Apostle Grace Lubega
Ecclesiastes 9:11 (KJV); I returned, and saw under the sun, that the race is not to the swift, nor the battle to the strong, neither yet bread to the wise, nor yet riches to men of understanding, nor yet favour to men of skill; but time and chance happeneth to them all.
The world is not a meritocracy.
From a young age, it is drilled into the minds of children that the harder they work and the better they perform in school, the more successful they will be.
This is not entirely true. I have seen very hard workers living in poverty. Some men with impressive educational backgrounds have no jobs.
I do not intend to devalue hard work or good grades. These are very important.
However, one does not become wealthy through hard work and impressive grades alone.
When our theme Scripture says “bread” is not to the “wise, nor yet riches to men of understanding but time and chance happeneth to them all”, we understand that there is higher wisdom and revelation required for one to succeed in life.
The Hebrew translation for “time” in our theme Scripture is “experiences”. “Chance” means the power of opportunity available by the Spirit.
Maximise every spiritual experience you receive; milk it of all that it can give you.
Sharpen your spiritual antenna to recognise divine opportunities the moment they come to you.
This wisdom builds and creates wealth.
FURTHER STUDY: Proverbs 23:4, Matthew 20:10
GOLDEN NUGGET: Maximise every spiritual experience you receive; milk it of all that it can give you. Sharpen your spiritual antenna to recognise divine opportunities the moment they come to you. This wisdom builds and creates wealth.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. I thank You because I am attuned to the specific opportunities available to me in the spirit realm. I know how to respond accordingly and seize every chance available to me to create wealth, in Jesus’ name, Amen.
OKUTONDAWO OBUGAGGA, AMAGEZI AGA WAGGULU
Omutume Grace Lubega
Omubuulizi 9:11 (KJV); Awo ne nzirayo ne ndaba wansi w’enjuba ng’ab’embiro si be basinga empaka ez’embiro, so n’ab’amaanyi si be basinga okulwana, so n’abagezigezi si be bafuna emmere, so n’abantu abategeevu si be bafuna obugagga, so n’abakabakaba si be baganja; naye bonna bibagwira bugwizi ebiseera n’ebigambo (n’omukisa).
(Weetegereze; ebiri mu bukomera mu kyawandiikibwa ekigguddewo biggattidwaamu muwandiisi)
Ensi ssi ya bwenkanya.
Okuva mu buto, kiteekebwa mu ndowooza ya baana nti gye bakoma okukola ennyo n’okusoma obulungi mu ssomero, gye bagenda okukoma okubeera abawanguzi.
Kino ssi kituufu okutwaliza awamu. Ndabye abakola ennyo nga babeera mu bwavu. Abantu abamu abalina ebyafaayo by’obuyigirize obulungi ennyo nga tebalina mirimu.
Sigenderera kunyoomoola kukola ennyo oba okusoma obulungi. Bino bya mugaso nnyo.
Naye, omuntu tafuuka mugagga okuyita mu kukola ennyo n’okusoma obulungi byokka.
Ekyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo bwe kigamba, “emmere” ssi “ya bagezigezi n’obugagga ssi bwa bategeevu naye bibagwira bugwizi ebiseera n’omukisa”, tutegeera nti waliyo amagezi aga waggulu n’okubikkulirwa eri omuntu okubeera omuwanguzi mu bulamu.
Enzivvuunula ey’olwebbulaniya “ey’ebiseera mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo eri “ensisi
nkano”. “Omukisa” kitegeeza amaanyi g’omwagaanya oguliwo ku lw’omwoyo.
Kozesa bulungi nnyo buli nsisinkano ey’omwoyo gy’ofuna; ggyamu kyonna ky’esobola okukuwa.
Wagala entegeera yo ey’omwoyo osobole okwawula emyagaanya gy’obwakatonda ekiseera mwe gijjira gy’oli.
Amagezi gano gazimba era gatondawo obugagga.
