Apostle Grace Lubega
Genesis 40:23 (NKJV): “Yet the chief butler did not remember Joseph, but forgot him.”
—
In Genesis 40, Joseph helped the King’s butler interpret a troubling dream. The dream came true just as Joseph had said and the butler was restored to his former role. Joseph had asked the butler to remember him when he was released and plead Joseph’s cause before Pharaoh. The butler forgot.
There is a great life lesson in this story: sometimes, the very people we help forget us.
You may have stood with someone during their hard times. Maybe you gave them financial support, stayed by them when no one else could and helped them get through a rough patch. But when they got back on their feet, they moved on like you were never there.
From Joseph’s story, we learn that this is not new. Sometimes, it is just how the world is. What you must understand, however, is that while people may forget, God never does.
In Hebrews 6:10, the Bible assures us, “For God is not unjust. He will not forget how hard you have worked for him and how you have shown your love to him by caring for other believers, as you still do.”
This is why we must learn to do good without expecting anything in return from those we help. If someone appreciates what you have done, that’s great. If they don’t, don’t refuse to help anyone else simply because some people are ungrateful. Your real reward does not come from them; it comes from God.
God sees every act of kindness. He knows how much you’ve loved, given, and sacrificed. Praise Him!
FURTHER STUDY: Hebrews 6:10, Galatians 6:9
GOLDEN NUGGET: People may forget, but God never does. God sees every act of kindness. He knows how much you’ve loved, given, and sacrificed.
PRAYER: Father, I thank You for this word. I know that Your eyes are on me and on everything I do. Your unconditional love works in me. By it, I reach out and help those in need. I trust that You always remember, and that my reward is with You. Amen.
KATONDA AJJUKIRA BULIJJO
Omutume Grace Lubega
Olubereberye 40:23 (NKJV): “Naye omuweesi omukulu teyajjukira Yusufu, naye n’amwerabira.”
—
Mu Olubereberye 40, Yusufu yayamba omukozi w’omunju wa Kabaka okuvvuunula ekirooto ekitawaanya. Ekirooto kyatuukirira nga Yusufu bwe yali ayogedde era omukozi w’omunju n’azzibwa mu kifo kye yali akoleramu. Yusufu yali asabye omukozi w’omunju amujjukire ng’ayimbuddwa era alambike ensonga ya Yusufu mu maaso ga Falaawo. Omukozi w’omunju yeerabira.
Waliwo essomo eddene ery’obulamu mu mboozi eno: oluusi, abantu bennyini be tuyamba batwerabira.
Oyinza okuba nga wayimirira n’omuntu mu biseera bye ebizibu. Oyinza okuba nga wamuwa obuyambi bw’ensimbi, n’osigala naye nga tewali mulala asobola n’omuyamba okuyita mu mbeera enzibu. Naye bwe yaddamu okuyimirira, yeeyongerayo ng’olinga atabeerangawo.
Okusinziira ku mboozi ya Yusuufu, tuyiga nti kino si kipya. Oluusi, y’engeri ensi bw’eri. Kyokka ky’oteekwa okutegeera kiri nti wadde nga abantu bayinza okwerabira, Katonda teyeerabira.
Mu Abaebbulaniya 6:10, Bayibuli etukakasa nti, “Kubanga Katonda si mutali wa bwenkanya, tajja kwerabira engeri gye mwamukoledde n’engeri gye mwamulaga okwagala kwammwe gy’Ali nga mufaayo ku bakkiriza abalala, nga bwe mukyakola.”
Eno y’ensonga lwaki tulina okuyiga okukola ebirungi nga tetusuubira kintu kyonna okuva mu abo be tuyamba. Omuntu bw’aba asiima by’okoze, ekyo kirungi nnyo. Bw’atakikola, togaana kuyamba muntu mulala yenna olw’okuba abantu abamu tebasiima. Empeera yo entuufu teva gye bali; eva eri Katonda.
