Apostle Grace Lubega
John 1:1 (NKJV): “In the beginning was the Word, and the Word was with God, and the Word was God.”
—
The Bible records many voices: God’s, Satan’s, angels’, and men’s. Some people erroneously assume that everything recorded in Scripture is God Himself speaking.
Job’s story illustrates this clearly. In his grief, Job cried out, “The LORD gave, and the LORD has taken away” (Job 1:21). These words came from a man overwhelmed by loss, not directly from the mouth of God.
Later, Job himself admitted that he had spoken of things he did not understand (Job 42:3). His grief was real, but his statement did not accurately reveal God’s nature.
Separately, Job’s friends offered opinions that misrepresented God. They claimed that Job’s suffering was punishment for sin, but God rebuked them, saying that they had not spoken rightly of Him (Job 42:7). Their words were not divine revelation; they were human reasoning.
This teaches us an important principle in interpreting Scripture: we should separate the opinions of men from the oracle of God. The true Word of God is revealed through divine counsel and is aligned with His nature. When we read the Bible, we must discern the voice speaking. Is this God’s voice, man’s opinion or the enemy?
Doctrine must be built on what God has revealed, not on the mistaken words of men or the lies of the enemy.
The believer who rightly divides the Word does not merely quote Scripture; he understands the spirit, context, and counsel behind what is written. Hallelujah!
FURTHER STUDY: 2 Timothy 2:15; Hebrews 1:1-3
GOLDEN NUGGET: The believer who rightly divides the Word does not merely quote Scripture; he understands the spirit, context, and counsel behind what is written.
PRAYER: Father of Truth, I thank You for Your Word. I discern Your voice from every other voice recorded in Scripture. Your Spirit guides me into all truth, so that my faith rests on Your unchanging nature, Your goodness, and Your divine counsel. By this understanding, I see and know You more. In Jesus’ name, Amen.
OKUTEMATEMA MU BUTUUFU EKIGAMBO EKY’AMAZIMA
Omutume Grace Lubega
Yokaana1:1(NKJV): “Ku lubereberye waaliwo Kigambo, Kigambo n’aba awali Katonda, Kigambo n’aba Katonda.”
—
Bayibuli ewandiika ku maloboozi mangi: aga Katonda, aga sitaani, aga bamalayika n’agabantu. Abantu abamu mu bukyamu balowooza nti buli kintu ekiwandiikiddwa mu byawandiikibwa Katonda yennyini y’ayogera.
Olugero lwa Yobu kino kirulaga bulungi. Mu nnaku ye, Yobu n’akaaba. “Mukama ye yawa, era Mukama ye aggyewo”(Yobu1:21). Ebigambo bino byava mu musajja azitoowereddwa olw’okufiirwa, tebyava butereevu mu kamwa Ka Katonda.
Oluvannyuma, Yobu yennyini yakkiriza nti yali ayogedde ebintu by’atategeera (Yobu42:3). Ennaku ye yali ya ddala, naye ebigambo bye tebyalaga bulungi butonde bwa Katonda. Ku bwabwe nga bbo, mikwano gya Yobu baawa endowooza ezaakiikirira obubi Katonda. Baagamba nti okubonaabona kwa Yobu kyali kibonerezo kya kibi, naye Katonda n’abanenya, nga bagamba nti tebamwogeddeko bulungi (Yobu 42:7). Ebigambo byabwe tebyali kubikkulirwa kwa Katonda, byali ndowooza z’obuntu.
Kino kituyigiriza ennono enkulu mu kuvvuunula ebyawandiikibwa; tusaana okwawula endowooza z’abantu ku bigambo bya Katonda. Ekigambo kya Katonda eky’amazima kibikkulwa okuyita mu kubuulirira okw’obwakatonda era nga kikwatagana n’obutonde Bwe. Bwe tusoma Bayibuli, tulina okutegeera eddoboozi eryogera. Lino ddoboozi lya Katonda, ndowooza ya muntu oba mulabe?
Enjigiriza erina okuzimbibwa ku ebyo Katonda by’abikkudde, si ku bigambo by’abantu ebikyamu oba obulimba bw’omulabe.
