Apostle Grace Lubega
Luke 19:23 (NLT): “Why didn’t you deposit my money in the bank? At least I could have gotten some interest on it.”
—
God expects us to be wise in how we invest money. This wisdom helps us not to be wasteful or mishandle the resources He has trusted us with.
In Luke 19, Jesus tells a story about a master who gave his servants money to manage. One of the servants did absolutely nothing with it. The master rebuked him and said, “You could have at least put it in the bank so it could earn interest!” This teaches us something important: God expects an increase, even if it’s just through a simple and safe option like a bank.
The interesting phase here is ‘atleast’. This means, the basic minimum.
Let me explain this further.
Some people never invest their money (like the servant in our theme scripture) or they start businesses or investment projects that bring in no return—sometimes even less than what they’d get from simply saving their money in a bank or some other similar platform. That’s not wisdom. If a bank or some other platform is offering a better return, why risk your money and time on something that gives you less?
It is wise to compare your options and go with what brings growth.
Don’t invest just to say, “I have a business.” Don’t spend money just to look like you’re doing something. Ask yourself: “If I put this money in the bank or in a similar investment option instead, would it give me more?” If the answer is yes, put it there—until God gives you a better idea or opens a door that makes real financial sense.
FURTHER STUDY: Ecclesiastes 11:2(NLT), Proverbs 21:5
GOLDEN NUGGET: God expects us to be wise in how we invest money. This wisdom helps us not to be wasteful or mishandle the resources He has trusted us with.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. I am a faithful steward of Your resources. I do not waste or gamble with what You have given me. I make decisions that honour You. I choose to increase, walk in wisdom and invest with purpose, in Jesus’ name, Amen.
ENNONO Z’EBYENFUNA BY’OBWAKABAKA: SIGA N’AMAGEZI
Omutume Grace Lubega
Lukka 19:23(NLT): “Kale kiki ekyakulobera okuwa ensimbi zange abasuubuzi, nange bwe nnandizze nnandizitutte n’amagoba gaazo?”
—
Katonda atusuubira okubeera abagezi mu ngeri gye tusigamu ensimbi zaffe. Amagezi gano gatuyamba obutoonoona oba okukwata obubi eby’okukozesa by’atwesigisizza.
Mu Lukka 19, Yesu ayogera olugero ku mukulu eyawa abaddu be ensimbi okuzikwasaganya. Omu ku baddu tewali kye yazikozesa yadde. Omukulu yamunenya n’amugamba, “waakiri wandizitadde mu bbanka ne zizaala amagoba!” Kino kituyigiriza ekintu ekikulu: Katonda asuubira okweyongerako, yadde nga oyitidde mu ngeri enyangu era etalina mutawaana nga bbanka.
Ekigambo ekikulu wano kiri ‘waakiri’. Kino kitegeeza, ekitono ennyo.
Ka tweyongere okukinnyonnyola.
Abantu abamu tebasiga nsimbi zaabwe (ng’omu ku baddu mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo) oba batandikawo bizinensi oba amakolero agatakomyawo kintu kyonna—ebiseera ebimu nga kitono ku ekyo kye bandifunye singa baatereka ssente zaabwe mu bbanka oba mu kifo ekirala kyonna ekyefaananyiriza ekyo. Ago si magezi. Bwe kiba nga bbanka oba ekifo ekirala kyonna kisingako mu kukomyawo, lwaki ogezesa okuteeka ensimbi n’obudde bwo ku kintu ekikuwa ekitono?
Ky’amagezi okugeraageranya eby’okulondako by’olina era ogende n’ekyo ekireeta okukula.
Tosiga kugamba bugambi nti, “Nnina bizinensi.” Tosaasaanya nsimbi na kigendererwa kya kulabika ng’alina ky’akola. Weebuuze: “Bwe nteeka ensimbi zino mu bbanka oba mu kifo ekyefaananyiriza, kisobola okumpa ezisingawo?” Eky’okuddamu bwe kiba nti iye, ziteekeyo—okutuuka nga Katonda akuwadde ekirowoozo ekisingawo oba nga Agguddewo oluggi olulimu amakulu g’ebyenfuna.