Katonda Alaba buli kikolwa eky’ekisa. Amanyi engeri gy’oyagala, gy’owaddeyo, n’engeri gy’osaddaase. Atenderezebwe!
YONGERA OSOME: Abaebbulaniya 6:10, Abaggalatiya 6:9
AKASUMBI KA ZAABU: Abantu bayinza okwerabira, naye Katonda Teyeerabira. Katonda Alaba buli kikolwa eky’ekisa. Amanyi engeri gy’oyagala, gy’owaddeyo, n’engeri gy’osaddaase.
ESSAALA: Kitange, nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Nkimanyi nti amaaso Go gali ku nze ne ku buli kye nkola. Okwagala kwo okutaliiko bukwakkulizo kukola mu nze. Nakwo, ntuukirira era ne nnyamba abali mu bwetaavu. Nneesiga nti bulijjo Ojjukira, era nti empeera yange eri Naawe. Amiina.
RUHANGA NAIJUKA OBUTOOSHA
Entumwa Grace Lubega
Okutandika 40:23: “Kwonka omugabuzi wa viinyo omukuru tiyaijuka Yosefu, yaamwebwa”
—
Okutandika 40, Yosefu akahweera omugabuzi wa viinyo y’omugabe yamushobororera amakuru g’ekirooto kye. Ekirooto kikahikiirira nk’oku Yosefu yabaire agambire kandi n’omugabuzi wa viinyo yagarurwa aha murimo gwe. Yosefu akaba ashabire omugabuzi ogwo ngu amwijukye kwararugye omu kihome amweshengyerireze ahari Faraho. Omugabuzi wa viinyo akeebwa.
Haruho ekintu kihango ky’okweega omu kigano eki: Obumwe abantu baingi abuturikuhweera nibatweebwa.
Nobaasa kuba wayemereire n’omuntu omu bunaku bugumire munonga. Nobaasa kuba wabaheereize obuhwezi bw’empiiha, watsigaireho obu abandi babatsigaho, wabahwereire kuraba omu muhanda ogwabaire gubagumiire. Kwonka kubakirigiremu ekintu ekyo, bakweebwa.
Omu kigano kya Yosefu eki, nitweega ngu eki ti kisya. Obumwe, nukwo ensi eri. Eki’oine kwetegyereza, n’okugira ngu abantu n’obu barikweebwa, Ruhanga we tarikubaasa.
Abaheburaayo 6:10, Baibuli netuhamiza, “Ahakuba Ruhanga t’otahikiriire kwebwa emirimo yaanyu n’okukunda oku mwayorekire aha iziina rye, obu mwaheereza abarikwera, abu mukirikuheereza na hati”.
Egi niyo enshonga ahabw’enki tushemereire kweega kukora gye tutaine matsiko g’okuhabwa ekintu kyoona kuruga ahari abo abu turikuhweera. Omuntu ku arasiimire ekyo eki omukoreire, nikirungi. Ku araabe atasiimire, otabura kuhweera abandi bantu ahabw’okugira ngu abantu abamwe tibarikusiima. Ekihembo kyaawe ekishemereire tikirikuruga aha bantu, nikiruga ahari Ruhanga.
Ruhanga nareeba buri kintu kyoona eky’embabazi. Namanya oku orikukunda, okuheereza n’okwehayo kwaawe. Areruya!
SHOMA N’EBI: Abaheburaayo 6:10, Abagalatia 6:9.
EBIKURU MUNONGA: Abantu nibabaasa kweebwa, kwonka Ruhanga we tarikubaasa. Ruhanga nareeba buri kintu kyoona eky’embabazi. Namanya oku orikukunda, okuheereza n’okwehayo kwaawe.
ESHAARA: Taata, Yebare ahabw’ekigambo eki. Niimanya ngu amaisho gaawe gari ahariinye, n’aha buri kintu kyoona ekindikukora. Rukundo yaawe etaine bugarukiro nekorera omuriinye. Ahabwa rukundo egyo, nimpika kandi mpweera abo abakyenire. Nyine obwesigye ngu noijuka obutoosha, kandi ngu ekihembo kyangye niiwe okyiine. Amiina.
