Apostle Grace Lubega
Proverbs 23:26 (KJV): “My son, give me thine heart, and let thine eyes observe my ways.”
—
It is possible to receive a genuine vision of God, or a true experience with Him, and yet later come into a greater unfolding of that same revelation.
What does this mean?
When God gives a person spiritual insight, that revelation is true, trustworthy, and suited to His purpose for that time. In His wisdom, God unveils His purposes progressively, dealing with men according to His divine order and the dispensation in which they stand.
Consider Moses. He was instructed to build the tabernacle according to the pattern he had seen in heaven (Exodus 25:40). Moses obeyed faithfully, and God honored that tabernacle with His presence.
Later, Paul declares that “God that made the world and all things therein, seeing that he is Lord of heaven and earth, dwelleth not in temples made with hands” (Acts 17:24). Still further, John the Revelator shows us that in the heavenly city there is no temple at all, for the Lord God Almighty and the Lamb are its temple (Revelation 21:22).
Does this mean Moses had a wrong vision? Not at all. What Moses received was true, holy, and perfectly aligned with God’s purpose for his time. But as God’s redemptive plan unfolded, He revealed more of the fullness of His eternal thought. The issue, then, is not error in Moses, but progression in revelation according to divine purpose.
This is where our theme Scripture becomes especially important. A surrendered heart does not weaponize one stage of revelation against another. It understands that God spoke truly through Moses, and also unveiled further light through Paul. Therefore, it would be wrong for the followers of Paul to fight those of Moses as though God had contradicted Himself.
Wisdom requires that we discern the dispensational flow of God’s revelation, honoring what He gave in its time while embracing what He has made clearer in Christ. A yielded heart sees rightly because it discerns God’s ways within their proper dispensation, rather than isolating one expression of truth from the larger unfolding of His purpose.
FURTHER STUDY: 1 Corinthians 13:9; Matthew 5:8
GOLDEN NUGGET: A yielded heart sees rightly because it discerns God’s ways within their proper dispensation, rather than isolating one expression of truth from the larger unfolding of His purpose.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. Thank You for the truths You open my eyes to. I know that there is always more and deeper in You. I yield to You more than ever before. I give myself to You from my very core, Lord. As I do, I see more than I have ever seen, hear more than I have ever heard, and touch more than I have ever touched. In Jesus’ name, amen.
OMUTIMA OGWEWADDEYO N’ENSENGEKA Y’OKUBIKKULIRWA
Omutume Grace Lubega.
Engero 23:26 (KJV): “Mwana wange, mpa omutima gwo, N’amaaso go gasanyukirenga amakubo gange.”
—
Kisoboka okufuna okwolesebwa okwa nnamaddala okwa Katonda, oba ensisinkano ey’amazima naye, ate oluvannyuma n’ojja mu kubikkulwa okusingawo okw’okubikkulirwa okwo kwe kumu.
Kino kitegeeza ki?
Katonda bw’awa omuntu okutegeera okw’omwoyo, okubikkulirwa okwo kuba kwa mazima, kwesigika, era kutuukira ddala ku kigendererwa kye eky’ekiseera ekyo.
Mu magezi ge, Katonda abikkula ebigendererwa bye mpolampola, ng’akolagana n’abantu okusinziira ku nteekateeka ye ey’obwakatonda n’ekiseera mwe bali.
Lowooza ku Musa.
Yalagirwa okuzimba weema okusinziira ku ngeri gye yali alabye mu ggulu (Okuva 25:40).
Musa yagondera n’obwesigwa, era Katonda n’assa ekitiibwa mu weema eyo n’okubeerawo Kwe.
Oluvannyuma, Pawulo alangirira nti “Katonda Eyakola ensi n’ebintu byonna ebigirimu, nga ye Mukama w’eggulu n’ensi, tabeera mu yeekaalu ezikoleddwa n’emikono gy’abaana ba bantu” (Ebikolwa 17:24). N’okusingawo, Yokaana Omubikkulirwa atulaga nti mu kibuga eky’omu ggulu teri yeekaalu yonna, kubanga Mukama Katonda Omuyinza w’Ebintu Byonna n’Omwana gw’Endiga Ye yeekaalu yaayo (Okubikkulirwa 21:22).
