Apostle Grace Lubega
Romans 4:17 (KJV): (As it is written, I have made thee a father of many nations,) before him whom he believed, even God, who quickeneth the dead, and calleth those things which be not as though they were.
—
God calls the things that are not as though they are. He does not, however, call the things that are as though they are not.
What is the difference?
If a man feels sick in his body, God does not say, ‘You are not sick.’ That is calling things that are as though they are not. Rather, He says, “You are healthy. By my stripes you were already healed.’
In His manner of speech, the Lord does not say, ‘You are not a sinner.’ In calling the things that are not as though they are, He says, “You are my righteousness.’
Similarly, when it comes to wealth, He does not say, “You are not poor.’ The language of the scriptures is, “You are rich and have been blessed with every spiritual blessing in heavenly places and have been given all things that pertain to life and godliness.’
This is what makes a wholesome tongue. In it is no seed or fruit of the knowledge of good and evil but only the utterances of life.
Hallelujah!
FURTHER STUDY: Proverbs 15:4; James 3:2
GOLDEN NUGGET: God calls the things that are not as though they are. He does not, however, call the things that are as though they are not.This is what makes a wholesome tongue. In it is no seed or fruit of the knowledge of good and evil but only the utterances of life.
PRAYER: Father, I thank You for this wisdom. I am Your child, created in Your image and as such, pattern my life after Your manner. The Bible says imitate God. Like in other areas of my life, my speech is an example of how You speak and express Yourself, in Jesus’ name, Amen.
Loading…
Loading…
ENGESO EY’EMBAZA YA RUHANGA
Omukwenda Grace Lubega
Abarooma 4:17 (KJV): (Nk’obu kyahandikirwe, Nyowe nkufwoire taata w’amahanga,) omaiso ge ogu We owuyaikiriize, Ruhanga, ahereza obwomeezi ebifwire, kandi nayeta ebintu ebyo ebitaroho nk’ebinyakuroho.
—
Ruhanga ayeta ebintu ebitaroho nk’ebinyakuroho. Baitu We tayeta, okwahukanaho, ebintu ebinyakuroho nk’ebitaroho.
Enyahukana niyo eraha?
Omuntu obwayehuura arwaire omu mubiri gwe, Ruhanga tagamba, ‘Iwe toli murwaire.’ Okwo kuli kweta ebintu ebyo ebinyakuroho nk’ebitaroho. Baitu, We agamba, ‘Iwe oli mwomeezi. Habw’embooko ezanteirwe iwe okakizibwa.’
Omungeso Ye ey’okubaza, Mukama tagamba, ‘iwe toli musiisi.’ Omu kweta ebintu ebitaroho nk’ebinyakuroho, We agamba, ‘iwe oli arukwera wange.’
Okwisaniriza, obukihika ha buguuda, We tagamba, “iwe toli munaku.’ okugamba kw’ebyahandikirwe kuli, ‘iwe oli mugaiga kandi ohairwe omugisa hamu na buli mugisa gw’omwoyo omu biikaro by’omu iguru kandi ohairwe ebintu byoona ebikwasire habwomeezi kandi n’obwaruhanga.’
Kinu nikyo ekikora orulimi oruhikiriire. Omulikyo tiharumu embibo oba ekijuma eky’okumanya okw’ekirungi n’ekibi baitu okwatura kw’obwomeezi.
Alleluya!
GALIHYA N’OSOMA: Enfumu 15:4; Yakobo 3:2
EBIKURU MUBYOONA: Ruhanga ayeta ebintu ebitaroho nk’ebinyakuroho. Baitu We tayeta, okwahukanaho, ebintu ebinyakuroho nk’ebitaroho. Kinu nikyo ekikora orulimi oruhikiriire. Omulikyo tiharumu embibo oba ekijuma eky’okumanya okw’ekirungi n’ekibi baitu okwatura kw’obwomeezi.
ESAARA: Taata, nyowe ninkusiima habw’amagezi ganu. Nyowe ndi mwana wa We, mpangirwe omukusisana kwa We kandi omulingo ogwo, nyombeka obwomeezi bwange nimpondera engeso ya We. Baibuli egamba subiriza Ruhanga. Okusisanaho omu bicweka ebindi eby’obwomeezi, embaza yange kiri ky’okurorwaho eky’omulingo Iwe obaza kandi oyeyanjuuraamu, omu ibara lya Yesu, Amiina.