RUHANGA AIKARA NAIJUUKA
Omukwenda Grace Lubega
Okubanza 40:23(NKJV): “Baitu omukoozi omukuru ataijuuke Yusufu, baitu akamwebwa.”
—
Omu Okubanza 40, Yusufu akayamba omukoozi ow’omukama kusoboorra ekirooto ekizibu. Ekirooto kikahikiira nkoku Yusufu akaba agambiire kandi omukoozi yagarurwayo hali omulimo gwe. Yusufu akaba asabiire omukoozi amw’ijuuke obuyataiswirwe kandi atonganiire Yusufu hali Faraho. Baitu omukoozi akebwa.
Haroho isomo ly’obwomezi ly’amaani omu ruganikyo runu: obundi, abantu bonyini abatuyamba batwebwa.
Osobora kuba wayemeriire n’omuntu omu bwire bwabu obugumiire. Orundi okabahereza obusagiki obw’ensimbi, waikara nabo namberi hatabaireho omuntu ondi wena akusobora kandi kubayamba kuraba omu kaire akazibu. Baitu obubagarukiremu bayemeera, bayeyongerayo nka rundi iwe tokabayambaga.
Omuruganikyo rwa Yusufu, tukwega ngu kinu tikiri kihyaka. Obundi, kiri ngu ensi nukwo eri etyo. Ekyoina okwetegereza, n’obukyakubaire, kiri ngu abantu n’obubaraba nibasobora okwebwa, Ruhanga tasobora.
Omu Abaheburaniya 6:10, Baibuli ekutugumiza, “Ruhanga tali ataina obwinganiza. Taija kwebwa omulingo okozere muno nomukolera kandi omulingo oyolekeze okugonza kwawe haluwe noroleera abaikiriza abandi, n’omulingo okya genda omu maiso nokikora.”
Nikyo habwaki twiina kwega kukora kurungi tutakunihirayo ekintu kyoona kuruga muli abo abatuyamba. Omuntu obwakusiima ekyo ekyokozere, kirungi. Obubakuba batakikozere, otayanganga kuyamba omuntu ondi wena ngu habwokuba abantu abamu tibakusiima. Empera yawe teruga hali bo; eruga owa Ruhanga.
Ruhanga Arora buli kikorwa kyoona ekirungi, Amanyire ogondeza abantu kikwingana ki, okuhayo, kandi okwefereza kwawe. Akugizibwe!
GALIHYA N’OSOMA: Abaheburaniya 6:10, Abagatiya 6:9
EKIKURU MUBYONA: Abantu baingi basobora kwebwa, baitu Ruhanga tayebwa. Ruhanga Arora buli kikorwa ekirungi. Amanyire ogondeza kikwingana ki, okuhayo, kandi okwefereza kwawe.
ESAARA: Taata, webale habw’ekigambo kinu. Nkimanyire amaiso gawe gali hali nyowe nahali buli kintu ekinkora. Okugonza Kwawe okw’obwa Ruhanga kukora muli nyowe. Habw’okugonza okwo, ndugayo kandi ninyamba abo abali omu kwetaaga. Nkw’ikiriza ngu Oikara noijuuka, kandi ngu empera yange eri Naiwe. Amiina.
LUBANGA WIYE PO KARE DUCU
Lakwena Grace Lubega
Acakki 40:23(NKJV): “Ento ladit latyer koŋo vino pe omedo ki po pi Yucepu, wiye owil woko i kome matwal.”
—
I buk me Acakki 40, Yucepu okonyo ladit latyer kongo vino pa kabaka ka gonye lek mo ma onongo tyeka nyweno Wiye. Leki otime ada en kitma Yucepu owaco kwede ni dok ki dwoko latyer kongo vino pa kabaka cen i dog ticce. Yucepu onongo openye ni wiye omyero opo okonye ka pido pire inyim Parao kace ki gonye. Ento ladit latyer kongo vino pa kabaka ni wiye owil woko.
