Apostle Grace Lubega
1 Corinthians 13:3 (KJV); And though I bestow all my goods to feed the poor, and though I give my body to be burned, and have not charity, it profiteth me nothing.
An enabler is another personality trait in psychology. Enablers are people with a self-centred love. More than just this misguided love, they generally live under the deception that they can please everyone.
As revealed by our theme scripture, an enabler may give you all that he has and even give his body to be burned for your sake when such a man does not truly love you. What may look like love because of its propensity for self-sacrifice may actually be nothing more than enabling in action.
Enablers expect praise, rewards and dependence. They thrive on other people’s appreciation and will go to unimaginable lengths to win it. An enabler will gladly feed your vices as long as he keeps you utterly dependent on him. These may be financial vices, personal health vices or career vices.
It is the common mantra of enablers to claim that love is blind. So, with wilful blindness, they ignore the self-destructive tendencies of the people they are trying to help. They do not do this out of love in its purest form but out of a deep, sometimes unconscious need to be needed.
If you find a perverse kind of satisfaction in the thought that someone struggling with weakness cannot accomplish much without you, you may want to check your heart.
God is love (1 John 4:16). If you think love is blind, remember that God is not blind. He has called us to a life of wisdom. As we extend grace to the world, we ought not to fan the flames of other people’s personal weaknesses but to give them the tools to overcome weakness and depend, not on us but on God alone.
FURTHER STUDY: 1 John 4:16, John 12:43
GOLDEN NUGGET: God is love (1 John 4:16). If you think love is blind, remember that God is not blind. He has called us to a life of wisdom. As we extend grace to the world, we ought not to fan the flames of other people’s personal weaknesses but to give them the tools to overcome weakness and depend, not on us but on God alone.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. I thank You because You have enlightened my spirit with the meaning of true love. I love unconditionally in the revelation of what You define as love, not as a man seeking the praises and dependence of others but one perfected in the love of the Father. In Jesus’ name, Amen.
OMUZANNYO GW’OBULAMU – 2: ABASOBOZESA
Omutume Grace Lubega
1 Abakkolinso 13:3 (KJV): Era bwe mpaayo bye nnina byonna eri abaavu, era ne bwe mpaayo omubiri gwange okwokebwa, naye nga sirina kwagala, mba ssiriiko kye ngasizza.
Omusobozesa nneeyisa endala mu by’okusoma ku nneeyisa y’abantu. Abasobozesa beebo abalina omukwano ogwetooloolera ku bo bokka. Okusukka ku mukwano guno okuba nga guluηηamizibwa mu bukyamu, okutwaliza awamu babeera mu bulamu obwerimba nti basobola okusanyusa buli omu.
Nga bwe kibikkuliddwa mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo, omusobozesa ayinza okukuwa byonna by’alina n’awaayo n’omubiri gwe okwokebwa ku lu lwo ng’omuntu oyo takwagala bya ddala. Ekiyinza okulabika ng’okwagala ku lw’ekikula ky’okwefiiriza kiyinza okuba nga tekisukka ku kuba kusobozesa busobozesa.
Abasobozesa basuubira ettendo, ebirabo n’okubeesigamako. Babeerawo ku lw’okusiimibwa kw’abantu abalala era basobola okukola ebitalowoozeka okukuwangula. Omusobozesa n’essanyu ajja kuliisa buli mize gyo kasita osigala ng’omwesigamyeko wenna. Emize gino giyinza okuba emize mu by’ensimbi, emize mu by’obulamu bwo ng’omuntu oba emize ku mulimu.
Ŋŋombo y’abasobozesa okugamba nti okwagala muzibe. N’olwekyo n’obuzibe bwe beeyagalidde, babuusa amaaso ebintu by’okwesaanyaawo abantu be bagezaako okuyamba bye bakola. Tebakola kino lwa kwagala mu kikula kyakwo ekituufu wabula lwa kyetaago oluusi kye batamanyi eky’okubeera nga beetagibwa.
Bw’osanga engeri y’okukkusibwa eyakyama mu ndowooza nti omuntu alafuubana n’obunafu tasobola kukola bingi w’otali, oyinza okwagala okukebera omutima gwo.