KITMA LUBANGA LOKO KWEDE
Lakwena Grace lubega
Jo Roma 4:17(KJV); Macalo yam gicoyo ni, “Doŋ aketi wek ibed kwaro rok mapol.” Cikke man doŋ gimoko i nyim Lubaŋa ma yam Abraim oye-ni, en Lubaŋa ma miyo kwo i kom jo muto, dok bene ma lwoŋo gin mogo ma yam komgi pe gibedo tye.
—
Lubanga lwongo jami ma petye calo dong gitye. Ento, en pe lwongo jami ma dong tye calo ginma peke.
Apoka poka ne ngo?
Kace dano moni winyo kome lit, Lubanga pe waco ni, ‘in komi pelit’. Meno obedo lwongo jami ma dong tye calo petye. Ento, en waco ni, “in komi yot. Ki odo ma gipwode kwede in inongo cango ni.’
I lakit Lok man, Rwot pe waco ni, ‘in pe ibedo labalo.’ I lwongo jami ma petye calo gitye, en waco ni, “in aye kit matir na.’
Iyo acel-lu, kace obino ikom lonyo, en pe waco ni, “in pe lacan.’ Leb me gin acoya en aye, “in la lonyo dok gityeko mini gum me cwiny ducu i polo dok gityeko mini jami ducu ma gudu kom kwo ki ngeyo Lubanga.’
Man aye ginma weko leb ngatmoni bedo atir. I iye petye kodi onyo nyig yat mo me ngec ikom ada dok ginma rac ento ginma itucu ikom kwo.
Allelua!
KWAN MUKENE: Carolok 15:4; Yakobo 3:2
LWOD MADIT: Lubanga lwongo jami ma petye calo dong gitye. Ento, en pe lwongo jami ma dong tye calo ginma peke. Man aye ginma weko leb ngatmoni bedo atir. I iye petye kodi onyo nyig yat mo me ngec ikom ada dok ginma rac ento ginma itucu ikom kwo.
LEGA: Wora, apwoyi pi ryeko man. An abedo latini, ma i cweyo i tecali dok pi meno, aketo kwona malube ki kiti. Baibul waco ni por Lubanga. Calo i kabedo mukene me kwona, lokka obedo labol ikom kitma iloko kwede, inying Yecu, Amen.
KIT AME OBAŊA LOKO KEDE
Akwena Grace Lubega
Jo Roma 4:17 (Lango): Acalo rik ocoo ni, “Doŋ amii idoko kwaro a rok apol.” Cikere-ni doŋ omoko i nyim Obaŋa ame rik Iburaim oye, en Obaŋa ame mio kwo i kom jo oto, dok ame cwano gigi mogo a yam mom tye, mio bedo tye.
—
Obaŋa lwoŋo gigi mogo a yam mom tye, mio bedo tye. En mom doŋ lwoŋo jami ame tye a calo yam nwoŋo mom tye.
Apokapoka aŋo ame tye kan?
Ka dano moro winyo ni kome lit, Obaŋa mom kobo ni, ‘Yin komi mom lit’. Mano obedo lwoŋo jami ame tye acalo bala onwoŋo mom tye. Cite doŋ, En kobo ni, “Yin komi yot. Pi pwod ame obin opwoda kede, omio i caŋ wunu oko.”
I kit ame En loko kede, Rwot mom kobo ni, ‘Yin mom i bedo abalo.’ Iyi lwoŋo gigi mogo a yam mom tye, mio bedo tye, En kobo ni, “Yin i bedo dano na a kite atira.”
I yore acello daŋ, ka obino i kom lonyo, En mom kobo ni, ‘Yin mom i bedo acan.’ Leb my tyeny jiri obedo, “Yin i bedo a lonyo ame otyeko miyo kwone winyo me cuny luŋ ame tye i polo kede daŋ En omi jami luŋ ame kelo kwo kede cuny me lworo Obaŋa.”
Man en aye obedo kop kede mwolo. Mom obedo koti onyo adwoogi me ŋec i kom gin a ber onyo a rac ento obedo ka i kobo kop ame kelo kwo keken.
Alleluya!