Pwony madit i kom kwo tye i ododo man: cawa mukene, en jo ma wa konyo gini wigi wil woko ikomwa.
Twero bedo ni icung ki ngatmo ikare ma onongo gitye kama tek. Gwok ikonyo gin ki lim, ibedo ingetgi ikare ma ngatmo onongo pe twero dok ikonyo gin a ki kama tek. Ento iyunge dok cen iwi tyengi, gu mede ki kwo calo bene pe ibedo tye.
Niwok ki ododo pa Yucepu, wa pwonyo ni meno pe obedo ginma nyen. Cawa mukene, wilobo aye tye kumeno. Ginma omyero iniang en aye ni, ginma wi dano twero wil woko, Lubanga wiye pe wil.
Ibuk pa Jo Ibru 6:10, Baibul miniwa tek cwiny ni, “Pien Lubaŋa gire pe ye gin ma pe tye kakare, wiye pe biwil i kom tic ma yam wutiyo, kadi ki mar ma wunyuto pire ki konyo jo pa Lubaŋa, ma pud wutye ka konyogi bene wa i kare-ni.”
Man aye oweko omyero wa pwonye me tiyo ginma ber labongo mito ginmo keken me culu wange kibot jo ma wamito konygi. Kace ngatmo pwoyo ginma itimo, meno ber twatwal. Kace pe gu pwoyo, pe ikwe konyo ngat mukene mere pien jo mukene pe pwoyo jami. Bakacic ni kikome pe a kibotgi; a kibot Lubanga.
Lubanga neno jami ducu ma itiyo i ber kit. En ngeyo rwom ma imaro, imiyo dok ijale kwede. Gipak nyinge!
KWAN MUKENE: Jo Ibru 6:10, Jo Galatia 6:9
LWOD MADIT: Wi dano twero wil woko, Lubanga wiye pe wil. Lubanga neno jami ducu ma itiyo i ber kit. En ngeyo rwom ma imaro, imiyo dok ijale kwede. Gipak nyinge.
LEGA: Wora, apwoyi pi lok man. An angeyo ni wangi tye ikoma dok ikom jami ducu ma atimo. Mar ni ma lapore peke tiyo i an. Ki en, an akato woko dok akonyo jo ma tyeki miti. An ageno ni kare ducu wi poo, dok ni bakacic na tye kwedi. Amen.
OBAŊA PO PI JO I KARE LUŊ
Akwena Grace Lubega
Agege 40:23 (Lango): Adwoŋ poko koŋo naka mom te po gire pi Yucepu, wie te will oko i kome atwal.
—
Iyi Agege 40, Yucepu obin okonyo adwoŋ poko koŋo a Abaka gonyo te lekkere. Lek man obin otimere i yore kit ame Yucepu nwaŋ ogonyo kede eka ote dwoko adwoŋ poko koŋo man i dog ticcere. Yucepu obin okwao adwoŋ poko koŋo man me po pire ka nwaŋ ogonye i buc eka te kop pire inyim Parao. Adwoŋ poko koŋo man mom obin opo pire.
Pwonyoro adit akwako kwo tye iyi dodo man: i kare okene, jo ame okonyo mom po pi wan.
Twero bedo ni i konyo ŋattoro i kare me peko. Twero bedo ni i konyo gi kede ciliŋ, icuŋ kedgi i kare ame onwoŋo ŋattoro mom tye kedgi, eka i te konyo gi kato i kabedo ame nwaŋ tek tutwal. Ento ka gin doŋ ocako cuŋ apiri kengi, gin mede kede kwo acalo bala yin mom i bin i konyo gi.
I kom dodo a Yucepu, wan oniaŋ ni mano mom bedo ginoro anyen. I kare okene, kit ame wilobo tye kede eno. Gin amyero yin iniaŋ, obedo ni akadi bed ni wi jo twero will, wi Obaŋa mom will.