Katonda kwagala (1 Yokaana 4:16). Bw’oba ng’olowooza nti omukwano muzibe, jjukira nti Katonda ssi muzibe. Atuyise mu bulamu obw’amagezi. Nga bwe twongerayo ekisa eri ensi, tetuteekeddwa kuwujja muliro gw’obunafu bwa ssekinnoomu obw’abantu abalala naye okubawa ebikozesebwa okuwangula obunafu era beesigame, ssi ku ffe wabula ku Katonda yekka.
YONGERA OSOME: 1 Yokaana 4:16, Yokaana 12:43
AKASUMBI KA ZAABU: Katonda kwagala (1 Yokaana 4:16). Bw’oba ng’olowooza nti omukwano muzibe, jjukira nti Katonda ssi muzibe. Atuyise mu bulamu obw’amagezi. Nga bwe twongerayo ekisa eri ensi, tetuteekeddwa kuwujja muliro gw’obunafu bwa ssekinnoomu obw’abantu abalala naye okubawa ebikozesebwa okuwangula obunafu era beesigame, ssi ku ffe wabula ku Katonda yekka.
ESSAALA: Kitaffe omwagalwa, Nkwebaza ku lw’amazima gano. Nkwebaza kubanga otangaazizza omwoyo gwange ne ki omukwano ogwa nnamaddala kye gutegeeza. Njagala awatali bukwakkulizo mu kubikkulirwa kw’ekyo ky’onnyonnyola ng’omukwano, ssi ng’omuntu anoonya amatendo n’abalala okumwesigamako naye ng’omu atuukiridde mu mukwano gwa Kitaffe. Mu linnya lya Yesu, Amiina.
OMUZAANO GW’AMAGARA – 2: ABARIKUBAASISA
Entumwa Grace Lubega
1 Abakorinso 13:3 (KJV); Kandi n’obu naakugaba ebintu byangye byona kuriisa abooro, kandi n’obu naakuhayo omubiri gwangye kwokibwa, kwonka ntaine kukunda, tikiine ki kyakungasira.
Omuntu orikubaasisa n’ekika ekindi eky’emitwarize omu mishomo y’emitwarize y’abantu. Abantu abarikubaasisa n’abantu abaine rukundo erikweefaho. Okukira rukundo ehabire, nibaba baine omuze gw’okwereebera nk’abajuni.
Nk’omutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu gurikushuuruura, omuntu orikubaasisa nabaasa kukuha byoona ebi aine kandi aheyo n’omubiri gwe kwokibwa ahabwaawe kandi obwo omuntu ogwo atarikukukunda buzima. Ekirikubaasa kureebeka nka rukondo ahabw’okweehayo okwo kwoona, nikibaasa kuba kitari kindi ekirikukora okwihaho okubaasisa.
Abantu abarikubaasisa nibaba baine amatsiko g’okusiima, okutuunga ebihembo n’okwegamirwa. Nibagogyerera aha kusiima kw’abantu abandi kandi nibaija kuhika aha kukora n’ebitarikuteekateekwa kubaasa kusiimwa. Omuntu orikubaasisa naija kureeberera emicwe yaawe mibi n’okushemererwa ekikuru yaaba nabaasa kukugumya omwegamiire kimwe. Emicwe egi mibi nebaasa kuba eri ey’empiiha, ey’amagara gaawe ningashi ey’emirimo.
N’ekyabutoosha abarikubaasisa kuhamya ngu rukondo ehumire. N’ahabw’ekyo, omu buhumi obwekundaire, tibarikufayo aha mitwaarize mibi ey’abantu abu barikugyezaho kuhweera. Tibarikukora eki omuri rukundo eshemeire kureka ahabw’okwenda munonga kwetaagwa kandi obumwe batarikukimanya.
Washanga oine omuringo guhabire ogw’okushemerererwa omu kiteekateeko ky’okugira ngu omuntu orikubonabona n’obweremwa tarikubaasa kugira kihango eki yakora otamubaasiise, nobaasa kuba noyetaaga kucaaka omutima gwaawe.
