam icie ituŋa epote aimorikikin ka jo neijar jo alimonokin – mere naarai mam kesi ecamunitos, konye naarai ekuriaka nueminasi luce alimun. Mam icie eminasi kobwata keda jo neisurokinere jo – mere naarai eomitos ebe ibucarit jo, konye naarai ekuriaka aimorikikino keda jo. Luce kesi mam einakinete arai aipal kanuka eijiri – mere naarai mam kesi eminasi Edeke, konye naarai ekuriaka atwaniar icie ibore.
Arai ijaijo aswam nuanyarau Edeke jo aswam – arai ijaijo alimonokin, aijaanakin arai aiŋarenikit luce, koluk akon akuan keda ituŋa luetitiŋ. Kolot kaŋun luesalete egogoŋ netiokunata iboro, luelimoros nemam epatanar, keda luesalakinete ebwoete ne epalunata luce.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Anyoun 13:17; Awaragasia 28:1
NUEPOSIK BALA ESABU: Arai ijaijo aswam nuanyarau Edeke jo aswam – arai ijaijo alimonokin, aijaanakin arai aiŋarenikit luce, koluk akon akuan keda ituŋa luetitiŋ. Kolot kaŋun luesalete egogoŋ netiokunata iboro, luelimoros nemam epatanar, keda luesalakinete ebwoete ne epalunata luce.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka aisiitikinet na nagogoŋ. Ebala Akon Akirot ebe mam eoŋ ejaunit amoyo loka akurianu, konye loka atitiŋu. Asekuni aiteikin ka aijar keda atitiŋu ka amuno. Alosi eoŋ keda ituŋa luetitiŋ ka luileleba aiyuun – ŋul lumam epalunete, lumam epalarete, arai anyoun ne etiokunata iboro. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
USIPEE HOFU NAFASI
Mtume Grace Lubega
Waamuzi 7:3 (KJV): “Basi sasa tangaza mbele ya watu, ukawaambie, Mtu awaye yote mwenye hofu na kuogopa, na aondoke akarudi zake kutoka Gileadi.” Basi wakaondoka watu ishirini na mbili elfu, wakabaki watu elfu kumi.
—
Usiwahi kupuuza nguvu ya hofu—hasa inapojitokeza kati ya watu unaowaongoza au kufanya nao kazi. Katika simulizi ya Gideoni, kabla Mungu hajachagua wale watu mia tatu wa mwisho, alimpa maagizo haya: “Mtu yeyote mwenye hofu na kuogopa, na aondoke.” Na papo hapo, watu ishirini na mbili elfu wakaondoka.
Kwa nini Mungu alifanya hivi? Kwa sababu hofu huenea kwa haraka, na hudhoofisha wote waliopo karibu. Bwana alijua kwamba hata sauti moja ya woga ingeweza kutikisa ujasiri wa jeshi lote. Hivyo aliwaruhusu waende—si kwa sababu walikuwa watu wabaya, bali kwa sababu hofu ndani ya watu wako inaweza kuwa hatari unapokuwa unakaribia ushindi.
Lakini jambo ni hili: hofu si lazima iwe ya wazi au ya kelele. Wakati mwingine hujificha. Inaweza kujionyesha kwa kukaa kimya wakati unatakiwa kuzungumza. Inaweza kuonekana kama aibu, kubaki kwenye hali ulizozoea, au kutotaka kuonekana na mtu ambaye hapendwi na wengi. Kwa mfano, wengine hawatakuunga mkono unapohubiri—si kwa sababu hawakubaliani nawe, bali kwa sababu wanaogopa watu watasemaje. Wengine hawatasimama nawe unaposhambuliwa—si kwa sababu unakosea, bali kwa sababu wanaogopa kuhusishwa nawe. Wengine hawatatoa au kujitolea kwa ajili ya injili—si kwa sababu hawampendi Mungu, bali kwa sababu wanaogopa kupoteza kitu.