YONGERA OSOME: Omubuulizi 11:2 (NLT), Engero 21:5
AKUSUMBI KA ZAABU: Katonda atusuubira okubeera abagezi mu ngeri gye tusigamu ensimbi zaffe. Amagezi gano gatuyamba obutoonoona oba okukwata obubi eby’okukozesa by’atwesigisizza.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Ndi muwanika omwesigwa ow’ebikozesebwa Byo. Soonoona era sizannya zzaala n’ebyo by’Ompadde. Nkola okusalawo okukuwa ekitiibwa. Nsalawo okweyongerako, okutambulira mu magezi n’okusiga n’ekigendererwa, mu linnya lya Yesu, Amiina.
EBY’EMPIHA OMU BUGABE BWA RUHANGA: OKUSHUUBUZA OBWENGYE
Entumwa Grace Lubega
Luka 19:23: Mbwenu n’enki ekyakuzibiire kuha empiiha zangye abazibiika kuzishuubuza, naanye ku naakugarukire, nkaaziihireyo n’enshaagi?
—
Ruhanga atwiinemu amatsiko kuba ab’obwengye omu kushuubuuza empiha zaitu. Obwengye obwo nibutuyamba obutashisha narishi okukwata kubi ebituhairwe.
Omu Luka 19, Yesu nagamba aha munyiginya omwe owahaire abambari be miine ikumi kuzishuubuza. Omwe aha bambari tihaine kiyashuubwire omu miina ei bamuhaire. Omunyiginya akamucweera orubanja yamugira ati mbwenu n’enki ekyakuzibiire kuha empiiha zangye abazibiika kuzishuubuza, nanye ku naakugarukire, nkaaziihireyo n’enshaagi? Eki nikitwegyesa ekintu ky’omugasho, ngu Ruhanga nateekateeka okushuubuzamu n’obu hakuba ahantu horobi nka omu babiika empiha kuzishuubuza.
Akabagira ati “hakiri” ekirikumanyisa ngu ekyo nikyo kirikukirayo obukye.
Reka nyongyere kushoborora eki.
Abantu abamwe bo tibashuubuzaho na kakye nk’omwambari w’omukyahandiikirwe kyaitu nari batandika obushuubuzi obutarikurigamu amagoba goona nari oburikurigamu amagoba makye kukira agu ibikiro ry’empiha ryakubahaire. Obwengye aha buri ngu ibikiro ry’empiha ryaba nirikuha amagoba garikukira agorikwiha omu kushuubura okwo ahabw’enki noshiisha obwiire bwawe n’empiha zawe omu kintu kikurugamu kakye.
Ni ekintu ky’obwengye iwe kugyeragyeranisa ebiriho byona rero okatoorana ekirikukirayo kurigamu empiha nyingi.
Reka kushuubura ngu obundi okagira oti nyine ebindikushuubura. Reka kushiisha empiha ngu obwo noyoreeka ku oine eki orikukora.
Yebuuze oti kunakuta empiha ezi omu ibikiro ry’empiha zikarigamu ekirikukiraho? Eki okugarukamu kyaba kiri ngu ego, ziteyo okuhitsya obu Ruhanga arakuhe ekiteekateko ekindi ekirikukira aho nari obu arayigure orwigi orurikurigamu amagoba maingi ho.
SHOMA NEBI: Omubuurizi 11:2, Enfumu 21:5
EBIKURU MUNONGA: Ruhanga atwiinemu amatsiko kuba ab’obwengye omu kushuubuuza empiha zaitu. Obwengye obwo nibutuyamba obutashiisha narishi okukwata kubi ebituhairwe.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkwebaza ahabw’ekigambo eki. Ndi omwesigwa aha bi ompaire kukozesa. Tindikushiisha nari kuteera zaara ebi ompaire. Nincwamu ebirikukuhaisa ekitiinisa. Nintoorana okukura, okugyendera omu bwengye kandi n’okushuubura n’ekigyendererwa omu iziina rya Yesu, Amina.