Iyi Jo Eburania 6:10, Baibul miowa ajeŋ ni, “Pien Obaŋa gire pe wany; wie mom bino wil i tic a rik itio wunu, akadi mar ame inyuto wunu pire i konyo jo Obaŋa, ame pwod itye wunu ka konyogi daŋ.”
Man en omio wan myero opwonyere me miyo kony aboŋo geno ginoro keken i baŋ jo ame wan okonyo. Ka ŋattoro opwoyi pi kony ame imie, mano nwoŋo ber. Ka mom opwoyi, pe ikwer konyo ŋattoro okene pien jo okene mom bino pwoyi pi kony ame i miogi. Motti me ateni mom yaa i baŋ gi; yaa i bot Obaŋa.
Obaŋa neno ticci ducu me kica ame yin i tio. En ŋeo kit ame yin i maro kede, i mio, eka i te jale kede. Opakke wunu!
MEDE IKWANO: Jo Eburania 6:10; Jo Galatia 6:9
APIRE TEK: Wi jo twero will, ento wi Obaŋa mom will. Obaŋa neno ticci ducu me kica ame yin i tio. En ŋeo kit ame yin i maro kede, i mio, eka i te jale kede.
KWAC: Papa, apwoyi pi kop man. Aŋeo ni inena karacel kede jami luŋ ame atimo. Mara ni tio ikwo na. Pi man doŋ, akonyo jo ame mito kony. Ageno ni yin i po pira, daŋ ni mota tye karacel kedi. Amen.
IYITUNI EDEKE DUC
Ekiyakia Grace Lubega
Ageun 40:23 (NKJV): Konye mam ekawokon lokapolon abu kiitu Yosep, konye abu kimurwok.
—
Kotoma Ageun 40, kobu Yosep iŋarak ekawokon loka Ekabaka aijulakin airujasit na ecani ŋes. Kiswamaunos nuerujat kwape alimunitor Yosep inyakakinete ekawokon aswam ke. Eŋisit ti Yosep ekawokon aiyitun ŋes ne elacakinere ka aiŋaiŋa Parao kanuke. Imurokini ekawokon.
Ejaasi nusisiauna nuepolok awaragat na: icie isaawan, ituŋa nupe iŋarakini oni imurokinete oni.
Imina jo ojaute kanuka ituŋanan kotoma apakio kec luatioko. Aticepak oinakite kes agaŋat naka apiai, osalakite ka kes nemam icie apedoritor kosodi aiŋarakin kes alomun ationis kaŋin. Konye ne abwoata bobo, olosete bala imamei jo okau.
Awaragat naka Yosep, isisiauna oni ebe mam nuitetiak. Icie isaawan, erai eipone loejar akwap. Nuekoto jo amisiikin eraasi ebe, karaida imurokini ituŋa, mam Edeke cut imurokini.
Kotoma Iburanian 6:10, itogogoŋikit Ebaibuli oni, “Naarai Edeke mam erai lomam edolit aimurwokin aswamukus, ka amin naipotu kitodiasi mama ejai ekirorike naijaanakiniata lukalaunak, ido kwana iroko ijaanakinete.”
Na ŋesi ekotor oni aisisiaun aswam nuajokak komam amunos adumun idiobore ekaulo kane ejaasi nuiŋarakini oni. Arai isialamiki ituŋanan nuiswama jo, ejokuna. Araimam isialamikinete, mam iŋeri aiŋarakin idis ituŋanan naarai mam icie ituŋa isialamikinete. Ariopio kon na abeit ŋes mam elomuni kanekec; ebuni kane ejai Edeke.
Itei Edeke ŋiniswamisiot naka asianut. Ejeni Ŋesi eipone loiminuna jo, loinakina ka loipaluna. Ituritete Ŋes!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Iburanian 6:10; Igalatian 6:9
NUEPOSIK BALA ESABU: Eminasi ituŋa imurokisi, konye mam cut imurokini Edeke. Itei Edeke ŋiniswamisiot naka asianut. Ejeni Ŋesi eipone loiminuna jo, loinakina ka loipaluna.