Omukkiriza atematema Ekigambo mu butuufu, tajuliza byawandiikibwa kyokka, ategeera omwoyo, embeera, n’okubuulirira okuli emabega w’ebyo ebiwandiikiddwa. Aleruya!
YONGERA OSOME: 2 Timoseewo 2:15, Abaebbulaniya:1-3
AKASUMBI KA ZAABU: Omukkiriza atematema Ekigambo mu butuufu, tajuliza byawandiikibwa kyokka, ategeera omwoyo, embeera, n’okubuulirira okuli emabega w’ebyo ebiwandiikiddwa.
ESSAALA: Kitange ow’Amazima, nkwebaza ku lw’Ekigambo Kyo. Ntegeera eddoboozi Lyo okuva ku buli ddoboozi eddala eriwandiikiddwa mu byawandiikibwa. Omwoyo Wo annuŋŋamya mu mazima gonna, okukkiriza kwange kulyoke kuwummulire ku butonde Bwo obutakyuka, obulungi Bwo n’okubuulirira Kwo okw’obwakatonda. Olw’okutegeera kuno, nyongera okukulaba n’okukumanya. Mu linnya lya Yesu. Amiina.
Loading…
KUBAGANIZA KURUNGI EKIGAMBO KY’AMANANU
Omukwenda Grace Lubega
Yohaana 1:1 (NKJV): “Omukutandika haaroho Ekigambo, kandi Ekigambo kikaba hamu na Ruhanga, kandi Ekigambo akaba Ruhanga.”
—
Baibuli ehandikirwemu amaraka maingi: erya Ruhanga, erya sitaani, ag’abamalaika, kandi n’agabantu. Abantu abamu omubutahikire batekereza ngu buli kihandiikirwe omu Byahandiikirwe kiri ekibaliziibwe Ruhanga wenyini.
Oruganikyo rwa Yobu nirwoleka kinu kurungi omu bujune bwe, Yobu akacura, “MUKAMA akampereza, kandi MUKAMA atwaire” (Yobu 1:21). Ebigambo binu bikaruga omu muntu ahingurwainweho okufwerwa, hatali kurugira kimu omukanwa ka Ruhanga.
Hanyuma, Yobu wenyini akaikiriza ngu we akabaza ebintu ebyakaba atakwetegereza (Yobu 42:3). Obujune bwe bukaba bwenyini, baitu ekiyagambire kitasuukule ekikura kya Ruhanga kurungi.
Okwahukanaho, abanywani ba Yobu bakahereza entekereza ezitayolekere Ruhanga. Bakagamba ngu okubonabona kwa Yobu kikaba kifubiro ky’ekibi, baitu Ruhanga yabacomera, nagamba ngu bakaba batabalize kurungi Ebye (Yobu 42:7). Ebigambo byabu bitabe okusukuurwa kwobwa Ruhanga; bikaba entekereza y’obuntu.
Kinu nikitwegesa engiga yomugaso omukwetegereza ebyahandiikirwe: tusemeera kwahukaniza ebitekerezo by’abantu kuruga omukigambo kya Ruhanga. Ekigambo kya Ruhanga eky’amananu kisukurwa kuruga omu kuhanuura kwobwa Ruhanga kandi kiterekereziibwe hamu nekikura Kye. Obutusoma Baibuli, tusemeera kwahukaniza iraka erikubaza. linu liri iraka Lye, ntekereza yomuntu oba yomunyanzigwa?
Ensomesa eteekwa kuba eyombekerwe hali ekyo Ruhanga asukwire, hatali ha bigambo ebisobangaine eby’abantu oba amaduupe g’omunyanzigwa
Omwikiriza anyakwahukaniza kurungi Ekigambo tabaza bubaza ebyahandiikirwe; we ayetegereza omwoyo,and hali kihandiikirwe, kandi nokuhaburwa okunyakuli enyuma y’ekihandiikirwe. Alleluya!