ENGIGA HABY’ESENTE Z’OBUKAMA: SIGA N’AMAGEZI
Omukwenda Grace Lubega
Luka 19:23 (NLT): “Habwaki otayahwire sente zange omu banka? Hakiri nyakubaire nyatungire amagoba hali zo.”
—
Ruhanga akutunihira kuba bagezi omu mulingo tusigamu sente. Amagezi ganu gatuyamba obutasiisa oba obutakwata kubi ebikozesebwa We ebyatwesigire nabyo.
Omu Luka 19, Yesu akutugambira oruganikyo hali omukuru ayaheriize abahereza be sente kuzirinda. Omu ha bahereza be tanyina nakintu kyoona ekiyakozere nazo. Omukuru akamucomera kandi yagamba, “iwe hakiri wakuziteire omu banka nukwo zongeramu amagoba!” kinu kitusomesa ekintu eky’omugaso: Ruhanga akunihira okweyongeraho, gonze nobukyakuba kuraba omu kantu akake kandi kagumire nk’okwahuza banka.
Idaara erikusemeza liri ‘hakiri’. Kinu kikumanyisa ekintu ekikusembayo obuke.
Leka nyeyongereyo kusoboora kinu.
Abantu abamu tibasiga sente zaabu (nk’omuhereza omu mutwe gw’ekyahandikirwe) oba nibatandika eby’obusuubuzi oba okusiga sente omumirimo etakuleeta magoba—obusumi obumu nibatunga kake kukiraho ekibakutungire kuruga omukwahura sente zaabu omu banka oba omukiikaro ekikweisaniriza. Ago tigali magezi, kakusangwa banka oba ekiikaro ekindi kiba nikigoboora kusingaho, habwaki nolengesa sente zaawe n’obwire ha kintu ekikugobesa kake?
Kiri ky’amagezi kulengesa obugisa kandi okakomamu kugenda nakakuleeta enkurakurana.
Iwe otasiga sente kugamba bugamba, “nyowe nyina eby’obusuubuzi.” Iwe otateeka sente ahantu habw’okuzooka buzooka onyina ekintu eky’okukora. Wekaguze: “kakusangwa nteeka sente zinu omu banka oba omukiikaro ekikusana nka banka, kyakumpereza amagoba maingiho?” kakusangwa eky’okugarukamu kiba ego, sente zisige omwo—kuhika Ruhanga obwarakuhereza ekitekerezo ekikukiraho oba akakinguraho orwigi orukukora amakuru omu bya sente.
GALIHYA N’OSOMA: Omugambizi 11:2(NLT), Enfumu 21:5
EBIKURU MUBYOONA: Ruhanga akutunihira kuba bagezi omu mulingo tusigamu sente. Amagezi ganu gatuyamba obutasiisa oba obutakwata kubi ebikozesebwa We ebyatwesigire nabyo.
ESAARA: Taata arukugonza, nyowe ninkusiima habw’ekigambo kinu. Nyowe ndi mukeeto omwesigwa ow’ebikozesebwa bya We. Nyowe tinsiisa oba kutebesereza nebyo Iwe eby’ompaire. Nyowe nkora encwamu ezinya kukuhaisa ekitinisa. Nyowe ninkomamu kweyongeraho, kurubatira omumagezi kandi ninsiga nekigendeerwa, omu ibara lya Yesu, Amiina.
PWONY IKOM KITME GWOKO LIM: BED RYEK I KIT ME TIC KI LIM
Lakwena Grace Lubega
Luka 19:23(NLT): “Piŋo doŋ pe ikano limma i beŋŋe, wek ka adwogo, anoŋ kun acoko limma ki magobane?”
—
Lubanga mito ki wan me bedo ryek i kitma wa tiyo kwede ki lim wa. Ryeko man konyo wan pe me lanyo lim alanya onyo pe me tic ki jami ma en otyeko miniwa iyo maber.