Ruhanga ni rukundo (1 Yohaana 4:16). Waaba noteekateeka ngu rukundo ehumire, ijuka ngu Ruhanga tahumire. Atwetsire omu magara g’obwengye. Twaaba nitutwaara embabazi omunsi, titushemereire kwenegyeza obweremwa bw’abantu abandi kureka kubaha ebikozeso by’okusingura obweremwa haza batatwegamira kureka beegamire Ruhanga wenka.
SHOMA NEEBI: 1 Yohaana 4:16, Yohaana 12:43
EZAABU: Ruhanga ni rukundo (1 Yohaana 4:16). Waaba noteekateeka ngu rukundo ehumire, ijuka ngu Ruhanga tahumire. Atwetsire omu magara g’obwengye. Twaaba nitutwaara embabazi omunsi, titushemereire kwenegyeza obweremwa bw’abantu abandi kureka kubaha ebikozeso by’okusingura obweremwa haza batatwegamira kureka beegamire Ruhanga wenka.
OKUSHABA: Taata omukundwa, Ninkusiima ahabw’amazima aga. Ninkusiima ahabw’okuba omurikiire omwoyo wangye n’ekyo eki rukundo ehikire erikumanyisa. Ninkunda ntaine ekindikusherura omu kushuuruurirwa kw’ekyo eki orikweeta rukundo, kitari nk’omuntu orikusherura kusiimwa hamwe n’okwegamirwa abandi kureka nk’ogwo ohikiriziibwe omuri rukundo ya Taata. Amiina.
TUKU ME KWO – 2: LUKONY DANO
Lakwena Grace Lubega
1 Jo Korint 13:3 (KJV); Ka apoko jami ducu ma atye kwede, ma bene amiyo koma ni giwaŋ woko ki mac, ento ka pe atye ki mar, ci pe konya ki gin mo.
Ngat ma konyo dano obedo kit mukene i kwan malube ki tam pa dano ki kit ma dano kwo kwede. Dano ma lakony obedo dano ma mare kenekene. Makato mere mar ma pe tiko yo, gin kwo i bwola ni gin twero yomocwiny dano ducu.
Macalo wi kwan ma mewa ma okwongo me lok pa Lubanga nyutu kamaleng, Lakony dani twero miyo bot in jami ducu ma en tye kwede dok bene miyo kome me awanga ki mac pi in kun nongo dano macalo meno pe maro in ada. Gin ma twero nen calo mar pi kerone me dyere pire kene twero bedo gin mo ku makato timo ne ki kome.
Lukony dano mito pak, mic dok jenge ikom dano. Gin kwo maber ikom pwoc pa dano mukene dok obi ceto wa i bor ma pe tame me loyo ne. lakony obi pito tim marac ma megi ki yomcwiny ka ce en mere gwoko in me jenje ikom en liweny. Magi twero bedo tim ma rac i lim, yotkom ma megi onyo gin ma rac me dog kwan ma megi.
Obedo lok ma lukony dano tiko nwoyo teretere me waco ni mar wange oto. Ci, ki too wang amita, gin gi jalo tim mogo me balo dano ma gin tye ka temo konyo. Gin pe timo man kun a ki i mar labongo cilo ento ki i tut, cawa mukene miti labongo ngec me mito en.
Kace inongo cobo miti ma pe tye atir i tam ni meno dano mo matye ka tute atuta ki goro pe twero cobo madwong labongo in, omyero kong ingi cwinyi.
Lubanga obedo mar(1 Jon 4:16). Kace itamo ni meno mar wange peke, wiyi myero opo ni Lubanga wange pe oto. En olwongo wan ikwo me ryeko. Macalo wa nyutu kica ki lobo, pe myero wa buk mac me goro pa dano mukene ento me miyo bot gin jami tic me loyo goro dok me kwo, pe ikom wan ento ikom Lubanga kene.