GALIHYA N’OSOMA: 2 Timoseewo 2:15; Abaheburaayo 1:1-3
EBIKURU MUBYOONA: Omwikiriza anyakwahukaniza kurungi Ekigambo tabaza bubaza ebyahandiikirwe; we ayetegereza omwoyo, and hali kihandiikirwe, kandi nokuhaburwa okunyakuli enyuma y’ekihandiikirwe.
ESAARA: Taata ow’amananu, nyowe ninkusiima habw’Ekigambo Kyawe. Nyowe ninyahukaniza iraka Lyawe kuraga omumaraka agandi goona agahandiikirwe omu byahandiikire. Omwoyo Waawe anyebembera omumananu goona. Nukwo okwikiriza kwange kuhumuure habutahindukahinduka bw’ekikura Kyawe, oburungi Bwawe, kandi nokuhaburwa Kwawe. Kuraba omukwetegereza kunu, nkurora kandi ninkumanya muno. Omu ibara lya Ruhanga, Amiina.
POKO LOK ME ADA IYO MA OPORE.
Lakwena Grace Lubega
Jon 1:1(NKJV): “I acakki piny Lok onoŋo tye, Lok tye bot Lubaŋa, Lok en Lubaŋa.
—
Baibul ocoyo dwan mapol: pa Lubanga, pa Catan, pa lu malaika, dok pa dano. Jo mukene tamo ni jami ducu ma gicoyo i gin acoya obedo Lubanga matye kalok.
Lok ma otime i kom yubu nyutu gin man kamaleng. I cwercwinye, yubu okok woko ni, “Rwot omiyo, dok Rwot otyeko kwanyo woko.” (Yubu 1:21). Lok magi obino kibot ngatma ma obwone woko ki ryenyo pa jami, ento pe oa ki dog Lubanga.
Lacen, yubu kikome oye ni en ewaco jami ma bene pe eniang iye.(Yubu 42:3). Cwercwiny neni onongo tye ada, ento ginma en owaco ni pe onyutu kit pa Lubanga iyo ma opore. Mapat bene, lurem yubu gumiyo tam ma pe onyutu Lubanga kitma onongo mite kwede ni ginyutu ni. Gin gu waco ni canne pa yubu ni obedo pwod pi bal ma en otimo, ento Lubanga ocoko gin, kun waco ni pe guloko maber ikome(Yubu 42:7). Lokgi pe obedo ginma lube ki yoo pa Lubanga; meno obedo tam iyo pa dano.
Man pwonyo wan cik ma piretek i gonyo te gin acoya ni: omyero wapok kin tam pa dano ki i kom lok pa Lubanga. Lok pa Lubanga ma ada nyute niwok ki tam ma a kibot Lubanga dok bedo malube ki kite. Kace wa kwano Baibul, omyero wange dwan matye ka lok. Man mono obedo dwan Lubanga, tam pa dano keje pa lamone?
Jiri omyero ocung i kom ginma Lubanga onyutu, pe i kom lok pa dano malube ki kitma gitamo kwede onyo i kom bwola pa lamone.
Lakricitayo ma poko kin lok atir pe waco gin acoya iloke keken; en niang cwiny matye iloku, kama lokke ocake ki iye dok ngec ma okane inge ginma gicoyo.
Aleluia!
KWAN MUKENE: 2 Temceo 2:15; Jo Ibru 1:1-3
LWOD MADIT: Lakricitayo ma poko kin lok atir pe waco gin acoya iloke keken; en niang cwiny matye iloku, kama lokke ocake ki iye dok ngec ma okane inge ginma gicoyo.
LEGA: Won me ada, apwoyi pi Lokki. Apoko dwani ki i kom dwan mogo mukene ma gicoyo i gin acoya ni. Cwinyi tela i kom ada ducu, wek niye na ocung i kom kiti ma pe lokke, i kom ber ni, dok lok ma a kiboti. Ki niang man, aneno dok angeyo in makato. Inying Yecu, Amen.
Loading…
ATIAKATIAK AKIROT NA ABEITE EJOK
Ekiyakia Grace Lubega
Yokana 1:1 (AOV): “Kageunet ajai Akirot, ajai Akirot mama ejai Edeke, korai Akirot Edeke.”