Kino kitegeeza nti Musa yalina okwolesebwa okukyamu?
Nedda. Musa bye yafuna byali bya mazima, bitukuvu, era nga bikwatagana bulungi n’ekigendererwa kya Katonda ku kiseera Kye. Naye enteekateeka ya Katonda ey’okununula bwe yebikkula, Yabikkula ebisingawo ku bujjuvu bw’endowooza Ye ey’olubeerera. Ensonga si nsobi mu Musa, wabula okweyongera kw’okukula mu kubikkulirwa okusinziira ku kigendererwa kya Katonda.
Wano ekyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo we kifuukira ekikulu ennyo. Omutima ogwewaddeyo tegufuula kyakulwanyisa mutendera gumu ogw’okubikkulirwa eri omulala. Gutegeera nti Katonda Yayogera mazima ng’Ayita mu Musa, era n’abikkula ekitangaala ekirala okuyita mu Pawulo. N’olwekyo, kyandibadde kikyamu abagoberezi ba Pawulo okulwanyisa abo aba Musa nga gy’obeera nti Katonda yali Yeekontanye.
Amagezi geetaaga ne tutegeera okutambula kw’okubikkulirwa kwa Katonda okw’ekiseera, nga tussa ekitiibwa mu ebyo bye yawaayo mu kiseera kyabyo ate nga twaniriza n’ebyo bye yalambulula mu Kristo. Omutima ogwewadeyo gulaba mu ngeri entuufu kubanga gutegeera engeri za Katonda mu kiseera kyazo ekituufu, okusinga okwawula okwolesebwa okumu okw’amazima okuva ku kubikkulwa okunene okw’ekigendererwa Kye.
YONGERA OSOME: 1 Abakkolinso 13:9; Matayo 5:8
AKASUMBI KA ZAABU: Omutima ogwewadeyo gulaba mu ngeri entuufu kubanga gutegeera engeri za Katonda mu kiseera kyazo ekituufu, okusinga okwawula okwolesebwa okumu okw’amazima okuva ku kubikkulwa okunene okw’ekigendererwa Kye.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, Nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Weebale ku lw’amazima g’obikkudde eri amaaso gange. Mmanyi nti bulijjo waliwo ebisingako era eby’ebuziba okusingawo mu Ggwe. Neewayo gy’Oli okusingako bwe nali nnewaddeyo. Neewayo gy’Oli okuviira ddala ku kinyusi kyange, Mukama. Nga nkola bwentyo, ndaba okusinga bwe nali ndabye, mpulira okusinga bwe nali mpulidde, era nkwata okusinga bwe nali nkutte. Mu Linnya Lya Yesu, Amiina.
OKWOREKWA OKUHIKIRE N’OMUTIMA GUHAIRWEYO
Entumwa Grace Lubega
Enfumu 23:26: “Mwana wangye, mpa omutima gwawe, N’amaisho gaawe geetegyereze emitwarize yangye.”
—
Nikibaasika kugira okworekwa kwa Ruhanga, nari okubugana nawe, kwonka kumwetegyereza gye nk’oku kikushemereire.
Eki nikimanyisa ki?
Eki Ruhanga arikukuha ekintu ngu okirabemu, okugira ngu wakitunga tikirikumanyisa ngu watunga kyona nk’oku akutebekanise ngu okireebe kandi okyetegyereze. Omuri rukundo ye, Ruhanga nakira kutubugana omu idaara eri turiho, omu mwanya gu eri arikuba ariho.
Reeba Musa. akaragiirwa kwombeka hekalu nk’oku engyendererwaho ei yarebire omwiguru (Okuruga 25:40). Musa yayoroba, Ruhanga yaaha hekalu egyo ekitiinisa yagiha okubaho kwe.
Bwanyima y’emyaka, omu kushuuruurirwa, Stephano akagura ati Rukira-boona atatuura mu maju agombekirwe emikono (Ebyakozirwe Entumwa 7:48). Okwongyeraho, Yohaana arikushuuruurirwa natworeka ngu omu rurembo rwa Iguru tihariyo hekalu yona, ahabw’okuba Mukama Ruhanga ow’obushoboorozi bwona n’Omwana gw’entaama nibo hekalu yaarwo. (Okushuuruurirwa kwa Yohaana 21:22).
