Apostle Grace Lubega
Psalm 90:12 KJV: “So teach us to number our days, that we may apply our hearts unto wisdom.”
—
There is a calendar and a timetable in the Spirit by which the children of God are called to function.
Men and women who walk in the perfect will of God are those who have properly aligned themselves with these spiritual timings. They move when heaven says move, build what heaven says build, and complete what heaven assigns within the appointed season.
It is important to understand that in God’s timing, there are places a child of God is expected to have reached, things they are expected to have accomplished, and an impact they are expected to have made.
A person who has learned to number their days knows how to measure themselves against the heavenly calendar. They regularly evaluate how far they have come and how much further they must go. If you are a teacher, how much have you taught compared to what you are called to teach? If you are an apostle, how many people have you impacted compared to those you are assigned to reach? If you are a prophet, what have you declared compared to what heaven intended for you to speak?
It is this kind of honest examination that enables a person to know when they have truly finished their course. No one can confidently say, “I have run the race, I have finished my course,” without consistently measuring their earthly walk against what heaven determined they must accomplish before entering glory.
Hallelujah!
FURTHER STUDY: 2 Timothy 4:7; John 19:30
GOLDEN NUGGET: A person who has learned to number their days knows how to measure themselves against the heavenly calendar. They regularly evaluate how far they have come and how much further they must go. If you are a teacher, how much have you taught compared to what you are called to teach? If you are an apostle, how many people have you impacted compared to those you are assigned to reach? If you are a prophet, what have you declared compared to what heaven intended for you to speak?
PRAYER: My Father, I thank You for this great truth. I am not here to drift through life. You have called me for a purpose, and there is a great mandate upon my life. Open my eyes to heaven’s expectations. I live daily in the fulfilment of that calling. I am not delayed, and I leave nothing undone. I will finish well. In Jesus’ name, Amen.
Loading…
EBIRO BY’OMUNTU BYABA BIBAZIRWE
Entumwa Grace Lubega
Zaaburi 90:12: N’ahabw’ekyo otwegyese kubara ebiro byaitu, Tubone kugira omutima gw’obwengye.
—
Hariho ebiro by’omwaka (kalenda) hamwe n’enteekateeka y’obwiire (tayimu tebo) omu mwoyo ahu abaana ba Ruhanga betsirwe kukorera.
Abashaija n’abakazi abarikugyendera omu kukunda kwa Ruhanga okuhikire n’abo abeetererize gye n’eshaaha y’omwoyo. Nibagyenda Iguru kuririkugira ngu bagyende, bombeka eki Iguru ririkugira ngu bombekye kandi baheza eki Iguru ririkubaha omu bwiire obutorainwe.
Nikikuru kwetegyereza ngu omu bwiire bwa Ruhanga, hariho emyanya ei omwana wa Ruhanga ashemereire kuba yahikiremu, ebintu ebi bashemereire kuba bahikiriize, hamwe n’eki bashemereire kuba bahindwireho.
Omuntu owaayegire kubara ebiro bye namanya kwepima aha biro by’omwaka (kalenda) ebya Iguru. Nayeshwijuma burizooba kumanya ahu yahika nahu arikuza. Waba ori omushomesa, oshomeise bikwinganaki omu bi oyetsirwe kwegyesa? Waba ori entumwa, n’abantu bangahi abu wakwatsireho omu bu oheirwe kukwataho? Waba ori nabi, oragwiire bingahi omu bi Iguru rikuheire kugamba?
N’okweshwijuma okw’amazima nk’oku okurikuyamba omuntu kumanya yaba yaheza orugyendo rwe. Tihaine orikubaasa kugamba n’obumanzi, “Ndwaine okurwana okurungi, mperize orugyendo rwangye”, atarikuguma napima orugyendo rwe ahari ebi Iguru ryashaziremu ngu bakore batakatahire omu kitiinisa.
Haleluya!