—
Iwadikat Ebaibuli iporotoi luipu: lo Edeke, lo asitana, lo imalaikan, keda lo ituŋa. Ice ituŋa ewomitos erono ebe kere nu iwadikatai okokoron erai Edeke elope inera.
Itodut aitatamio na Yob nu ejok. Kotoma akeriebo, kebu komonyu ebe,” EJAKAIT ŋes abu koinak, ido EJAKAIT ŋes alemaa,” (Yob 1:21). Akiro nu elomunitos kanejai etuŋanan lo ameniarit aijal, konye merai kanejai akituk na Edeke.
Ekaulo, kebu Yob elope ocamunite ebe, kebu kinerite nu mam ŋes amisikinit (Yob 42:3). Ake ariebo arai nabeit, konye ake akiro mam kepotu kitodutu ejautene lo Edeke ejok.
Kewai, opapero ke Yob, epotu ijaanakisi aomisio nu mam ketodutosi Edeke. Kebalasi ebe ariebo na Yob arai aiticanio naka adiakar, konye abu Edeke kitoron kes, ebale ebe mam eneritos akirot naibecokino mamake (Yob 42:7). Akes akiro mam arai apukokinio nalaunan; arai aomom naetuŋanan.
Isisianakini nu oni ekisil lo asisianakin ikokoron: ekoto oni aitiak aomisio ituŋa kanejai akirot na Edeke. Akirot na Abeit na Edeke epukokinio kotoma aicoreta nukalaunak ido eupanara keda Eke einono. Neisomia Ebaibuli, ekoto oni atiakun eporoto lo inera. Erai lo eporoto lo Edeke, aomisiot etuŋanan araibo lo asurup?
Ekoto adukun asisianakin kotoma oboro lu epukokit Edeke, merai akiro etuŋanan nueoliorito arai aisab ke aloasurup.
Eyuunan lo etiakitiaki Akirot ejok, mam erai ŋin yeninera Ikokoron bon; emisikinit ŋesi emoyo, akiro keda aicoreta kanejai ŋun nuiwadikatai. Alleluya!
ASIOMAN NAIYATAKINA: 2 Timoteo 2:15; Iburanian 1:1-3
NUEPOSIK BALA ESABU: Eyuunan lo etiakitiaki Akirot ejok, mam erai ŋin yeninera Ikokoron bon; emisikinit ŋesi emoyo, akiro keda aicoreta kanejai ŋun nuiwadikatai.
AILIP: Papa loka Abeite, Eyalama kanuka Akon Akirot. Atiakuni Ekon eporoto kane ejaasi jasi ice iporotoi luiwadikatai Okokoron. Iŋarenikinit eoŋ Ekon Emoyo kotoma abeite kere, tetere aka aiyuun iboikin oinono Kon lomam ijula, Akon ajokis, keda aicoreta Kon. Keda amisiikin na, aseseni ka aijen Jo koipone loiyatakina. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
KULIGAWA KWA USAHIHI NENO LA KWELI
Mtume Grace Lubega
Yohana 1:1 (NKJV): “Hapo mwanzo kulikuwako Neno, naye Neno alikuwako kwa Mungu, naye Neno alikuwa Mungu.”
—
Biblia inarekodi sauti nyingi: ya Mungu, ya Shetani, za malaika, na za wanadamu. Watu wengine hufikiri kimakosa kwamba kila kitu kilichorekodiwa katika Maandiko ni Mungu Mwenyewe anayezungumza.
Habari ya Ayubu inadhihirisha hili wazi. Katika huzuni yake, Ayubu alilia akisema, “Bwana alitoa, na Bwana ametwaa” (Ayubu 1:21). Maneno haya yalitoka kwa mtu aliyekuwa amelemewa na majonzi ya kufiwa, si moja kwa moja kutoka kinywani mwa Mungu.