Eki nikimanyisa ngu Musa akaba aine okworeka kutahikire? Ngaha. Nikimanyisa ngu akaba atakireebaire omu kwijura kwakyo.
Kandi aha niho omutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu gurikuhindukira ogw’omugasho munoonga: omutima gwaaba guheirwe Ruhanga omu bwijwiire, n’okworekwa kw’omwoyo kureebwa gye. Omutima gworobire nigureeba gye ahabw’okuba tigurikureebera omu bitokozi byamaryo, okutiina, n’okukunda kw’omuntu, nari obweremwa bw’abantu.
SHOMA N’EBI: 1 Abakorinso 13:9; Matayo 5:8
EBIKURU MUNONGA: Omutima gwaaba guheirwe Ruhanga omu bwijwiire, n’okworekwa kw’omwoyo kureebwa gye. Omutima gworobire nigureeba gye ahabw’okuba tigurikureebera omu bitokozi byamaryo, okutiina, n’okukunda kw’omuntu, nari obweremwa bw’abantu.
ESHAARA: Taataitwe otukunda, Yebare ahabw’ekigambo eki. Yebare ahabw’amazima agu orikwigurira amaisho gangye. Nimanya ngu hatuura hariho bingi kandi ebikuru omuriiwe. Ninkworobera kukira obundi bwona. Ninkweeha nyihire aha mutima, Mukama. Naaba ninkikora, nindeeba bingi kukira ebindareebire, mpurira bingi kukira ebindahuriire kandi nkwata bingi kukira ebindakwatsire. omu iziina rya Yesu, Amiina.
OMUTIMA OGWOROBERE HAMU N’AMADAARA G’OKUSUKULIRWA
Omukwenda Grace Lubega
Enfumo 23:26 (KJV): “Mwana wange, mpa omutima gwawe, Amaiso gawe gasemererwe emihanda yange.”
—
Nikisoboka kutunga okwolekwa okuhikire kuruga hali Ruhanga rundi entangatangano hamu na Uwe, kandi nukwo hanyuma ok’etegereza okusukulirwa oku.
Kinu nikimanyisa ki?
Ruhanga obu ahereza omuntu okwolekwa, okwolekwa oku kuba kuli kw’amazima, nikwesigwa kandi kuhikire habw’ekigendererwa Kye habw’akasumi ako. Mumagezi Ge, Ruhanga asukura ebigendererwa Bye mporampora, N’atekaniza abantu kusigikira hankora Ye ey’omwoyo n’obusumi mbere bali.
Dora Musa. Akaragirwa kwombeka Yekaru kusigikira hakipimo eki yarozire mwiguru (Kuruga 25:40). Musa ak’oroba n’obwesigwa kandi Ruhanga Akagumya yekaru egi n’okubaho Kwe.
Hanyuma, Paulo agamba ati “Ruhanga ayakozire ensi nebintu nuwe Mukama wiguru nensi, taikara omu yekaru ezikozirwe nemikono” (Ebikorwa By’abakwenda 17:24). Kweyongerayo, Johana ou asukura atwoleka ngu murubuga rw’iguru busayo yekaru yoona, habwokuba Mukama Ruhanga hamu n’omwana gw’entaama nubo yekaru yarwo (Okusukulirwa 21:22).
Kinu nikimanyisa ngu Musa akatunga okwolekwa kuguire? Nangwa. Musa ekiyatungire kyali ky’amazima, nikyera kandi kihikiriire mubigendererwa bya Ruhanga habw’akasumi ke. Kyonka entegeka ya Ruhanga ey’okucungura obu yagumizemu n’esukurwa, Akoleka obwijwire obukukiraho obw’ebitekerezo Bye eby’ebiro n’ebiro. Hati ensonga teri nsobi muli Musa, baitu okukura mukusukulirwa kusigikira hakigendererwa ekya Ruhanga.
Hanu nuho ekyahandikirwe kyaitu eky’omutwe kikubeera ky’omugaso muno. Omutima ogworobere tigukozesa idara limu eryokusukulirwa kurwanisa erindi. Gwetegereza ngu Ruhanga mazima kwo Akabaza na Musa, kandi Yasukura ekikukiraho hali Paulo. Habweki, nikiba kigwire kakuba abahondezi ba Paulo kuhakana n’aba Musa oti rundi Ruhanga Ak’ehakaniza.