AILIP: Papa, Eyalama kanuka akirotana. Ajeni eoŋ ebe ejaasi akonye Kon neka keda toma ŋinibore yen eswamai eoŋ. Amina Kon naemamei esaŋe iswamai kotoma ka. Ka ŋes, adolokini ka aiŋarakin nuipudas. Amuno eoŋ ebe iyituni Jo duc, ido aropio ka ejai ka Jo. Amen.
Loading…
MUNGU HUKUMBUKA DAIMA
Mtume Grace Lubega
Mwanzo 40:23 (NKJV): “Pamoja na hayo, mnyweshaji mkuu hakumkumbuka Yosefu, bali alimsahau.”
—
Katika Mwanzo 40, Yosefu alimsaidia mnyweshaji wa mfalme kufasiri ndoto iliyomsumbua. Ndoto ile ikatimia kama vile Yosefu alivyosema, na mnyweshaji akarudishwa katika nafasi yake ya awali. Yosefu alimwomba mnyweshaji amkumbuke atakapofunguliwa na aseme mema yake mbele ya Farao. Lakini mnyweshaji alimsahau.
Hapa kuna funzo kubwa la maisha: wakati mwingine, wale tunaowasaidia hutusahau.
Huenda uliwahi kusimama na mtu katika kipindi kigumu. Pengine ulimsaidia kifedha, ukakaa naye pale ambapo hakukuwa na mwingine, na ukamsaidia kupitia changamoto. Lakini alipopata nafuu na kurudi katika hali yake nzuri, akaendelea na maisha kana kwamba hukuwahi kuwepo.
Kutoka kwenye simulizi ya Yosefu tunajifunza kuwa hili si jambo jipya. Wakati mwingine ndivyo dunia ilivyo. Lakini cha msingi cha kuelewa ni hiki: watu wanaweza kukusahau, lakini Mungu hawezi kamwe kukusahau.
Katika Waebrania 6:10 Biblia inatuhakikishia: “Mungu si mdhalimu: yeye hataisahau kazi yenu na upendo ule mlioonesha kwa ajili yake katika kuwahudumia watakatifu na hata sasa mnaendelea kuwahudumia.”
Ndiyo maana tunapaswa kujifunza kufanya mema bila kutarajia chochote kutoka kwa wale tunaowasaidia. Iwapo mtu atashukuru kwa kile ulichofanya, ni jambo jema. Iwapo hatashukuru, usiache kuwasaidia wengine kwa sababu tu kuna watu wasio na shukrani. Thawabu yako ya kweli haitoki kwao; inatoka kwa Mungu.
Mungu anaona kila tendo la wema. Anajua upendo wako, kile ulichojitolea na ulichotoa. Msifu Yeye!
MASOMO YA ZIADA: Waebrania 6:10, Wagalatia 6:9
UJUMBE MKUU: Watu wanaweza kukusahau, lakini Mungu hawezi kamwe kukusahau. Mungu anaona kila tendo la wema. Anajua upendo wako, kile ulichojitolea na ulichotoa.
SALA: Baba, nakushukuru kwa neno hili. Najua macho Yako, yapo juu yangu na juu ya kila nifanyalo. Upendo Wako usio na kipimo unafanya kazi ndani yangu. Kupitia huo, nawafikia na kuwasaidia wenye uhitaji. Ninakutumaini Wewe ambaye hukumbuka daima, na najua thawabu yangu ipo kwako. Amina.
DIEU SE SOUVIENT TOUJOURS
L’apôtre Grace Lubega
Genèse 40:23 (LSG): “Le chef des échansons ne pensa plus à Joseph. Il l’oublia.”