Baadaye, Ayubu mwenyewe alikiri kwamba alikuwa amezungumza mambo asiyoyaelewa (Ayubu 42:3). Huzuni yake ilikuwa halisi, lakini kauli zake hazikudhihirisha kwa usahihi asili ya Mungu. Kando na hayo, rafiki zake Ayubu walitoa maoni yaliyomwakilisha Mungu isivyo sawa. Walidai kwamba kuteseka kwa Ayubu kulikuwa ni adhabu kwa ajili ya dhambi, lakini Mungu aliwakemea, akisema kwamba hawakuwa wamenena yaliyo sawa juu Yake (Ayubu 42:7). Maneno yao hayakuwa ufunuo wa kimungu; yalikuwa ni fikra za kibinadamu.
Hii inatufundisha kanuni muhimu katika kutafsiri Maandiko: tunapaswa kutenga maoni ya wanadamu na maagizo ya Mungu. Neno la kweli la Mungu linafunuliwa kupitia shauri la kimungu na linaenda sambamba na asili Yake. Tunaposoma Biblia, ni lazima tupambanue sauti inayozungumza. Je, hii ni sauti ya Mungu, maoni ya mwanadamu, au ni adui?
Fundisho lazima lijengwe juu ya kile Mungu alichofunua, si juu ya maneno yenye makosa ya wanadamu au uongo wa adui.
Mwamini anayeligawa Neno kwa usahihi hanukuu tu Maandiko; anaelewa roho, muktadha, na shauri lililo nyuma ya kile kilichoandikwa. Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: 2 Timotheo 2:15; Waebrania 1:1-3
UJUMBE MKUU: Mwamini anayeligawa Neno kwa usahihi hanukuu tu Maandiko; anaelewa roho, muktadha, na shauri lililo nyuma ya kile kilichoandikwa.
SALA: Baba wa Kweli, nakushukuru kwa Neno Lako. Ninapambanua sauti Yako kutoka kwa kila sauti nyingine iliyorekodiwa katika Maandiko. Roho Wako ananiongoza kwenye kweli yote, ili imani yangu ijengwe juu ya asili Yako isiyobadilika, wema Wako, na shauri Lako la kimungu. Kwa ufahamu huu, ninakuona na kukujua Wewe zaidi. Kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
JUISTE VERDELING VAN HET WOORD VAN DE WAARHEID
Apostel Grace Lubega
Johannes 1:1 (HSV): “In het begin was het Woord en het Woord was bij God en het Woord was God.”
—
De Bijbel vermeldt vele stemmen: die van God, Satan, engelen en mensen. Sommigen nemen ten onrechte aan dat alles wat in de Bijbelstaat, heeft God gezegd.
Het staat duidelijk in de verhaal van Job. In zijn verdriet riep Job uit: “De HEER heeft gegeven, en de HEER heeft weggenomen” (Job 1:21). Deze woorden kwamen van een man die overweldigd was door verlies, niet rechtstreeks uit de mond van God.
Later gaf Job zelf toe dat hij had gesproken over dingen die hij niet begreep (Job 42:3). Zijn verdriet was echt, maar zijn uitspraak gaf geen accurate weergave van Gods wezen.
Los daarvan gaven Jobs vrienden meningen die God verkeerd voorstelden. Ze beweerden dat Jobs lijden een straf voor zonde was, maar God berispte hen en zei dat ze niet juist over Hem hadden gesproken (Job 42:7). Hun woorden waren geen goddelijke openbaring; het waren menselijke redeneringen.
Dit leert ons een belangrijk principe bij het interpreteren van de Bijbel: we moeten de meningen van mensen scheiden van het orakel van God. Het ware Woord van God wordt geopenbaard door goddelijke raad en is in overeenstemming met Zijn wezen. Wanneer we de Bijbel lezen, moeten we onderscheiden welke stem spreekt. Is dit Gods stem, de mening van een mens of die van de vijand?
De leer moet gebaseerd zijn op wat God heeft geopenbaard, niet op de verkeerde woorden van mensen of de leugens van de vijand.
De gelovige die het Woord correct uitlegt, citeert niet zomaar de Bijbel; hij begrijpt de geest, de context en de raad achter wat er geschreven staat. Halleluja!