SHOMA N’EBI: 2 Timoseo 4:7; Yohaana 19:30
EBIKURU MUNONGA: Omuntu owaayegire kubara ebiro bye namanya kwepima aha biro by’omwaka (kalenda) ebya Iguru. Nayeshwijuma burizooba kumanya ahu yahika nahu arikuza. Waba ori omushomesa, oshomeise bikwinganaki omu bi oyetsirwe kwegyesa? Waba ori entumwa, n’abantu bangahi abu wakwatsireho omu bu oheirwe kukwataho? Waba ori nabi, oragwiire bingahi omu bi Iguru rikuheire kugamba?
ESHAARA: Taata, ninkusiima ahabw’amazima makuru aga. Tindyaha kuraba omu magara kwonka. Onyeteire ekigyendererwa, kandi hariho obuvunanizibwa bw’amaani aha magara gangye. Igura amaisho gangye kureeba ebi Iguru ririkwenda. Ndi omu kuhikiiriza kw’okwetwa okwo. Tinkyerereirwe kandi, kandi tihaine ekindikureka kitahwiire. Ninzakuheza gye. Omu iziina rya Yesu, Amiina.
EBIRO BY’OMUNTU OBU BIBA BIBAZIRWE
Omukwenda Grace Lubega
Zabuli 90:12 KJV: “Otwegese okubara tuti ebiro byaitu, Nukwo tutunge omutima ogwamagezi.”
—
Haroho embara biro n’entegeka y’ebintu mu mwoyo mbere abaana ba Ruhanga bayetirwa kuba.
Abasaija n’abakazi abarubatira mukugonza kwa Ruhanga okuhikire nubo abo abaikiraniize n’obusumi bunu. Barubata iguru obu ligamba rubata, b’ombeka eky’iguru ligamba yombeka kandi bamaliriza iguru erikibatuma mubusumi obukomerwe.
Ky’omugaso kwetegereza empiko z’obwire eza Ruhanga, haroho ebiikaro omwana wa Ruhanga hakunihirwa kuba ahikire, ebintu ebibakunihirwa kuba bakozire hamu n’empingisa ei bakunihirwa kuba bakozire.
Omuntu ou ayetegerize kubara ebiro bye amanyire kwepima kusigikira habiro by’iguru. Butoosa barora mbere barugire nankaha mbere basemeriire kugya. Obu oraaba oli musomesa, wakasomesa ebikwinganaha kulengesaniza habiwayesirwe kwegesa? Obu oli mukwenda, bantu baingaha abawakahindura kulengesaniza n’abo ab’osemeriire kuhikaho? Obu oraaba oli nabbi, biki ebiwakarangirra kulengesaniza n’eby’iguru ebirigenderiire iwe obaze?
Kuli kwekebera nka kunu okw’amazima okusobozesa omuntu kumanya obu baraaba bamazire omulimo gwabu mumazima. Busaho n’omu asobora kubaza n’obumanzi ngu, “Mazire kalitango yange, mpikize orugendo rwange,” batapimire orugendo rwabu munsi nibalengesaniza n’eki eky’iguru lyabacweriire kukora batakataahire mukitiinisa.
Allelluya!
GALIHYA NOSOMA: 2 Timoseo 4:7; Yohana 19:30
EKIKURU MUBYONA: Omuntu ou ayetegerize kubara ebiro bye amanyire kwepima kusigikira habiro by’iguru. Butoosa barora mbere barugire nankaha mbere basemeriire kugya. Obu oraaba oli musomesa, wakasomesa ebikwinganaha kulengesaniza habiwayesirwe kwegesa? Obu oli mukwenda, bantu baingaha abawakahindura kulengesaniza n’abo ab’osemeriire kuhikaho? Obu oraaba oli nabbi, biki ebiwakarangirra kulengesaniza n’eby’iguru ebirigenderiire iwe obaze?
ESAARA: Taata ninkusiima habw’amazima ganu amakuru. Tindi hanu kwandara kwonka mubwomezi. Okanyetera ekigendererwa, kandi obwomezi bwange bwine omulimo mukooto. Kingura amaiso gange hakunihira kw’iguru. Buli kiro nyikara mukuhikiriza orweto oru. Tinkererezibwa kandi tindukwija kusiga kintu kyona kitakozirwe. Nyija kumaliriza kurungi. Omw’ibara lya Yesu, Amiina.