—
Dans Genèse 40, Joseph aida l’échanson du roi à interpréter un songe troublant. Le songe s’accomplit exactement comme Joseph l’avait dit, et l’échanson fut rétabli dans sa fonction. Joseph lui avait demandé de se souvenir de lui lorsqu’il serait libéré et de plaider sa cause devant Pharaon. Mais l’échanson l’oublia.
Il y a une grande leçon de vie dans cette histoire : parfois, ceux que nous aidons nous oublient.
Tu as peut-être soutenu quelqu’un dans ses moments difficiles. Peut-être lui as-tu offert une aide financière, tu es resté à ses côtés quand personne d’autre n’était là, et tu l’as aidé à traverser une période compliquée. Mais une fois qu’il s’est relevé, il a continué son chemin comme si tu n’avais jamais été là.
L’histoire de Joseph nous apprend que cela n’est pas nouveau. C’est parfois ainsi que le monde fonctionne. Mais ce que tu dois comprendre, c’est que même si les hommes peuvent oublier, Dieu, Lui, ne l’oublie jamais.
Dans Hébreux 6:10, la Bible nous assure : « Car Dieu n’est pas injuste, pour oublier votre travail et l’amour que vous avez montré pour son nom, ayant rendu et rendant encore des services aux saints. »
C’est pourquoi nous devons apprendre à faire le bien sans rien attendre en retour de ceux que nous aidons. Si quelqu’un apprécie ce que tu as fait, gloire à Dieu ! S’il ne l’apprécie pas, ne refuse pas d’aider les autres simplement parce que certains ont été ingrats. Ta véritable récompense ne vient pas d’eux, elle vient de Dieu.
Dieu voit chaque acte de bonté. Il sait combien tu as aimé, donné et sacrifié. Loue-Le !
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Hébreux 6:10, Galates 6:9
PASSAGE EN OR: Les hommes peuvent oublier, mais Dieu ne l’oublie jamais. Dieu voit chaque acte de bonté. Il sait combien tu as aimé, donné et sacrifié.
PRIÈRE: Père, je Te rends grâce pour cette parole. Je sais que Tes yeux sont sur moi et sur tout ce que je fais. Ton amour inconditionnel agit en moi. Par lui, je tends la main et j’aide ceux qui sont dans le besoin. Je crois que Tu Te souviens toujours et que ma récompense est en Toi. Amen.
GOD HERINNERT ZICH ALTIJD
Apostel Grace Lubega
Genesis 40:23 (HSV): “Het hoofd van de schenkers dacht echter niet meer aan Jozef, maar hij vergat hem.”
—
In Genesis 40 hielp Jozef de schenker van de koning een verontrustende droom te interpreteren. De droom kwam uit precies zoals Jozef had gezegd en de schenker werd in zijn oude functie hersteld. Jozef had de schenker gevraagd om aan hem te denken toen hij werd vrijgelaten en Jozefs zaak voor de farao te bepleiten. De schenker vergat het.
Er zit een belangrijke levensles in dit verhaal: soms vergeten juist de mensen die we helpen ons.
Misschien heb je iemand in moeilijke tijden bijgestaan. Misschien heb je ze financieel gesteund, ben je bij ze gebleven toen niemand anders dat kon en heb je ze door een moeilijke periode heen geholpen. Maar toen ze weer op de been waren, gingen ze verder alsof je er nooit was geweest.
Uit Jozefs verhaal leren we dat dit niet nieuw is. Soms is het gewoon hoe de wereld is. Wat je echter moet begrijpen, is dat hoewel mensen het misschien vergeten, God dat nooit doet.
In Hebreeën 6:10 verzekert de Bijbel ons: “Want God is niet onrechtvaardig. Hij zal niet vergeten hoe hard u voor Hem hebt gewerkt en hoe u uw liefde voor Hem hebt getoond door voor andere gelovigen te zorgen, zoals u nog steeds doet.”