VERDERE STUDIE: 2 Timoteüs 2:15; Hebreeën 1:1-3
HET GOUDKLOMPJE: De gelovige die het Woord goed uitlegt, citeert niet zomaar de Bijbel; hij begrijpt de geest, de context en de raad achter wat er geschreven staat.
GEBED: Vader van de Waarheid, ik dank U voor Uw Woord. Ik onderscheid Uw stem van elke andere stem die in de Schrift is opgetekend. Uw Geest leidt mij in alle waarheid, zodat mijn geloof rust op Uw onveranderlijke natuur, Uw goedheid en Uw goddelijke raad. Door dit begrip zie en ken ik U beter. In Jezus’ naam, Amen.
GOTTES WORT KORREKT UND KLAR VERKÜNDEN
Apostel Grace Lubega
Johannes 1,1 (LUT): „Im Anfang war das Wort, und das Wort war bei Gott, und Gott war das Wort.“
—
Die Bibel erwähnt auf ihren Seiten viele Stimmen: die Stimme von Gott, die von Satan, die der Engel und die der Menschen. Manche Leute gehen irrtümlicherweise davon aus, dass alles, was in der Heiligen Schrift steht, von Gott selbst gesprochen wurde.
Die Geschichte von Hiob veranschaulicht dies besonders deutlich. In seiner tiefen Trauer rief Hiob aus: „HERR, du hast mir alles gegeben, du hast mir alles genommen“ (Hiob 1,21 HFA). Diese Worte kamen von einem Menschen, der überwältigt war angesichts seines immensen Verlusts – aber sie kamen nicht direkt aus Gottes Mund.
Später gab Hiob selbst zu, dass er über Dinge geredet hatte, die er nicht wirklich verstand (Hiob 42,3 HFA). Seine Trauer war echt, aber seine Aussage spiegelte Gottes Wesen nicht zutreffend wider.
Unabhängig davon äußerten Hiobs Freunde Meinungen, die ein falsches Bild von Gott vermittelten. Sie behaupteten, Hiobs Leiden sei eine Strafe für seine Sünden, doch Gott tadelte sie und sagte, sie hätten Ihn nicht richtig interpretiert (Hiob 42,7). Ihre Worte waren keine göttliche Offenbarung; sie waren nur menschliche Schlussfolgerungen.
Das lehrt uns einen wichtigen Grundsatz bei der Auslegung der Schrift: Wir sollten die Meinungen der Menschen säuberlich von Gottes Wort trennen. Das wahre Wort Gottes wird durch göttlichen Ratschluss offenbart und steht im Einklang mit Seinem Charakter. Wenn wir die Bibel lesen, müssen wir unterscheiden lernen, welche Stimme gerade spricht. Ist es Gottes Stimme oder die Meinung eines Menschen oder die des Feindes?
Die Lehre muss auf dem aufgebaut sein, was Gott offenbart hat, nicht auf den fehlerhaften Worten der Menschen oder den Lügen des Feindes.
Der Gläubige, der das Wort richtig auslegt, zitiert nicht bloß die Schrift; er versteht den Geist, den Kontext und den göttlichen Ratschluss, der sich hinter dem Geschriebenen verbirgt. Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: 2. Timotheus 2,15; Hebräer 1,1–3
FAZIT: Der Gläubige, der das Wort richtig auslegt, zitiert nicht bloß die Schrift; er versteht den Geist, den Kontext und den göttlichen Ratschluss, der sich hinter dem Geschriebenen verbirgt.
GEBET: Lieber Gott der Wahrheit, ich danke Dir für Dein Wort. Ich unterscheide Deine Stimme von jeder anderen, die in der Schrift festgehalten wurde. Dein Geist führt mich in alle Wahrheit, sodass mein Glaube auf Deinem unveränderlichen Charakter, Deiner Güte und Deinem göttlichen Ratschluss beruht. Mit diesem Verständnis kann ich Dich viel besser erkennen und kennenlernen. Im Namen Jesu, Amen.