YONGERA OSOME: Engero 23:4, Matayo 20:10
AKASUMBI KA ZAABU: Kozesa bulungi nnyo buli nsisinkano ey’omwoyo gy’ofuna; ggyamu kyonna ky’esobola okukuwa. Wagala entegeera yo ey’omwoyo osobole okwawula emyagaanya gy’obwakatonda ekiseera mwe gijjira gy’oli. Amagezi gano gazimba era gatondawo obugagga.
ESSAALA: Kitange omwagalwa, Nkwebaza ku lw’amazima gano. Nkwebaza Kubanga ntaddeyo omwoyo eri emyagaanya egy’enjawulo egiriwo ku lwange mu nsi ey’omwoyo. Mmanyi engeri ey’okwanukula mu butuufu era n’okukwata buli mukisa oguliwo gyendi okutondawo obugagga, mu linnya erya Yesu, Amiina.
OKUHANGA NARI OKWOMBEKA EITUNGO, OBWENGYE BW’AHAIGURU
Entumwa Grace Lubega
Omubuurizi 9:11; Naagaruka naareeba ahansi y’eizooba ngu abairuki rugambwa tibo basinga omu mpaka z’okwiruka, n’ab’amaani tibo basingura omu rugamba, n’ab’obwengye tibo batunga eby’okurya, n’abarikwetegyereza tibo bagira eitungo, n’abahangu tibo bashongoka; kureka boona bahikwaho obunaku n’omwanya.
Ensi tiy’obwingana.
Kuruga omu myaka mito, abaana bato nibegyesibwa ngu kubarikukora munonga nari bakashoma gye omu eishomero, nibazakugogyeera munonga.
Eki tikyo kyonka ekihikire. Ndeebire abarikukora munonga bari abooro. Abantu abamwe abashomire gye tibaine mirimo.
Tindikugyezaho kugarura ahansi okukora munonga nari okuhika gye. Ebi n’eby’omugasho. Kwonka, omuntu tarikuba omutungi ahabw’okukora munonga n’okuhika gye byonka.
Omutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu kugurikugira ngu “eby’okurya” tiby’abaine “obwengye, n’abarikwetegyereza tibo bagira eitungo kureka boona bahikwaho obunaku n’omwanya”, nitwetegyereza ngu hariho obwengye bw’ahaiguru n’okushuuruurirwa ebirikweteengwa omuntu kugogyeera omu magara.
Ekigambo ky’oruheburaayo kya “obunaku” omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu ni “ebirikukubaho”. “Omwanya” nikimanyisa amaani g’omugisha agariho aha bw’omwoyo.
Kozesa gye buri ki oyegire omu bikubaireho omu mwoyo; kikamemu burikimwe ekikirikubaasa kukuha. Shongora omukutu gw’omwoyo kureeba emigisha y’obwa Ruhanga yaheza kwiija
Obwengye obu nibwombeka kandi buhanga eitungo.
SHOMA NEEBI: Enfumu 23:4, Matayo 20:10
EZAABU: Kozesa gye buri ki oyegire omu bikubaireho omu mwoyo; kikamemu burikimwe ekikirikubaasa kukuha. Shongora omukutu gw’omwoyo kureeba emigisha y’obwa Ruhanga yaheza kwiija. Obwengye obu nibwombeka kandi buhanga eitungo.
OKUSHABA: Taata omukundwa, Ninkusiima ahabw’amazima aga. Ninkusiima ahabw’okuba nyetebekanisiize emigisha eriho ahabwangye omunsi y’omwoyo. Nimanya kugyetaba nk’oku kishemereire n’okukozesa gye buri mwanya kuhanga eitungo, omu eiziina rya Yesu, Amiina.
NONGO LONYO, RYEKO MA LAMAL
Lakwena Grace Lubega
Latitlok 9:11 (KJV); Dok aneno ni ŋat madwir pe loyo ŋwec, ŋat matek bene pe en aye ma loyo lweny, pe ŋat maryek aye ma noŋo kwon ma myero ecam, kadi jo ma tye ki ŋec matut pe gin aye ma ginoŋo lonyo madwoŋ, nyo jo makwiri i tic pe gin aye jo ma gipwoyogi; ento kare kacel ki gumkom poto i komgi ducu.