MEDE IKWANO: Carokop 15:4; Yakobo 3:2
APIRE TEK: Obaŋa lwoŋo gigi mogo a yam mom tye, mio bedo tye. En mom doŋ lwoŋo jami ame tye acalo yam nwoŋo mom tye. Man en aye obedo kop kede mwolo. Mom obedo koti onyo adwoogi me ŋec i kom gin a ber onyo a rac ento obedo ka i kobo kop ame kelo kwo keken.
LEGO: Papa, apwoyi pi ŋec man. An abedo atin ni, ame icweo iyi ipone ni, doŋ pi man, akwo kwo na alubere kede kit ame Yin itye kede. Baibul kobo ni opotto wunu kite Obaŋa. Acalo bala i kabedo me kwo na okene, kite ame an a loko kede obedo apor i kom kite ame Yin i loko eka ite nyute kede, inyiŋ Yecu, Amen.
EIPONE LOKA EINER EDEKE
Ekiyakia Grace Lubega
Iromayon 4:17 (AOV): Kwape iwadikatere ebe, “Kadakaki jo araun papa loka atekerin nuipu,”) kakonyen nuka Edeke loiyuunit ŋesi, loeinakini lukatwak aijar, loenyarauni da iboro luemameete bala luejaas.
—
Enyarai Edeke iboro lumam ejaasi bala ejaasi. Konye, mam Ŋesi, enyarai iboro luejaasi bala mam ejaasi.
Inyonibo agitakinet?
Kaarai epupi etuŋanan ariebo akuan ke, mam Edeke elimuni, ‘Mam jo ideka.’ Erai ŋin anyaara iboro luejaasi bala mam ejaasi. Konye, Elimuni Ŋesi, “Iŋalei jo. Keda Ikamaearin idauna jo aitaŋaleun.”
Kotoma oipone loka einer Ke, mam Ejakait elimuni, ‘Mam jo irai ediakanaran.’ Kotoma anyaara iboro lumam ejaasi bala ejaasi, Etemari Ŋesi, “Ijo ŋesi adolite Ka.”
Koipone loeputo, ne edoluna abar, mam Ŋesi elimuni, “Mam jo icana.” Aŋajep naka aiwadikaeta erai, Ibarit ijo ido isirereŋi jo keda ŋinirereŋu naomoyo kotoma aiboisio nuka akuj ido ainakin jo iboro kere luikamunitos aijar ka eidekeanut.’
Na ŋesi esubuni aŋajep naileleba. Tomake emamei ecokot arai araito naka aijen ajokis ka aronis konye bon alimonoreta nuka aijar.
Aleluya!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Awaragasia 15:4; Yakob 3:2
NUEPOSIK BALA ESABU: Enyarai Edeke iboro lumam ejaasi bala ejaasi. Konye, mam Ŋesi, enyarai iboro luejaasi bala mam ejaasi. Na ŋesi esubuni aŋajep naileleba. Tomake emamei ecokot arai araito naka aijen ajokis ka aronis konye bon alimonoreta nuka aijar.
AILIP: Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka acoa kana. Arai eoŋ ikoku Kon, yen esubunitai kotoma aputo Kon apolouke ebe, itetenikina aijar ka kotupite eipone Kon. Ebala Ebaibuli aituputoor Edeke. Kwape kotoma aiboisio acie nuka aijaraka, einer ka erai eipone aanyunet naka eipone loinerar Jo ka ayaŋaar Akon akuan, ko okiror ka Yesu, Amen.
EPITE KA’E ERIORI KA AKUJ
Ekiakia Grace Lubega.
Ŋiromanin. 4:17 (KJV): (Ikwapei igiritere, Nakigireta ebe, “Ayoŋ Akuj eketuruwo iyoŋ papa a ŋibukui a ŋulu alalak.)” Aŋun, erae Aburaam Paapa yok alokiŋaren Akuj ŋina abu iŋes tonup–Akuj ŋina iteyarununui ŋikatwak, ŋina iteyakauni analimunet keŋ ibore ŋini sek pa ayai.
—
Enyarit Akuj ŋiboro ŋulu emamete ebi eyakasi. Emame ŋenyarit Iŋes ikeci ebi emamukasi tari kemameete.
Inyoni atiakatait?