Daarom moeten we leren goed te doen zonder iets terug te verwachten van degenen die we helpen. Als iemand waardeert wat je hebt gedaan, is dat geweldig. Zo niet, weiger dan niet om iemand anders te helpen, alleen maar omdat sommige mensen ondankbaar zijn. Je echte beloning komt niet van hen; die komt van God.
God ziet elke daad van vriendelijkheid. Hij weet hoeveel je hebt liefgehad, gegeven en opgeofferd. Prijs Hem!
VERDERE STUDIE: Hebreeën 6:10, Galaten 6:9
HET GOUDKLOMPJE: Mensen vergeten het misschien, maar God doet dat nooit. God ziet elke daad van vriendelijkheid. Hij weet hoeveel U hebt liefgehad, gegeven en opgeofferd.
GEBED: Vader, ik dank U voor dit woord. Ik weet dat Uw ogen op mij en op alles wat ik doe gericht zijn. Uw onvoorwaardelijke liefde werkt in mij. Daardoor reik ik de helpende hand uit en help ik degenen in nood. Ik vertrouw erop dat U mij altijd herinnert en dat mijn beloning bij U is. Amen.
GOTT VERGISST NIE ETWAS
Apostel Grace Lubega
1. Mose 40,23 (SLT): „Aber der oberste Mundschenk dachte nicht an Joseph, sondern vergaß ihn.“
—
In 1. Mose 40 half Josef dem Mundschenk des Königs, einen beunruhigenden Traum zu deuten. Der Traum erfüllte sich genau so, wie Josef es gesagt hatte und dem Mundschenk wurde seine frühere Position zurückgegeben. Josef hatte den Mundschenk gebeten, sich an ihn zu erinnern, wenn man ihn freilässt und sich vor dem Pharao für Josef einzusetzen. Allerdings hatte der Mundschenk es bald wieder vergessen.
Diese Geschichte beinhaltet eine wichtige Lektion fürs Leben: Manchmal vergessen uns genau die Menschen, denen wir helfen.
Vielleicht hast du jemandem in stürmischen Zeiten beigestanden. Vielleicht hast du die Person sogar finanziell unterstützt, bist ihr beigestanden, als niemand anderes es tun wollte und hast ihr geholfen, eine schwere Zeit zu überstehen. Aber als sie dann wieder auf die Beine kam, hat sie so getan, als ob du nie für sie dagewesen bist.
Von Josefs Geschichte lernen wir, dass so etwas nichts Neues ist. Manchmal ist die Welt einfach so. Doch was wir daraus lernen können, ist, dass die Menschen etwas vergessen mögen, aber dass Gott nie etwas vergisst.
In Hebräer 6,10 versichert uns die Bibel: „Denn Gott ist nicht so ungerecht, euer Tun zu vergessen und die Liebe, die ihr seinem Namen bewiesen habt, indem ihr den Heiligen gedient habt und noch dient.“
Deshalb sollten wir lernen, Gutes zu tun, ohne eine Gegenleistung von denen zu erwarten, denen wir helfen. Wenn jemand zu schätzen weiß, was du getan hast, ist das großartig. Wenn nicht, solltest du dich nicht davon abhalten lassen, anderen zu helfen, bloß weil manche Menschen undankbar sind. Deine wahre Belohnung kommt nicht von ihnen, sondern sie kommt von Gott.
Gott sieht jede gute Tat. Er weiß, wie sehr du geliebt, gegeben und geopfert hast. Lobet den Herrn allezeit!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Hebräer 6,10, Galater 6,9
FAZIT: Die Menschen mögen etwas vergessen, aber Gott vergisst nie etwas. Gott sieht jede gute Tat. Er weiß, wie sehr du geliebt, gegeben und geopfert hast.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Ich weiß, dass Deine Augen auf mich gerichtet sind und auf alles, was ich tue. Deine bedingungslose Liebe waltet in mir. Deswegen strecke ich meine Hand aus und helfe denen, die in Not sind. Ich vertraue darauf, dass Du es nie vergisst und dass mein Lohn immer von Dir kommt. Amen.