Amagezi g’etaga oyetegereza oku okusukulirwa kwa Ruhanga kuba mubuli idaara, n’otamu ekitiinisa eki Yahaire mubusumi bwakyo kandi okatangirra eki Asukwire omuli Kristo. Omutima ogworobere gurora kurungi habwokuba gwetegereza emihanda ya Ruhanga mundengo zaayo, hatali kusoroora ekicweka kimu eky’amazima kuruga hakusukura Kwe okukuru okw’ekigendererwa Kye.
GALIHYA NOSOMA: 1 Abakorinto 13:9; Matayo 5:8
EKIKURU MUBYONA: Omutima ogworobere gurora kurungi habwokuba gwetegereza emihanda ya Ruhanga mundengo zaayo, hatali kusoroora ekicweka kimu eky’amazima kuruga hakusukura Kwe okukuru okw’ekigendererwa Kye.
ESAARA: Taata owangonza ninkusiima habw’ekigambo kinu. Webale habwamazima ag’okunyoleka. Manyire ngu haliyo ebikukiraho kandi ebyenziha omuliiwe. Ninkworobera kukira oku ndakikozire. Ninyehayo hali Iwe kuruga hansi y’omutima gwange Mukama. Obu ndukukikora, nindora ebintakaroraga, nimpurra kukira ebinahuliireho, kandi nintunga kukira ebindatungireho. Omw’ibara lya Yesu, Amiina.
CWINY MA OJALE DOK KIT MA NIYABO TIYO KWEDE
Lakwena Grace Lubega
Carolok 23:26(KJV): “Latinna, ket cwinyi ka mako lok ma awacci, dok inen kit kwona ducu wek obed lanyut ma biteli.”
—
Twere me bedo ki neno pa Lubanga, onyo bedo ki ngec ma Ada ki En, ento kun lacen ibino i niyabo ma dit me niye acel- lu.
Man teloke ningo?
Ka Lubanga omini ngec matut i cwiny, niyabo meno bedo ada, gene, doko rwate kinmiti me pi cawa macalo meno, I ryeko, Lubanga yabo Miti me mede ameda, tiyo ki dano ma rwate ki yo ma mege doko i tekare ma gin tye iye.
Kong inen Moses. Giwace ni oyub ot pa Lubanga malube ki yoo ma en oneno i polo(Nia 25:40). Moses owinyo dogge, dok Lubanga oworo ot meno ki tye ne.
Ento kun iyunge mwaki mapol, Paulo otucu kamaleng ni ” Lubanga ma ocweyo lobo ki gin ducu matye iye ma En aye Lubanga me polo ki lobo pe bedo i ot ma giyubu ki cing(Tic pa lukwena 17:24). Ento pwod, Jon me niyabo nyutiwa ni i boma me polo petye yakalo, pien Rwot Lubanga ma malo dok wod romo gubedo yakalo ne(Niyabo 21:22).
Man mono teloke ni Moses onongo tyeki neno ma petye atir? Pe kumenu kulu. Gin ma moses oneno tye Ada, Leng, dok rwate mada ki miti pa Lubanga pi kare ne. Ento macalo yub pa Lubanga nen en onyutu tame mupong pi kwo ma pe tum. Lokke, dong, pe obedo roc ki bot Moses, ento mede pa ngec me niyabo malube ki miti pa Lubanga.
Dok kany aye kama gin acoya wa doko ginma piretek: Cwiny ma ojale woko pe lwenyo ikom rwom me niyabo acel ikome lawade. Niang ni Lubanga oloko ki Moses ada dok bene okelo niang mukene niwok ki Paulo. Dong, pe rwate ki lulub kor Paulo me lwenyo ikom jo pa Moses calo waci Lubanga Lokke me rwate
Ryeko mito ni waniang kit tekare ango ma Lubanga onyo kwede niyabo ne. Miyo woro ikom gin ma En omiyo pi kare meno kun nongo waworo ngo ma En oweko nen maleng i Kristo. Cwiny ma omine neno neno Maleng pirn niang yo pa Lubanga ikare me kikome, mekakar kano ada ma nen acel ki ikom yabo ngec me miti ne malace
KWAN MUKENE: 1 Jo Korint 13:9; Matayo 5:8
LWOD MADIT: Cwiny ma omine neno neno Maleng pirn niang yo pa Lubanga ikare me kikome, mekakar kano ada ma nen acel ki ikom yabo ngec me miti ne malace
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi Lok man. Apwoyi pi ada ma iyabo wanga me neno. Angeyo ni kare ducu jami mapol dok matut i in bedo tye. Amine boti ki i acakki ne, Rwot. Makun nongo atimo meno, aneno makato ginma aneno con, awinyo makato ginma awinyo con, dok agudu makato ginma agudu con. Inying Yecu, Amen.