KACE NINO PA NGATMONI KI KWANO GI WOKO
Lakwena Grace Lubega
Jabuli 90:12(KJV): “Pwonywa me kwano nino me kwowa, wek wabed ki cwiny me ryeko.”
—
Tye kalenda dok cawa icwiny ma lutino pa Lubanga kilwongo gi me kwo iye.
Mon ki coo ma woto i miti pa Lubanga maber loyo aye jo ma gukete malube ki cawa pa Cwiny magi. Giwoto kace polo owaci wot, gin gedo ginma polo owaci gedi, dok gityeko ginma polo otyeko ikare monini.
Piretek me niang ni cawa pa Lubanga, tye kabedo ma latin pa Lubanga omyero oo iye, jami ma omyero onongo gucobi, dok adwoki ma omyero gukel.
Ngatma opwonye me kwano nino gi ngeyo kitme pime maluke ki nino dwe me polo. Polkare gi lwodo kama gio iye dok bor pa kama omyero gucit iye. Kace ibedo lupwony, jami adi ma ipwonyo kace iporo ki ginma ki lwongi me pwonyo ne? Kace ibedo lakwena, dano adi ma iloko kwo gi kace iporo ki jo ma gimini me o botgi? Kace ibedo lanebi, ngo ma itucu woko kamaleng kace iporo ki ginma polo onongo mito ni ilokki?
Obedo kit ngio kwo man me ada ma weko ngatmo ngeyo kace gutyeko tic atima gi ada? Petye ngatmo ma twero waco ki tek cwiny ni, “angweco ngweca, dok atyeko ngweca,” labongo kare ducu pimo wotgi me lobo ni i kom ginma polo oneno ni omyero gucob mapwod peya gu donyo i deyo.
Alleuia!
KWAN MUKENE: 2 Temceo 4:7; Jon 19:30
LWOD MADIT: Ngatma opwonye me kwano nino gi ngeyo kitme pime maluke ki nino dwe me polo. Polkare gi lwodo kama gio iye dok bor pa kama omyero gucit iye. Kace ibedo lupwony, jami adi ma ipwonyo kace iporo ki ginma ki lwongi me pwonyo ne? Kace ibedo lakwena, dano adi ma iloko kwo gi kace iporo ki jo ma gimini me o botgi? Kace ibedo lanebi, ngo ma itucu woko kamaleng kace iporo ki ginma polo onongo mito ni ilokki?
LEGA: Wora, apwoyi pi ada man maditi. Pe atye kany me cane ikwo. Ilwongo an pi tyenlok, dok tye lwongo madit i kom kwona. Yab wanga i kom ginma polo mito kibota. Akwo nino ducu icobo lwongo nu. Pe agale, dok pe aweko ginmo mape atimo. Abityeko maber. Inying Yecu, Amen.
KA KWO A DANO OKWANNE OKO
Akwena Grace Lubega
Jabuli 90:12 (Lango): Pwonywa kwano kare me kwowa, me obed i cuny ame ryek.
—
Tye kare kede cawa i Cuny kan ame olwoŋo itino Obaŋa me tic.
Coo kede mon ame kwo alubere kede miti Obaŋa aber odoco obedo jo ame oyiko kwo gi alubere kede kare man me cuny. Gin woto anyim ka polo okobbigi amano, gero ka polo okobbigi me gero, eka ote cobo tic ame polo omiogi ikare ame oyiko.
Pire tek me niaŋ ni ikare ame Obaŋa oyiko, tye kabedo ame atin Obaŋa mywero tun iye, jami ame gin myero cob, kede adwoogi ame gin myero bed kede.
Ŋat ame opwonyere me kwano nino mere ŋeo kite me pimere pire kene alubere kede kare me polo. Gin ikare luŋ ŋio jami ame otyeko tiyo kede jami ame odoŋ ame gin myero tin. Ka yin ibedo apwony, rommene ame yin i pwonyo kede alubere kede ŋo ame olwoŋi me pwonyo? Ka ibedo akwena, jo arommene ame yin ikelo alokaloka ikwo gi alubere kede jo ame omi me tunu baŋgi? Ka ibedo adwarpiny, ŋo ame yin doŋ irabo lubere kede gin ame polo oyiko ni ikobi?