KWAN MUKENE: 1 Jon 4:16, Jon 12:43
LWOD MADIT: Lubanga obedo mar(1 Jon 4:16). Kace itamo ni meno mar wange peke, wiyi myero opo ni Lubanga wange pe oto. En olwongo wan ikwo me ryeko. Macalo wa nyutu kica ki lobo, pe myero wa buk mac me goro pa dano mukene ento me miyo bot gin jami tic me loyo goro dok me kwo, pe ikom wan ento ikom Lubanga kene.
LEGA: Wora me amara, Apwoyo In pi ada man. Apwoyo In pien In i pwonyo an ki tyen lok ma mar me ada obedo. Amaro labongo kit gin mo ikom niyabo me ngo ma in i waco ni obedo mar, pe macalo dano matye ka yenyo pak dok ka jenge ikom jo mukene ento ngat ma tye ma opong i mar pa Won. I nying Yecu, Amen.
OMUZAANO GW’OBWOM’EZI – 2: ABASOBOZESA
Omukwenda Grace Lubega
1 Abakolinso 13:3 (KJV); Noobu naakugabira abanaku byona ebi nyinabyo, noobu naakuhayo omubiri gwange kwokebwa, kunu ntaina kugonza, tingasirwa kantu.
Obusobozesa nayo ngeso endi omuby’entekereza n’engeso z’abantu. Abasobozesa nubo bantu abagira engonzi baitu ez’okweteekerezaaho bonka. Okukiraho hali engonzi ezihabire nkazinu, omubyoona b’omeera hansi y’okubihwabihwa ngu bakusobora kusemeza buli omu.
Nkoku kisuukwirwe omukyahandikirwe kyaitu ekya hamutwe omusobozesa nasobora kukuha byona ebyaina oteireho n’okuhayo omubirigwe kwokebwa habwaawe kandi kunu atakugonza n’akake. Ekikusobora kuzooka nk’engonzi habw’enyerabya ey’okwehayo omumazima gonyini kisobora butakira hakikorwa eky’okusobozesa.
Abasobozesa banihira okukugizibwa, empeera hamu n’okwigamirwa. Bazagaanira hakuhaisanizibwa abantu abandi kandi nibasobora kukora kyoona ekikusoboka okukutunga. Omusobozesa n’okusemererwa nasobora kuliisa obumogo bwaawe kakuba aba n’asobora kukulinda omweigamiireho. Bunu busobora kuba bumogo omubya sente, eby’obwomeezi rundi muby’emirimo.
Eba ngamba y’abasobozesa okukitwaara ngu engonzi zikahuma amaiso. Nahabw’ekyo, omukufa amaiso kyegondeza, banuga engeso ezikuhwerekereza abo ababakulengaho kuk’onyera. Kinu tibakikora okuruga omuburungi obw’okugonza baitu okuruga omunziha, obundi habw’ekyetaago ekibatamanya kwenda bo betaagibwe.
Kakuba osanga okumarwa mubutahika, omuntekereza ngu mutahi waawe akurwanangana n’obuceke tasobora kubaho eky’amaani ekiyahikayo otali hamu naiwe, okwetaaga kukebera omutima gwaawe.
Ruhanga ali kugonza (1 Yohana 4:16). Obw’oraba n’otekereza ngu engonzi zikahuma amaiso, Ijuka ngu Ruhanga tali mpume. Akatweeta mubwomeezi obw’amagezi. Obutukutwara embabazi omunsi, titusemeriire okwakya omurro ogw’ouceke bw’abantu buntu baitu okubaha ebikwato ebirabasinguza obuceke nukwo bataigamira itwe, baitu baigamire Ruhanga wenka.
GALIHYA N’OSOMA HANU: 1 Yohana 4:16, Yohana 12:43
ENTONGE Y’EZABU: Ruhanga nukwo kugonza (1 Yohana 4:16). Obw’oraba n’otekereza ngu engonzi zikahuma amaiso, Ijuka ngu Ruhanga tali mpume . Akatweeta mubwomeezi obw’amagezi. Obutukutwara embabazi omunsi, titusemeriire okwakya omurro ogw’ouceke bw’abantu buntu baitu okubaha ebikwato ebirabasinguza obuceke nukwo bataigamira itwe, baitu baigamire Ruhanga wenka.