CUNY AME MIYE KEDE KIT AME ANYUT TIO KEDE
Akwena Grace Lubega
Carokop 23:26 (Lango): “Atinna, tim ber iwiny gin ame akobbi, kun waŋi neno gin ame an atimo.”
—
Twerre me gamo neno me ateni akwako Obaŋa, onyo rwatte karacel kede En, eka dok i yoŋe ite rwatte kede niyabo adit akato anyut me acello.
Man doŋ tero niŋo?
Ka Obaŋa omio ŋattoro neno me cuny, anyutto obedo ateni, genne, daŋ opore pi tio ticcere ikare no. Iyi ryeko mere, Obaŋa nyuto kannaler yuba mere kore ikore, kun tio kede jo alubere kede yuba Mere kede kare ame gin tye iye.
Nen koŋ Muca. Obin ocike me gero kema alubere kede kite ame en oneno kede i polo (Yaa 25:40). Muca obin owinyo kop man, eka Obaŋa te woro kema man kede tye Mere.
Iyoŋe cennere, Paulo kobo kannaler ni, “Obaŋa ame oketo wi podo luŋ kede jami a tye iye ducu, en ame obedo Rwot a bwoo polo kede lobo, en mom bedo i ot ame jo ogero i ciŋgi.” (Tic Okwena 17:24). Ka daŋ omedde anyim, Lakana nyuttiwa ni iyi boma me polo, ot me woro Obaŋa ame ogero mom tye, pien Rwot Obaŋa Won Twer ducu ikome kede Atin Romo en aye obedo ot woro Obaŋa (Nyut a Lakana 21:22).
Itamo ni man tero ni Muca obin obedo kede neno amom obedo ateni? Mom atwali. Ŋo ame Muca obin ogamo onwo ateni, acil, daŋ onwo tye alubere aber odoco kede miti Obaŋa ikare mere no. Ento ka ame doŋ tam Obaŋa me laro jo obedo yabbere kannaler, En obin onyuto kannaler poŋ a tammere pi aperakino. Kopo, aman doŋ, mom obedo goba ame onwoŋo Muca tye akobo, ento mede anyim i anyut alubere kede yuba Mere.
Man en kan ame tyeny jiri wa me tin polkare cako bedo apire tek iye. Cuny ame omiye mom tio kede anyut me kabedo acel me lweny ikom anyut i kabedo okene. Niaŋ ni Obaŋa obin oloko kede Muca i ateni, eka daŋ te mede yabo kannaler i baŋ Paulo. Aman doŋ, twero bedo gin arac me olubkor Paulo me lweny ikom olubkor Muca acalo bala Obaŋa tye alweny ikome apire kene.
Ryeko mito ni wan myero oŋe kite me poko i akina kit ame anyut Obaŋa mol kede iyi anywalli apapat, kun oworo ŋo ame En obin omio ikare opore kun ogamo ŋo ame En onyuto kannaler i Kricito. Cuny ame omiye neno i yore opore pien ŋeo kite me poko yo Obaŋa ikare ame opore pirgi, apat kede poko anyut me ateni acel ikom niyabo me yuba Mere.
MEDE IKWANO: 1 Korinti 13:9; Matayo 5:8
APIRE TEK: Cuny ame omiye neno i yore opore pien ŋeo kite me poko yo Obaŋa ikare ame opore pirgi, apat kede poko anyut me ateni acel ikom niyabo me yuba Mere.