Ibuk pa Luka 19, Yecu waciwa ododo i kom ladit tic ma omiyo ki luticce lim. Latic acel pe otimo ginmo keken kwede. Ladite ocoko en kun waco ni, “twora onongo iket lima i beng wek anong magoba iye!” Man pwonyo wan ginmo ma Piretek: Lubanga mito ni limwa omede, kadi kabed magoba manok ma nongo wa twero nongo ne ki gwoko lim in beng. Lok ma yomo cwinya ma en otiyo kwede en aye ‘kadi manok’. Meno teloke ni wel ma perepere.
Wek kong agony teloke matut.
Jo mukene pe keto lim gi kamo keken (calo latic ma waneno i kwan wa matini) onyo gin cako biacara onyo timo ginmo ma pe kelo magoba mo- cawa mukene kelo magoba manok loyo ginma gin twero nongo ki gwoko limgi woko i bank onyo kagwoko lim mukene. Meno pe obedo ryeko. Kace bank onyo ka gwoko lim mukene obidwoko lim ki magoba, pingo iyelo lim ni dok cawa ni i kom ginmo ma mini manok keken?
Obedo ryeko me poro tam ma itye kwede dok cit ki ginma kelo dongo.
Pe iket limi ducu i ginmoni mere me waco ni, “atyeki biacara.” Pe ibal lim mere me nen calo ityeka timo ginmoni. Kong ipenye ni: “kace aketo lim man i bank onyo ka gwoko lim mukene, onongo obimina makato?” Kace lagame tye ni eyo, ket limi kunu- nio wangma Lubanga omini tam maber loyo onyo oyabo dogola ma weko keli magoba.
KWAN MUKENE: Latitlok 11:2(NLT), Carolok 21:5
LWOD MADIT: Lubanga mito ki wan me bedo ryek i kitma wa tiyo kwede ki lim wa. Ryeko man konyo wan pe me lanyo lim alanya onyo pe me tic ki jami ma en otyeko miniwa iyo maber.
LEGA: Wora, apwoyi pi Lok man. An abedo lagwok jami ni maber. Pe abalo ginma imina abala. An amoko tamma me mini woro. An ayero me ile malo, me wot i ryeko dok me keto lima i ginmo ki tyenlok, inying Yecu, Amen.
CIK AKWAKO LIM ME LOC OBAŊA: KET LIMMI ITIC I RYEKO
Akwena Grace Lubega
Luka 19:23 (Lango): Kara ŋo omoni kano limma gira i beŋŋe, wek ka adwogo, agam limma kede agoba mere?’
—
Obaŋa geno ni wan myero obed aryek i kit ame oketo kede ciliŋ wa itic. Ryeko man konyo wa me pe balo onyo kwiya tic kede lonyo ame En ogeno wa kede.
Iyi Luka 19, Yecu kobiwa dodo akwako won kwogo moro ame rik omio omiro mere ciliŋ me tic kede. Amiro acel iyi akinagi mom obin otimo ciliŋ ame omie kede ginoro keken. Won kwogo ni obin okobbe ni, “Kara ŋo omoni kano limma gira, akadi onwoŋo tidi i beŋŋe me wek agam kede agoba!” Man pwonyo wa kede ginoro apire tek tutwal: Obaŋa geno ni agoba abedo atye, akadi bed ni i gwoko kan aber acalo beŋŋe.
Coc amwonya kan obedo ‘akadi atidi’. Man tero ni, en ame tidi akato.
Wek amede i gonyi wu tere.
Jo okene mom keto ciliŋ gi itic (acalo amiro ityeny jiri wa me tin) onyo ocako biacara a mom kelo agoba moro keken—i kare okene agoba bedo anok akato en ame onwoŋo anwoŋo ka nwoŋo okano gini iyi beŋŋe onyo kabedo moro keken acal. Mano mom obedo ryeko. Ka beŋŋe onyo kabedo moro acalo man tye amiyo agoba aber akato, piŋo omio doŋ iketo ciliŋŋi kede kare ni i ginoro ame mi agoba atidi?