Ikiwa unafanya kile ambacho Mungu amekuita kufanya—iwe ni kuhubiri, kutumikia au kuongoza wengine—jizungushe na watu waliojasiri. Tembea na wale wanaobaki imara mambo yanapokuwa magumu, wanaozungumza hata pale inapokuwa hatari, na wanaoendelea kusimama wakati wengine wanakata tamaa.
MASOMO YA ZIADA: Kutoka 13:17; Methali 28:1
UJUMBE MKUU: Ikiwa unafanya kile ambacho Mungu amekuita kufanya—iwe ni kuhubiri, kutumikia au kuongoza wengine—jizungushe na watu waliojasiri. Tembea na wale wanaobaki imara mambo yanapokuwa magumu, wanaozungumza hata pale inapokuwa hatari, na wanaoendelea kusimama wakati wengine wanakata tamaa.
SALA: Baba mpenzi, asante kwa ukumbusho huu wenye nguvu. Neno lako linasema kwamba sijapokea roho ya woga, bali ya ujasiri. Nachagua kukabiliana na maisha kwa ujasiri na kujiamini. Ninatembea na watu waliojasiri na wenye imani—wale wasiokata tamaa, wasiorudi nyuma, wala kuondoka mambo yanapokuwa magumu. Kwa jina la Yesu, Amina.
NE DONNE JAMAIS PLACE À LA PEUR
L’apôtre Grace Lubega
Juges 7:3 (LSG): Maintenant, publie ceci aux oreilles du peuple : Que celui qui est craintif et qui a peur s’en retourne et quitte la montagne de Galaad. Vingt-deux mille hommes parmi le peuple s’en retournèrent, et il en resta dix mille.
—
N’ignore jamais la puissance de la peur—surtout lorsqu’elle se manifeste parmi les personnes que tu diriges ou avec lesquelles tu travailles.
Dans l’histoire de Gédéon, avant que Dieu ne choisisse les trois cents hommes finaux, Il donna cette instruction : « Que celui qui a peur retourne chez lui. » Et aussitôt, vingt-deux mille hommes partirent.
Pourquoi Dieu a-t-Il fait cela ? Parce que la peur se propage rapidement, et elle affaiblit tous ceux qui l’entourent. Le Seigneur savait qu’une seule voix pleine de peur pouvait ébranler le courage de toute l’armée. Alors Il les laissa partir—non parce qu’ils étaient de mauvaises personnes, mais parce que la peur au sein de tes propres rangs peut être dangereuse quand tu marches vers la victoire.
Mais la peur n’est pas toujours bruyante ou évidente. Parfois, elle se cache. Elle peut se manifester par le silence quand tu devrais parler. Elle peut apparaître comme la honte, le confort, ou la peur d’être vu avec une personne impopulaire.
Par exemple, certains ne te rejoindront pas lorsque tu prêches—non parce qu’ils ne sont pas d’accord, mais parce qu’ils ont peur de ce que les autres diront. D’autres ne te soutiendront pas quand tu es attaqué—non parce qu’ils pensent que tu as tort, mais parce qu’ils ont peur d’être associés à toi.
D’autres encore ne donneront pas ou ne se sacrifieront pas pour l’évangile—non parce qu’ils n’aiment pas Dieu, mais parce qu’ils ont peur de perdre quelque chose.
Si tu fais ce que Dieu t’a appelé à faire—que tu prêches, serves ou conduises les autres, entoure-toi de personnes audacieuses. Marche avec ceux qui tiennent ferme quand les choses deviennent dures, qui parlent même quand c’est risqué, et qui restent debout lorsque d’autres abandonnent.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Exode 13:17 ; Proverbes 28:1
PASSAGE EN OR: Si tu fais ce que Dieu t’a appelé à faire—que tu prêches, serves ou conduises les autres, entoure-toi de personnes audacieuses. Marche avec ceux qui tiennent ferme quand les choses deviennent dures, qui parlent même quand c’est risqué, et qui restent debout lorsque d’autres abandonnent.