KWAC: Papo me mar, apwoyi pi kop man. Apwoyi pi ateni ame Yin i yabo waŋa me neno. Aŋeo ni jami pwod tye daŋ atut i Yin. Amiye boti akato kare ame okato aŋec. Amiyo koma ducu botti, Rwot. Ka amedde itimo amano, aneno akato kit ame rik koŋ aneno kede, awinyo akato kite ame rik koŋ awinyo kede, eka ate mulo akato kite ame rik koŋ amulo kede. Inyiŋ Yecu, Amen.
ETAU LO EBILAKINA KEDA APETETAIT NAKA APUKOKINO
Ekiyakia Grace Lubega
Awaragasia 23:26 (KJV): “Okokuka, ae ekonitau, Kisiyalamikis akonikonye ikarotin.”
—
Epedor ajaus keda aitapoet naka abeite na Edeke, arai atakanikinet ka Ŋes, do konye ekaulo abunere toma apukunio na ikeikina naka apukokinio ŋipeŋin.
Inyonibo apolou ka na?
Ne einakina Edeke ituŋanan aomisiot komoyo, erai apukokinio ŋin naka abeite, na amunonut, ido da kitebeikina kanuka alosikinet ka aŋin kosawa kaŋon. Kotoma acoa Ke, epukuni Edeke alosikineta Ke kotupas, iswamanar keda ituŋa kotupite eipone Ke lokalaunan keda apak na ibwoia ooni.
Kinoma Musa. Koponi kicorakinai ŋes aiduk eyekalu kotupitete apetetait na awanyunit ŋesi kotoma akuj (Anyoun 25:40). Korimakini Musa, kosodi da Edeke aiyoŋ eyekalu ŋon keda ajaute Ke.
Ekaulo, Paulo elimorit ebe, “Edeke lokesubi akwapisinei ka iboro kere luejaas toma, naarai erai ŋesi Ejakait loka akuj ka akwap, mam iboie kabilai nuedukio kakanin” (Aswamisio 17:24). Ekaulo bobo, Yokana ekapukokinan itodikinit ooni ebe kotoma oibuga loka akuj emamei edio eyekalu, naarai eyekaluke ŋes Ejakait Edeke Lokapedor kere ka Imerekek (Apukokino 21:22).
Na epoloikinit ebe kobu Musa kojaun keda aitapoet na ebucara? Mam cut. Nu kabu Musa kodum araasi nuabeite, nuasegara koupas da kaibecokina keda alosikinet Edeke naka apak ke. Konye epukun apetetait Edeke, kobu Ŋesi opuk nuiyatakina nuka aileleba naka aomisioit Ke naikaru kere. Ationis do, ŋes mam erai aibucar ka Musa, konye ainyikokin kotoma apukokinio kotupitete alosikinet nalaunan.
Ne ŋes eraunor Ekokoro wok loepukorit aimor loka ajokis noi: Mam etau loebilakina itarauni adoketait na egei naka apukokinio ejiisiot kane ejai nacie. Emisiikinit ebe kobu teni Edeke kiner kane ajai Musa, kosodi da aitacaun bobo kitosomai Paulo. Apolouke, eronuni atupitok luka Paulo aitiji luka Musa bala abu Edeke itepeg Ake akuan.
Acoa ipuda ooni ajenikin alele naka apukokinio Edeke, kayoŋitos nu ainaki Ŋesi kotoma osaawa Ke acamunitos nu etacau Ŋesi kotoma ka Kristo. Etau loebilakina eseseni ejok naarai ejenikini ipokesio Edeke kokidiŋ naka apak naka abeite, aboisina agitar abeite adiope kane ejaasi apukokineta nuepolok nuka alosikinet Ke.
ASIOMAN NAIYATAKINA: 1 Ikorinton 13:9, Matayo 5:8
NUEPOSIK BALA ESABU: Etau loebilakina eseseni ejok naarai ejenikini ipokesio Edeke kokidiŋ naka apak naka abeite, aboisina agitar abeite adiope kane ejaasi apukokineta nuepolok nuka alosikinet Ke.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka akirotana. Eyalama kanuka abeito nuipukokini Jo akonye ka. Ajeni eoŋ ebe ejaasi duc nuiyatakina ka nuidulokina mama Kon. Abilakin mama Kon noi adepar kokau. Abilakin mama Kon anyoun kosusut ka, Ejakait. Keswamai, aseseni noi adepar nulem awanyunit, apupi adepar nulem apupunit, ido atirori nuiyatakina adepar nulem atiroritor. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MOYO ULIOJISALIMISHA NA UTARATIBU WA UFUNUO
Mtume Grace Lubega
Mithali 23:26 (KJV): “Mwanangu, nipe moyo wako, macho yako na yafuate njia zangu.”