Obedo ryeko me neno apokapoka i akina gi eke ite tic kede en ame kelo doŋo.
Mom ka i ket ciliŋŋi itic pi ka kobo ni, “Atye kede cato wil.” Mom ka iti kede ciliŋŋi pi miyo jo neno ni itye itimo ginoro. Penyere keni: “Ka aketo ciliŋ man iyi beŋŋe onyo iyi ginoro acal kede, twero miya agoba adwoŋ akato?” Ka agam obedo ni twero miyi, ket ciliŋŋi iye—naka waŋ ame Obaŋa mi tam aber onyo yabbi dogola ame niaŋere aber iyore me miyi agoba.
MEDE IKWANO: Arabkop 11:2; Carokop 21:5
APIRE TEK: Obaŋa geno ni wan myero obed aryek i kit ame oketo kede ciliŋ wa itic. Ryeko man konyo wa me pe balo onyo kwiya tic kede lonyo ame En ogeno wa kede.
KWAC: Papo me amara, apwoyi pi kop man. Abedo agwok lonyo Ni agenne. An mom abalo onyo atuko kede jami ame Yin imia. Ayero me timo jami ame mi kwogo. Ayero me medde, wot iyi ryeko kede keto lim itic i diro, Inyiŋ Yecu, Amen.
IKISILA NUAPIAI AJAKANUT: ITOSOM IKAPUN KA ACOA
Ekiyakia Grace Lubega
Luka 19:23 (NLT): Aso kanukinyo mam kiinakinia akarupian mama ejaas ikagwelanarak, tetere neabunio kadum nepepe kamedakec?’
—
Emuno Edeke oni ajaute keda acoa itosomai ikapun kanuka aimedauna. Iŋarakini oni acoana mam aicanican arai aitiŋ iboro luemunokinitai mamawok erono.
Kotoma Luka 19, Yesu einakinit awaragat naka ejakait loabu oinak ibuleesin ke ikapun aidar. Ediope kobuleesin ŋesi mam abu kitosom ikapun aiswama idiobore. Kobu loapolon iretak ŋes kolimuni, “Ti cat jo ibwaikinit ikapun ka obank tetere edumunete ameda!” Isisianakinete oni nu ibore yen ajokis: emuno Edeke eiyas, araida edit kwape aitosom aiboisio kwape nat ebank.
Anyukuta naisileli kane erai ‘arai cat’ epoloikinit naebe naedit akere.
Eoŋ enyikok aitetem nu.
Icie ituŋa kesi mam cut ibwaikinete ikapun kec aimedauna (ka ebuleesit loka okokoro wok loepukorit) arai egeunete aisubusaet arai aswamisio numanis numam eyaŋaunete ameda – icie isaawan ikidioko adepar nuti edumunio kane ejai aibikakin kes obank arai aiboisit naeputo. Mam ŋin erai acoa. Arai ejai ebank arai aiboisit acie naeputo ainakin ameda naetamakinit, kanukinyo ibwaikina bobo jo ikapun keda esawa kon obore yen einakini jo ikapun idis?
Ejokuna aituputonor aiboisio nuegitigita do asekun naeyaŋauni apol.