Lok pe obedo lacuk cwinyi. Nicake ki i tino, ilutino dongo kwede iwigi ni rwom ma gutiyo matek kwede dok rwom ma gubi timo maber kwede i gang kwan en aye rwom ma kwo gi obibedo maber kwede.
Man petye ada liweng. An aneno lutic matek ma gitye ka kwo i can. Jo mukene ma tye ki rwom kwan mabeju gi peke ki tic.
Pe atye ka kwero tic matek onyo kato peny maber. Magi ducu pigi tek.
Kadi kumeno, ngatmo pe dugu lalonyo pi tic matek dok kato peny maber keken.
Ka kwan wa matin waco ni “mugati” petye pi “jo ma ryek”, kadi jo ma tye ki ŋec matut pe gin aye ma ginoŋo lonyo madwoŋ ento kare kacel ki gum kom poto ikomgi ducu”,wa niang ni tye rwom ma lamal dok ngec ma mite ki ngatmo me kwo kwo me loyo.
“Kare” ma ki coyo i Kwan wa matini tyenloke gonye ileb ibru ni “ngec”.
“Gumkom” tyenloke ni teko me kare matye me timo ginmoni ki cwiny.
Ti ki ngec icwiny ducu ma inongo iyo maber; kwany ki iye jami ducu ma en twero mini.
Pak leb it cwinyi mabit me niang ikom kare me timo ginmo ma polo aye oyubu kace obino boti.
Ryeko man gedo dok yubu lonyo.
KWAN MUKENE: Carolok 23:4, Matayo 20:10
LWOD MADIT: Ti ki ngec icwiny ducu ma inongo iyo maber; kwany ki iye jami ducu ma en twero mini. Pak leb it cwinyi mabit me niang ikom kare me timo ginmo ma polo aye oyubu kace obino boti. Ryeko man gedo dok yubu lonyo.
LEGA: Wora me amara, Apwoyi pi ada man. Apwoyi pien angeyo kare kikome ma kimina i kabedo me cwiny. Angeyo ngo me atima kikome dok atiyo ki kare ducu ma atye kwede me yubu lonyo, inying Yesu, Amen.
KUHANGA ITUNGO,AMAGEZI G’EKIKA KYAHAIGURU
Omukwenda Grace Lubega
Omugambizi 9:11 (KJV); Nagaruka, narora hansi yizoba, nti abenziriga tibali abo abasingura omu kuhakana okwenziriga, kunu tibali bamani abasingura omu bulemu, kunu tibali bamagezi abatunga ebyokulya abatunga itungo, kunu tibali basaija bokwetegereza abatunga omugisa; baitu bona bagwerwa kwonka obusumi nobutandu.
Ensi teri k’ikaro eky’obusobozi bw’omuntu.
Okurugira kimu omu buto, kiteekwa mubitekerezo by’abaana ngu habakugarukira kukora obucweka ihembe kandi n’okukora kurungi omukusoma, nuho baragarukira kuba basinguzi.
Kinu tikiri ky’amazima goona. Ndozire abantu abakukora n’amaani baitu nibaikara mubunaku. Abantu abamu n’ebihandiiko eby’okusoma kwabo ebirungi tibanyina mirimo.
Tindukulengaho kudibya kukora n’amaani rundi kusoma kurungi. Binu byona by’omugaso muno.
Oihireho, omuntu taba muguuda kuraba mukukora n’amaani hamu n’okusoma kurungi kwonka.
Ekyahandikirwe kyaitu eky’omutwe obukikugamba ngu “omugaati” tiguli “gw’abagezi kunu itungo hali ab’okwetegereza baitu obusumi n’omugisa bibaho hali boona” , nitwetegereza ngu haroho amagezi ag’ekika kyahaiguru hamu n’okusukulirwa ebikwetagwa nukwo omuntu afooke musinguzi mubwomezi.