—
Inawezekana kupokea maono ya kweli kutoka kwa Mungu, au kuwa na uzoefu wa kweli na Yeye, na bado baadaye ukaingia katika ufunuo mpana zaidi wa tukio hilo hilo.
Hii ina maana gani?
Mungu anapompa mtu ufahamu wa kiroho, ufunuo huo ni wa kweli, wa kuaminika, na unaofaa kwa kusudi Lake la wakati huo. Katika hekima Yake, Mungu hufunua makusudi Yake hatua kwa hatua, akishughulika na wanadamu kulingana na utaratibu Wake wa kiungu na majira ambayo wamo.
Mfikirie Musa. Aliagizwa kujenga hema ya kukutania kulingana na mfano aliouona mbinguni (Kutoka 25:40). Musa alitii, na Mungu akalithibitisha hema hilo kwa uwepo Wake.
Hata hivyo, miaka ya baadaye, kupitia ufunuo, Stefano alitangaza kwamba Mungu hakai katika hekalu zilizofanywa kwa mikono ya wanadamu (Matendo 7:48). Zaidi ya hapo, Yohana Mfunuaji anatuonyesha kwamba katika mji wa mbinguni hakuna hekalu kabisa, kwa maana Bwana Mungu Mwenyezi na Mwana-Kondoo ndio hekalu lake (Ufunuo 21:22).
Je, hii ina maana kwamba Musa alikuwa na maono yasiyo sahihi? La hasha. Kile ambacho Musa alikipokea kilikuwa cha kweli, kitakatifu, na kilicholingana kikamilifu na kusudi la Mungu kwa wakati wake. Lakini kadiri mpango wa ukombozi wa Mungu ulivyozidi kufunuliwa, Alifunua zaidi utimilifu wa fikira Zake za milele. Hivyo basi, suala hapa si kosa kwa upande wa Musa, bali ni mwendelezo wa ufunuo kulingana na kusudi la kiungu.
Hapa ndipo andiko letu kuu linapokuwa na umuhimu wa pekee. Moyo uliojisalimisha hautumii hatua moja ya ufunuo kama silaha dhidi ya hatua nyingine. Unaelewa kuwa Mungu alinena kweli kupitia Musa, na pia alifunua nuru zaidi kupitia Paulo. Kwa hivyo, lingekuwa kosa kwa wafuasi wa Paulo kupigana na wale wa Musa kana kwamba Mungu amejipinga Mwenyewe.
Hekima inatuhitaji tutambue mtiririko wa majira ya ufunuo wa Mungu, tukiheshimu kile Alichokitoa kwa wakati wake huku tukikumbatia kile Alichokifanya kuwa wazi zaidi ndani ya Kristo. Moyo uliojisalimisha huona sawasawa kwa sababu unatambua njia za Mungu ndani ya majira yake sahihi, badala ya kutenga udhihirisho mmoja wa ukweli na kuutenganisha na ufunuo mpana zaidi wa kusudi Lake.
MASOMO YA ZIADA: 1 Wakorintho 13:9; Mathayo 5:8
UJUMBE MKUU: Moyo uliojisalimisha huona sawasawa kwa sababu unatambua njia za Mungu ndani ya majira yake sahihi, badala ya kutenga udhihirisho mmoja wa ukweli na kuutenganisha na ufunuo mpana zaidi wa kusudi Lake.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa neno hili. Asante kwa kweli unazonifumbua macho nizione. Najua ya kuwa sikuzote kuna mambo mengi zaidi na yenye kina kirefu ndani Yako. Ninajisalimisha Kwako zaidi ya wakati mwingine wowote uliopita. Ninajisalimisha Kwako kutoka kilindi cha moyo wangu, Bwana. Nikifanya hivi, ninaona mengi zaidi ya niliyopata kuona, ninasikia mengi zaidi ya niliyopata kusikia, na ninagusa mengi zaidi ya niliyopata kugusa. Kwa jina la Yesu, amina.