Mam itosomai ikapun kanu alimun, “Ajaatatar eoŋ aisubusaet.” Mam itosomai ikapun kanu aisub bala ijai jo aswam ibore. Kiŋit akon akuan: “Ebikak eoŋ ikapun lu obank arai amanis naeputo, ŋesi ebuni ainakin eoŋ ameda naiyatakina? Arai erai aboŋokinet eebo, ibwaik nen – toni ne einakina Edeke jo aomisiot naetamit arai naepukoro akek loekwetara apiai.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Ekalimonokinan 11:2 (NLT), Awaragasia 21:5
NUEPOSIK BALA ESABU: Emuno Edeke oni ajaute keda acoa itosomai ikapun kanuka aimedauna. Iŋarakini oni acoana mam aicanican arai aitiŋ iboro luemunokinitai mamawok erono.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka akirotana. Arai eoŋ idaran yen amunonut yen iboro Kon. Mam eoŋ ecanicani arai aile keda nuiinak Jo eoŋ. Eswamai asekuneta nueyoŋitos Jo. Asekuni aiyatakin, alosit kotoma acoa ka aiman keda alosikinet, ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
KANUNI ZA FEDHA ZA UFALME: WEKEZA KWA HEKIMA
Mtume Grace Lubega
Luka 19:23 (NLT): “Kwa nini hukuweka fedha yangu benki? Angalau ningekuwa nimepata riba juu yake.”
—
Mungu anatarajia tuwe na hekima katika namna tunavyowekeza fedha. Hekima hii inatusaidia tusiwe na ubadhirifu au kutumia vibaya rasilimali alizotuamini na kutupatia.
Katika Luka 19, Yesu anasimulia hadithi kuhusu bwana mmoja ambaye aliwapa watumishi wake fedha ili wasimamie. Mmoja wa watumishi hakufanya chochote nazo. Yule bwana akamkemea na kusema, “Ungeiweka angalau benki ili ipate riba!” Hili linatufundisha jambo muhimu: Mungu anatarajia ongezeko, hata kama ni kupitia chaguo rahisi na salama kama benki.
Neno linaleta shauku hapa ni ‘angalau’. Hii inamaanisha kiwango cha chini kabisa.
Hebu nieleze hili zaidi.
Baadhi ya watu huwa hawawekezi fedha zao (kama vile mtumishi katika andiko letu kuu) au wanaanzisha biashara au miradi ya uwekezaji ambayo haileti faida yoyote—wakati fulani hupata faida ndogo zaidi ya kama wangeipata kwa kuwekeza fedha zao katika benki au jukwaa lingine kama hilo. Hiyo si hekima. Ikiwa benki au jukwaa lingine linatoa faida bora, kwa nini uhatarishe fedha na wakati wako kwa kitu ambacho hukupa faida ndogo?
Ni hekima kulinganisha machaguo yako na kwenda na kile kinacholeta ukuaji.
Usiwekeze tu kusema, “Nina biashara.” Usitumie fedha ili tu uonekane kama unafanya kitu. Jiulize: “Ikiwa nitaweka fedha hizi benki au katika njia nyingine mbadala ya uwekezaji, je, zitanipa faida zaidi?” Ikiwa jibu ni ndiyo, ziweke hapo—mpaka Mungu atakapokupa wazo bora zaidi au afungue mlango utakaoleta maana katika masuala ya kifedha.
MASOMO YA ZIADA: Mhubiri 11:2(NLT), Mithali 21:5.
UJUMBE MKUU: Mungu anatarajia tuwe na hekima katika namna tunavyowekeza fedha. Hekima hii inatusaidia tusiwe na ubadhirifu au kutumia vibaya rasilimali alizotuamini na kutupatia.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa neno hili. Mimi ni msimamizi mwaminifu wa rasilimali Zako. Sipotezi wala situmii vibaya kile ambacho umenipatia. Ninafanya maamuzi ya kukuheshimu Wewe. Ninachagua kuongezeka, kutembea katika hekima na kuwekeza kwa kusudi, kwa jina la Yesu, Amina.
PRINCIPES DE FINANCES DU ROYAUME : INVESTISSEZ AVEC SAGESSE
Apôtre Grace Lubega
Luc 19:23 (LSG): « Pourquoi donc n’as-tu pas mis mon argent dans une banque, afin qu’à mon retour je le retire avec un intérêt ? »
—
Dieu s’attend à ce que nous soyons sages dans la manière dont nous investissons l’argent. Cette sagesse nous aide à ne pas gaspiller ou mal gérer les ressources qu’Il nous a confiées.