Obedo kodi penyere apiri keni man omio dano ŋeo ka i ateni ocobo ticgi. Mom tye ŋattoro keken ame twero kobo kede tekcuny ni, “Acobo doŋ ŋwecca, agwoko daŋ iyee,” aboŋo neno kwo ni kare ikare alubere kede ŋo ame polo oyiko ni yin myero icob ame pwodru idonyo ikwogo mere. Alleluya!
MEDE IKWANO: 2 Temoteo 4:7; Lakana 19:30
APIRE TEK: Ŋat ame opwonyere me kwano nino mere ŋeo kite ame pimere alubere kede kare me polo. Gin ikare luŋ ŋio jami ame otyeko tiyo kede jami ame odoŋ ame gin myero tin. Ka yin ibedo apwony, rommene ame yin i pwonyo kede alubere kede ŋo ame olwoŋi me pwonyo? Ka ibedo akwena, jo arommene ame yin ikelo alokaloka ikwo gi alubere kede jo ame omi me tunu baŋgi? Ka ibedo adwarpiny, ŋo ame yin doŋ irabo lubere kede gin ame polo oyiko ni ikobi?
KWAC: Papa, apwoyi pi ateni man adit wokki. An mom abino ilobo ka me kwona atata aboŋo yuba moro keken. Yin ilwoŋa pi cobo miti moro, daŋ tye ticcoro adit tutwal pi kwo na. Yab waŋa me neno miti me Polo. Akwo ninonino pi cobo lwoŋo no. An mom agalle, daŋ mom aweko ticcoro keken aboŋo tiyo. Atyeko aber. Inyiŋ Yecu, Amen.
NE IMARITERE APAARASIA NUKA ETUŊANAN
Ekiyakia Grace Lubega
Isabulin 90:12 (KJV): Isisianakinai do Sio aimar akosiparasia tetere kidumun etau loka acoa
—
Ejai akaleda ka aimar kotoma Omoyo lo enyauraunere idwe nuka Edeke aswam.
Ikiliok ka aŋor nu elosete kotoma akote naka Edeke ŋes ŋun nu erioro aijar kec ka esawa loka emoyo. Elosete ne elimuna akuj kes alosit, koduk nu ebala akuj ijo adukun, oŋetak nu ijaikit ijo akuj kotoma apak na ijaikitai.
Ejok ijo amisiikin nuejas kotoma apak naka Edeke, ejaasi aiboisio nu ekotoi ikoku Edeke adolokin, iboro nueomitai kes adaun, ka aijaikin nueomitai asubun.
Etuŋanan lo esisiau aimar apaarasia ke ejeni aipima aijar ke otupitete akaleda naka okuju. Ŋiniduc ewanyanarete alwanis na aponiatar kesi alosit. Arai irai ijo esisianakinan, eipone ani isisianakina ijo otupitete nu enyaraunitai ijo aisisianakin? Arai irai ijo ekiyakia, ituŋa idi ijulak ijo otupitete ŋun nu ijaikitai ijo adolokin? Arai irai ijo enabi, inyobo ilimunit ijo otupitete nu ekotor ijo akuj ainer?
Erai eipone lo loka aiŋic ŋes isipedori etuŋanan ajenun ne ebeitor ŋes aŋetakin alosikinet kec. Emamei ituŋanan yen epedori kotoma atitiŋu atemar, “aker eoŋo akerit, aŋetak eoŋo alosikinet,” komamei ainyikokite aipima alosit na okwap akoloŋ kane ejai na atubokit akuj kes aitodolikin eroko elomarata aibuses. Alleluya!
AISISIA NAIDULOKINA: 2 Timoteo 4:7; Yokana 19:30
NUEPOSIK BALA ESABU: Etuŋanan lo esisiau aimar apaarasia ke ejeni aipima aijar ke otupitete akaleda naka okuju. Ŋiniduc ewanyanarete alwanis na aponiatar kesi alosit. Arai irai ijo esisianakinan, eipone ani isisianakina ijo otupitete nu enyaraunitai ijo aisisianakin? Arai irai ijo ekiyakia, ituŋa idi ijulak ijo otupitete ŋun nu ijaikitai ijo adolokin? Arai irai ijo enabi, inyobo ilimunit ijo otupitete nu ekotor ijo akuj ainer?