PRIÈRE: Père d’amour, merci pour ce puissant rappel. Ta Parole dit que je n’ai pas reçu un esprit de peur, mais un esprit de force. Je choisis de faire face à la vie avec courage et confiance. Je marche avec des personnes pleines de foi et de bravoure—qui ne reculent pas, n’abandonnent pas, et ne fuient pas quand les choses deviennent difficiles. Au nom de Jésus, Amen.
Loading…
LASS DICH NIE VON ANGST ÜBERWÄLTIGEN
Apostel Grace Lubega
Richter 7,3 (SLT): „So rufe nun vor den Ohren des Volkes aus und sage: Wer sich fürchtet und wem graut, der kehre um und flüchte schnell vom Bergland Gilead! Da kehrten etwa 22.000 vom Volk um, sodass nur 10.000 übrig blieben.“
—
Unterschätze niemals die Macht der Angst − vor allem nicht, wenn die Menschen davon betroffen sind, die du leitest oder mit denen du zusammenarbeitest. In Gideons Geschichte, bevor Gott die letzten 300 Männer auswählte, gab Er diese Anweisung: „Wer sich fürchtet und wem graut, der kehre um.“ Und so machten sich die 22.000 Männer davon.
Warum hatte Gott das angeordnet? Weil Angst sich schnell ausbreiten und alle anderen in der Nähe schwächen kann. Der Herr wusste, dass schon eine einzige verzagte Stimme den Mut der ganzen Armee erschüttern konnte. Also ließ er sie davonziehen − nicht, weil es schlechte Menschen waren, sondern weil Angst in den eigenen Reihen gefährlich sein kann, wenn man auf dem Weg zum Sieg ist.
Doch Angst ist nicht immer laut oder offensichtlich. Manchmal verbirgt sie sich. Sie kann sich z. B. manifestieren, indem man den Mund hält, wenn man etwas sagen sollte. Sie kann sich als Scham ausdrücken, indem man in seiner Komfortzone bleibt oder nicht mit jemandem gesehen werden will, der unbeliebt ist. Manche Menschen folgen dir vielleicht nicht, wenn du eine Predigt hältst − nicht, weil sie anderer Meinung sind, sondern weil sie Angst davor haben, was andere denken. Manche ergreifen nicht Partei für dich, wenn du angegriffen wirst − nicht, weil sie meinen, dass du Unrecht hast, sondern weil sie Angst haben, mit dir in Verbindung gebracht zu werden. Andere wollen keine Opfer für das Evangelium bringen − nicht, weil sie Gott nicht lieben, sondern weil sie Angst haben, etwas aufgeben zu müssen.
Wenn du das tust, wozu Gott dich berufen hat − egal ob du predigst, dienst oder andere leitest − dann umgebe dich mit Menschen, die Mut haben. Schließe dich denen an, die auch in schwierigen Zeiten stark bleiben, die ihre Meinung sagen, wenn es riskant ist, und die durchhalten, wenn andere die Flinte ins Korn werfen.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: 2. Mose 13,17; Sprüche 28,1
FAZIT: Wenn du das tust, wozu Gott dich berufen hat − egal ob du predigst, dienst oder andere leitest − dann umgebe dich mit Menschen, die Mut haben. Schließe dich denen an, die auch in schwierigen Zeiten stark bleiben, die ihre Meinung sagen, wenn es riskant ist, und die durchhalten, wenn andere die Flinte ins Korn werfen.
GEBET: Lieber Vater, ich danke dir für diese kraftvolle Botschaft. Dein Wort sagt, dass ich nicht den Geist der Furcht empfangen habe, sondern den Geist der Kraft. Ich nehme mir vor, dem Leben mit Mut und Zuversicht zu begegnen. Ich schließe mich Menschen an, die mutig und voller Glauben sind − Menschen, die nicht aufgeben, nicht resignieren und nicht gleich wegrennen, wenn es Probleme gibt. In Jesu Namen, Amen.