Dans Luc 19, Jésus raconte l’histoire d’un maître qui a confié de l’argent à ses serviteurs. L’un d’eux n’en fit absolument rien. Le maître le réprimanda en disant : « Tu aurais au moins pu le mettre à la banque pour qu’il produise des intérêts ! » Cela nous enseigne une leçon importante : Dieu attend une augmentation, même si ce n’est qu’à travers une option simple et sûre comme une banque.
Le mot important ici est « au moins ». Cela signifie le strict minimum.
Permettez-moi d’expliquer davantage.
Certaines personnes n’investissent jamais leur argent (comme le serviteur de notre verset du jour), ou alors elles lancent des projets ou des affaires qui ne produisent aucun retour—parfois même moins que ce qu’elles auraient gagné en plaçant simplement leur argent dans une banque ou une autre plateforme similaire. Ce n’est pas de la sagesse. Si une banque ou une autre option offre un meilleur rendement, pourquoi risquer ton argent et ton temps dans quelque chose qui rapporte moins ?
La sagesse consiste à comparer tes options et à choisir celle qui produit la croissance.
N’investis pas seulement pour dire : « J’ai une affaire. » Ne dépense pas simplement pour avoir l’air d’être occupé. Demande-toi : « Si je plaçais cet argent à la banque ou dans une option similaire, est-ce que cela me rapporterait plus ? » Si la réponse est oui, mets-le là—jusqu’à ce que Dieu te donne une meilleure idée ou ouvre une porte qui a réellement du sens financièrement.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Ecclésiaste 11:2 (LSG), Proverbes 21:5
PASSAGE EN OR: Dieu s’attend à ce que nous soyons sages dans la manière dont nous investissons l’argent. Cette sagesse nous aide à ne pas gaspiller ou mal gérer les ressources qu’Il nous a confiées.
PRIÈRE: Père bien-aimé, je Te rends grâce pour cette Parole. Je suis un intendant fidèle de Tes ressources. Je ne gaspille ni ne joue avec ce que Tu m’as donné. Je prends des décisions qui T’honorent. Je choisis de croître, de marcher dans la sagesse et d’investir avec but, au nom de Jésus, Amen.
KONINKRIJK PRINCIPES VAN FINANCIERING: VERSTANDIG INVESTEREN
Apostel Grace Lubega
Lucas 19:23 (HSV): “Waarom heb je mijn geld niet op de bank gezet? Dan had ik er tenminste nog rente over kunnen krijgen.”
—
God verwacht van ons dat we verstandig investeren. Deze wijsheid helpt ons om de middelen die Hij ons heeft toevertrouwd niet te verspillen.
In Lucas 19 vertelt Jezus een verhaal over een heer die zijn dienaren geld gaf om te beheren. Een van de dienaren deed er absoluut niets mee. De heer berispte hem en zei: “Je had het tenminste op de bank kunnen zetten, zodat het rente op zou leveren!” Dit leert ons iets belangrijks: God verwacht een toename, al is het maar via een eenvoudige en veilige optie zoals een bank.
De interessante zin hier is ‘tenminste’. Dit betekent het basisminimum.
Laat me dit verder uitleggen.
Sommige mensen investeren hun geld nooit (zoals de dienaar in onze thematekst) of starten bedrijven of investeringsprojecten die geen rente opleveren – soms zelfs minder dan wat ze zouden krijgen als ze hun geld gewoon op een bank of een vergelijkbaar platform zouden zetten. Dat is geen wijsheid. Als een bank of een ander platform beter rente biedt, waarom zou je dan je geld en tijd verspillen aan iets dat je minder oplevert?
Het is verstandig om je opties te vergelijken en te kiezen voor wat groei oplevert.
Investeer niet alleen maar om te zeggen: “Ik heb een bedrijf.” Geef geen geld uit alleen maar om de indruk te wekken dat je iets doet. Vraag jezelf af: “Als ik dit geld op de bank of in een vergelijkbare investering zou zetten, zou het me dan meer opleveren?” Als het antwoord ja is, zet het daar dan – totdat God je een beter idee geeft of een deur opent die financieel echt zinvol is.