AILIP: Papa ka, esialamikini Ijo kanuka abeite na aŋosibib na. Mam eoŋo ajai ne kanu aitor toma aijar. Inyarau Ijo eoŋo kanu alosikinet, ido ejai aswamisioit toma aijaraka. Opuko akonyen ka kanu aomisio nu okuju. Ajari eoŋo ŋinipaaran kotoma ailelebikin anyaraunet ŋin. Mam isiapitai eoŋo, ido mam eoŋo ajalakini idiobore mam iswamam. Aŋetakini eoŋo ejok. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
Loading…
Loading…
Loading…
WENN UNSERE TAGE GENAU GEZÄHLT SIND
Apostel Grace Lubega
Psalm 90,12 (DBU): „Unsere Tage zu zählen, lehre uns, dann werden wir ein weises Herz erlangen.“
—
Es gibt so etwas wie einen Kalender und einen Zeitplan in der geistigen Sphäre, nach dem die Kinder Gottes sich richten sollten.
Männer und Frauen, die im vollkommenen Willen Gottes wandeln, sind diejenigen, die sich korrekt an diesen geistlichen Zeitplänen ausgerichtet haben. Sie handeln, wenn der Himmel sagt, dass es Zeit zum Handeln ist, sie gestalten, was das Himmelreich ihnen vorgibt, und sie vollenden, was der Himmel ihnen aufträgt, innerhalb der festgelegten Zeit zu vollenden.
Es ist wichtig zu verstehen, dass es in Gottes Zeitplan Ziele gibt, die ein Kind Gottes erreicht haben sollte, Vorgaben, die erreicht werden sollen, und eine Wirkung, die erzielt werden muss.
Eine Person, die gelernt hat, ihre Tage zu zählen, weiß, wie sie sich mit dem himmlischen Kalender messen kann. Sie bewertet regelmäßig, wie weit sie gekommen ist und wie viel sie noch vor sich hat. Wenn du z. B.,ein Lehrer bist, wie viel du gelehrt hast, verglichen mit dem, was du lehren solltest. Wenn du ein Apostel bist, wie viele Menschen du positiv beeinflusst hast im Vergleich dazu, wen du alles erreichen solltest. Wenn du ein Prophet bist, was hast du verkündet im Vergleich zu dem, was der Himmel dir zugedacht hat?
Diese Art von ehrlicher innerer Bestandsaufnahme ermöglicht es einer Person, zu wissen, wann sie ihren Lauf wirklich vollendet hat. Niemand kann mit Zuversicht sagen: „Ich habe den guten Kampf zu Ende gekämpft und habe mein Ziel erreicht“, wenn er seinen irdischen Weg nicht konsequent mit dem vergleicht, was er nach dem Willen des Himmelreichs erreichen sollte, um in die Herrlichkeit einzugehen.
Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: 2. Timotheus 4,7; Johannes 19,30
FAZIT: Eine Person, die gelernt hat, ihre Tage zu zählen, weiß, wie sie sich mit dem himmlischen Kalender messen kann. Sie bewertet regelmäßig, wie weit sie gekommen ist und wie viel sie noch vor sich hat. Wenn du z. B.,ein Lehrer bist, wie viel du gelehrt hast, verglichen mit dem, was du lehren solltest. Wenn du ein Apostel bist, wie viele Menschen du positiv beeinflusst hast im Vergleich dazu, wen du alles erreichen solltest. Wenn du ein Prophet bist, was hast du verkündet im Vergleich zu dem, was der Himmel dir zugedacht hat?
GEBET: Lieber Gott, ich bin nicht hier, um nur so durch das Leben zu schlendern. Du hast mich zu einem bestimmten Zweck berufen und Du hast einen wichtigen Auftrag für mein Leben parat. Öffne mir die Augen für die Erwartungen des Himmelreichs. Ich lebe täglich in der Erfüllung dieser Berufung. Ich zögere nicht und lasse nichts unerledigt. Ich werde den Lauf mit bestem Gewissen vollenden. In Jesu Namen, Amen.