Loading…
Loading…
DAS HINGEGEBE HERZ UND DIE RANGORDNUNG DER OFFENBARUNG
Apostel Grace Lubega
Sprüche 23,26 (SLT): „Gib mir, mein Sohn, dein Herz, und lass deinen Augen meine Wege wohlgefallen!“
—
Man kann eine echte Vision von Gott oder ein reales Erlebnis mit Ihm haben und danach eine noch größere Erkenntnis der gleichen Offenbarung erhalten.
Aber was bedeutet das?
Wenn Gott einem Menschen eine geistliche Offenbarung schenkt, ist diese wahrhaftig, vertrauenswürdig und entspricht Gottes Plan für die jeweilige Zeitspanne. In Seiner Weisheit enthüllt Gott Seine Pläne schrittweise und verfährt mit den Menschen entsprechend Seiner göttlichen Ordnung und der jeweiligen Situation, in der sie sich befinden.
Nimm das Beispiel von Mose. Er wurde angewiesen, die Stiftshütte nach dem Vorbild zu bauen, das er im Himmel gesehen hatte (2. Mose 25,40). Mose gehorchte aufs Wort, und Gott ehrte die Stiftshütte mit Seiner Gegenwart.
Später proklamierte Paulus, dass „Gott, der die Welt gemacht hat und alles, was darinnen ist, er, der Herr des Himmels und der Erde, wohnt nicht in Tempeln, die mit Händen gemacht sind.“ (Apostelgeschichte 17,24, LUT). Darüber hinaus zeigt uns Johannes in der Offenbarung, dass es in der himmlischen Stadt überhaupt keinen Tempel gibt, „denn der Herr, der allmächtige Gott, ist ihr Tempel, er und das Lamm.“ (Offenbarung 21:22, LUT).
Bedeutet das, dass die Vision von Mose falsch war? Ganz und gar nicht. Was Mose von Gott erhielt, war korrekt, heilig und stimmte perfekt mit Gottes Plan für seine Zeit überein. Aber als sich Gottes Erlösungsplan entfaltete, offenbarte Er mehr von der Fülle Seiner Pläne für die Ewigkeit. Es war also kein Irrtum des Mose, sondern es war ein Fortschreiten der Offenbarung gemäß der göttlichen Absicht.
An dieser Stelle ist unsere thematische Schriftstelle besonders wichtig. Ein hingegebener Mensch benutzt eine Offenbarung nicht als Waffe gegen eine andere Offenbarung. Er versteht, dass Gott durch Mose wahrhaftig gesprochen und durch Paulus sogar noch mehr Licht ins Dunkel gebracht hatte. Deshalb wäre es falsch, wenn die Anhänger von Paulus die Anhänger von Mose mit dem Argument zurechtweisen würden, Gott habe sich selbst widersprochen.
Gottes Weisheit verlangt von uns, dass wir den zeitlichen Ablauf der Offenbarung Gottes erkennen und das würdigen, was Er zu Seiner Zeit verkündet hatte, während wir auch das aktzeptieren, was Er in Christus noch viel deutlicher gemacht hat. Ein hingegebener Mensch erkennt die Dinge korrekt, weil er Gottes Pläne in die jeweilige Zeitspanne einordnet, anstatt eine bestimmte Offenbarung von der Gesamtheit Seiner Pläne zu trennen.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: 1. Korinther 13,9; Matthäus 5,8
FAZIT: Ein hingegebener Mensch erkennt die Dinge korrekt, weil er Gottes Pläne in die jeweilige Epoche einordnet, anstatt eine bestimmte Offenbarung von der Gesamtheit Seiner Pläne zu trennen.
GEBET: Lieber Gott, ich danke Dir für dieses Wort. Danke für die Wahrheiten, die Du mir offenbarst. Ich weiß, dass es in Dir immer mehr und immer tiefere Geheimnisse gibt, die es zu erforschen gilt. Ich gebe mich Dir von ganzem Herzen hin und vertraue Dir jetzt noch viel mehr als vorher, Herr. Ich sehe, höre und erkenne dadurch mehr, als es mir jemals zuvor möglich war. In Jesu Namen, Amen.