Ekigambo ky’oruhebburayo ekihindwirwe “obusumi ” omu kyahandikirwe kyaitu eky’omutwe nikyo “obumanyiizi”. “Omugisa” nikimanyisa amaani g’omugisa agaroho habw’Omwoyo.
Kozesa buli kutanganwa kwona okw’omwoyo okworatunga; gukamemu buli kimu ekikusobora kukuha.
Tooza omunaara gw’omwoyo gwawe nukwo omanyiirre emigisa y’obwaruhanga buli kasumi bweija hal’iwe.
Amagezi ganu g’ombeka kandi gahanga itungo.
GALIHYA N’OSOMA: Enfumo 23:4, Matayo 20:10
EBIKURU MUBYOONA: Kozesa buli kutanganwa kwona okw’omwoyo okworatunga; gukamemu buli kimu ekikusobora kukuha.Tooza omunaara gw’omwoyo gwawe nukwo omanyiirre emigisa y’obwaruhanga buli kasumi bweija hal’iwe.
ESAARA: Taata Omugonzibwa, Ninkusiima habw’amazima ganu. Ninkusiima habwokuba nterekereziibwe n’emigisa ey’eroho habwange omu nsi y’omwoyo. Nimanya eky’okukora nukwo ntwale buli mugisa oguroho habwange okuhanga itungo, omw’ibara lya Yesu, Amiina.
KUTENGENEZA UTAJIRI, HEKIMA YA JUU
Mtume Grace Lubega
Mhubiri 9:11 (KJV); Nikarudi, na kuona chini ya jua, ya kwamba si wenye mbio washindao katika michezo, wala si walio hodari washindao vitani, wala si wenye hekima wapatao chakula, wala si watu wa ufahamu wapatao mali, wala wenye ustadi wapatao upendeleo; lakini wakati na bahati huwapata wote.
Dunia si sehumu watu hupata mamlaka kwa sababu ya ubora wao.
Kuanzia umri mdogo, huingizwa katika akili za watoto kwamba kadiri wanavyofanya kazi kwa bidii na wanavyofanya vizuri shuleni, ndivyo watakavyofaulu zaidi.
Hii si kweli kabisa. Nimewaona wachapakazi sana wakiishi katika umaskini. Wanaume wengine wenye msingi bora wa elimu hawana kazi.
Sina nia ya kushusha thamani ya kufanya kazi kwa bidii au alama nzuri. Haya ni muhimu sana.
Walakini, mtu hawi tajiri kupitia kufanya kazi kwa bidii na alama za kuvutia peke yake.
Andiko la mada yetu linaposema “mkate” si kwa “wenye hekima, wala si mali kwa watu wa ufahamu bali wakati na bahati huwapata wote”, tunaelewa kwamba kuna hekima ya juu na ufunuo unaohitajika ili mtu afanikiwe maishani.
Tafsiri ya Kiebrania ya “wakati” katika andiko letu la mada ni “uzoefu”. “Nafasi” maana yake ni nguvu ya fursa inayopatikana na Roho.
Ongeza kila uzoefu wa kiroho unaopokea; kamua yote uyapatayo.
Imarisha antena yako ya kiroho ili kutambua fursa za kimungu zinapokuja kwako.
Hekima hii hujenga na kutengeneza utajiri.
MASOMO YA ZIADA: Mithali 23:4, Mathayo 20:10
UJUMBE MKUU: Ongeza kila uzoefu wa kiroho unaopokea; kamua yote uyapatayo. Imarisha antena yako ya kiroho ili kutambua fursa za kimungu zinapokuja kwako. Hekima hii hujenga na kutengeneza utajiri.
SALA: Baba Mpenzi, Nakushukuru kwa kweli hii. Ninakushukuru kwa sababu nimeshikamana na fursa maalum zinazopatikana kwangu katika ulimwengu wa roho. Ninajua jinsi ya kujibu ipasavyo na kuchukua kila nafasi inayopatikana kwangu kutengeneza utajiri, katika jina la Yesu, Amina.