VERDERE STUDIE: Prediker 11:2 (NBV), Spreuken 21:5
GOUDKLOMPJE: God verwacht van ons dat we wijs zijn in hoe we geld investeren. Deze wijsheid helpt ons om de middelen die Hij ons heeft toevertrouwd niet te verspillen.
GEBED: Liefdevolle Vader, ik dank U voor dit woord. Ik ben een trouwe rentmeester van Uw middelen. Ik verspil of gok niet met wat U mij hebt gegeven. Ik neem beslissingen die U eren. Ik kies ervoor om te groeien, in wijsheid te wandelen en doelgericht te investeren, in Jezus’ naam, Amen.
FINANZPRINZIPIEN DES KÖNIGREICHS: WEISE INVESTIEREN
Apostel Grace Lubega
Lukas 19,23 (VXB): „Sie hätten das Geld ja wenigstens aufs Sparbuch einzahlen können. Dann wären immerhin noch ein paar Zinsen dazugekommen!“
—
Gott erwartet von uns, dass wir unser Geld weise anlegen. Weise zu agieren hilft uns, die Ressourcen, die Er uns anvertraut hat, nicht zu verschwenden oder missbräuchlich zu verwenden.
Jesus erzählt uns in Lukas 19 die Geschichte über den Edelmann, der seinen Dienern Geld anvertraute, um es zu verwalten. Einer der Diener tat absolut nichts damit. Der Edelmann tadelte ihn und sagte: „Du hättest das Geld ja wenigstens aufs Sparbuch einzahlen können, damit immerhin noch ein paar Zinsen dazukommen!“ Das lehrt uns etwas Wichtiges: Gott erwartet eine Vermögensvermehrung, auch wenn es nur durch eine einfache und sichere Einrichtung wie eine Bank geschieht.
Ein interessantes Wort in unserer Schriftstelle ist „wenigstens“. Das ist im Grunde nur das Minimum.
Ich möchte nun etwas näher darauf eingehen.
Manche Menschen investieren ihr Geld nie (wie der Knecht in unserer Schriftstelle) oder sie gründen Unternehmen oder Investitionsvorhaben, die keine Rendite bringen − manchmal sogar weniger, als wenn sie ihr Geld stattdessen auf einer Bank oder bei einer ähnlichen Einrichtung anlegen würden. Das ist nicht weise. Wenn eine Bank oder eine andere Einrichtung eine bessere Rendite bietet, warum sollte man Geld und Zeit für etwas riskieren, das einem weniger einbringt?
Es ist ratsam, seine Optionen zu vergleichen und sich für das zu entscheiden, was mehr Wachstum bringt.
Investiere nicht, nur damit du sagen kannst: „Schließlich habe ich jetzt ein Unternehmen“. Investiere nicht, nur damit es so aussieht, dass du Initiative ergreifst. Frage dich lieber: „Wenn ich das Geld stattdessen auf die Bank oder in einen ähnlichen Anlagefonds stecken würde, würde mir das mehr bringen?“ Wenn die Antwort „Ja“ lautet, lege es dort an − bis Gott dir eine bessere Idee gibt oder dir eine Tür öffnet, die finanziell wirklich Sinn macht.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Prediger 11,2 (EU); Sprüche 21,5
FAZIT: Gott erwartet von uns, dass wir unser Geld weise anlegen. Weise zu agieren hilft uns, die Ressourcen, die Er uns anvertraut hat, nicht zu verschwenden oder missbräuchlich zu verwenden.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Ich bin ein treuer Verwalter Deiner Ressourcen. Ich verschwende sie nicht und spiele nicht mit dem herum, was Du mir anvertraut hast. Ich treffe Entscheidungen, die Dir die Ehre geben. Ich nehme mir vor, die Ressourcen zu vermehren, in Weisheit zu wandeln und gezielt zu investieren, in Jesu Namen, Amen.