ESAARA: Taata Ow’engonzi, Ninkusiima habw’amazima ganu. Ninkusiima habwokuba omulikiire omwooyo gwange amakuru g’okugonza okuhikire. Ningonza ntaina bigendererwa byoona omukusuukurwa okw’ekyo eky’oyeta engonzi, hatali nk’omuntu akweserurra okukugizibwa n’okwigamirwa okw’abandi baitu nk’ogu owahikirizibwe omu ngonzi za Isitwe. Mw’ibara lya Yesu, Amiina.
MCHEZO WA MAISHA – 2: WAWEZESHAJI
Mtume Grace Lubega
1 Wakorintho 13:3 (KJV); Tena nikitoa mali zangu zote kuwalisha maskini, tena nikijitoa mwili wangu niungue moto, kama sina upendo, hainifaidii kitu.
Uwezeshaji ni aina ya tabia nyingine katika saikolojia. Wawezeshaji ni watu wenye upendo wa kujiona. Zaidi ya upendo huu potofu, kwa ujumla wanaishi chini ya udanganyifu kuwa wanaweza kuwapendeza kila mtu.
Kama ilivyofunuliwa katika andiko letu kuu, mwezeshwa anaweza kukupa kila kitu alicho nacho na hata kutoa mwili wake kuchomwa kwa ajili yako ilhali mtu kama huyo hakupendi kikweli. Kile kinachoweza kuonekana kama upendo kwa sababu ya tabia yake ya kujitolea kinaweza kuwa si kitu zaidi ya kuwezesha kwa matendo.
Wawezeshaji wanatarajia sifa, tuzo na utegemezi. Wanastawi katika kuthaminiwa na watu wengine na wataenda kwa urefu usio na kifani kuishinda. Mwezeshaji atalisha furaha yako mradi uendelee kumtegemea kabisa. Hizi zinaweza kuwa tabia mbaya za kifedha, tabia mbaya za kiafya au tabia mbaya za kazi.
Ni ujumbe wa kawaida wa wawezeshaji kudai kuwa upendo ni kipofu. Kwa hivyo, kwa upofu wa makusudi, wanapuuza mielekeo ya kujiharibu ya watu wanaojaribu kuwasaidia. Hawafanyi hivi kwa sababu ya upendo katika hali safi kabisa lakini kwa sababu ya ukina, na wakati mwingine usio na ufahamu wa uhitaji wanaohitaji wenyewe.
Ikiwa unaridhika kwa kufikiria kwamba mtu anayepambana na udhaifu hawezi kutimiza mengi bila wewe, unaweza kutaka kuangalia moyo wako.
Mungu ni upendo (1 Yohana 4:16). Ikiwa unafikiria upendo ni kipofu, kumbuka kuwa Mungu sio kipofu. Ametuita kwa maisha ya hekima. Tunapopanua neema kwa ulimwengu, hatupaswi kuchochea moto wa udhaifu wa watu wengine bali kuwapa zana za kushinda udhaifu na kutegemea, sio sisi bali Mungu peke yake.
MASOMO YA ZIADA: 1 Yohana 4:16, Yohana 12:43
UJUMBE MKUU: Mungu ni upendo (1 Yohana 4:16). Ikiwa unafikiria upendo ni kipofu, kumbuka kuwa Mungu sio kipofu. Ametuita kwa maisha ya hekima. Tunapoeneza neema kwa ulimwengu, hatupaswi kuchochea moto wa udhaifu wa watu wengine bali kuwapa zana za kushinda udhaifu na kutegemea, sio sisi bali Mungu peke yake.
SALA: Baba mpenzi, Ninakushukuru kwa ukweli huu. Ninakushukuru kwa sababu umeiangazia roho yangu na maana ya upendo wa kweli. Nina upendo usio na masharti katika ufunuo wa kile Unachofafanua kama upendo, sio kama mtu anayetafuta sifa na utegemezi wa wengine bali aliyekamilishwa katika upendo wa Baba. Katika jina la Yesu, Amina.