Ani kepupi ituŋanan ebi ediak anakuan’a keŋ, emame ŋetemari Akuj, ‘Emame ŋidiaka iyoŋ.’ Erae ibore ŋini anyarit ŋiboro ŋulu emamukasi ebi emamulasi. Emaasi, Iŋes tema, “Iŋale iyoŋo. Kotere ŋaka ruma ibu iyoŋo toŋaleu.’
Alopite ka’e eke riori, emame ŋetemari Akuj, emame ŋirae iyoŋo ekasecan.’ Alotooma anyarit ŋiboro ŋulu emamete ebi eyakasi, etamari ebe, “Irae iyoŋo aka jokis.’
Ikwaan, ani ebuni lobari, emame ŋetemari, emame ŋikuliakana iyoŋo.’ Erae aŋajep’e ŋina aŋakigireta ebe, “ibarit iyoŋo ka ikimwamwaakinitae ka akimwaimwakinet’e aŋina ka’e etau anakiboisyo aŋuna alokidiama ka ikiinakinitae ŋiboro dadaŋ ŋulu ka akiyar ka akujoonut.’
Ibore ŋini esubunit aŋajep’e ŋina ajokon dadaŋ iŋes yegen. Alotooma iŋesi erae meere ekinyomit kori arait ŋina ka aosou ka ajokis ka aronis nait erae akiserakin akiyar’a bonot. Hallelujah!
AKIYATAKIN AKISYOM Ŋakitadapeta 15:4; Yakobo 3:2
ŊUNA ACEBUN Enyarit Akuj ŋiboro ŋulu emamete ebi eyakasi. Emame ŋenyarit Iŋes ikeci ebi emamukasi tari kemameete. Ibore ŋini esubunit aŋajep’e ŋina ajokon dadaŋ iŋes yegen. Alotooma iŋesi erae meere ekinyomit kori arait ŋina ka aosou ka ajokis ka aronis nait erae akiserakin akiyar’a bonot.
AKILIP Papa Ŋolo Minat, eketalakrit aŋuna ka aosou anaga. Arae ikoni koku, akasubunitae ekwaan’a ka iyoŋ ka ani ikoni neni, kitenik aka kiyar’a nadoketa kon. Ebala ebaibul ebe kisisa Akuj. Ikwa alowaitin aŋuluce ka aka kiyar, erae ekarior akidodikinet ka’e epite aŋolo irioror iyoŋo ka ikitanyanakinia, Alokiro Ayesu, Amen.
Loading…
Loading…
Loading…
GOTTES REDEWEISE
Apostel Grace Lubega
Römer 4,17 (SLT): wie geschrieben steht: »Ich habe dich zum Vater vieler Völker gemacht«, vor Gott, dem er glaubte, der die Toten lebendig macht und dem ruft, was nicht ist, als wäre es da.
—
Gott ruft dem, was nicht ist, als wäre es da. Aber Er ruft nicht dem, was ist, als wäre es nicht da.
Wo liegt der Unterschied?
Wenn sich ein Mensch körperlich krank fühlt, sagt Gott nicht: „Du bist gar nicht krank“. Das hieße, Dinge, die sind, so zu nennen, als ob es sie nicht gäbe. Vielmehr sagt er: „Du bist gesund. Durch meine Wunden bist du schon geheilt worden“.
Mit Seiner Ausdrucksweise sagt der Herr nicht: „Du bist kein Sünder“. Aber indem er die Dinge, die nicht sind, so nennt, als ob sie es wären, sagt er: „Du bist meine Gerechtigkeit“.
Sogar wenn es um Reichtum geht, sagt er nicht: „Du bist nicht arm“. Die Heilige Schrift drückt es so aus: „Du bist gesegnet mit jedem geistlichen Segen in den himmlischen Regionen in Christus. Alles, was zum Leben und zur Frömmigkeit dient, hat uns Seine göttliche Kraft geschenkt“ (Epheser 1,3; 2. Peter 1,3).
Das ist es, was eine heilsame Zunge ausmacht. In ihr ist kein Same und keine Frucht der Erkenntnis von Gut und Böse, sondern nur die Worte des Lebens.
Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Sprüche 15,4; Jakobus 3,2
FAZIT: Gott ruft dem, was nicht ist, als wäre es da. Er ruft aber nicht dem, was ist, als wäre es nicht da. Das ist es, was eine heilsame Zunge ausmacht. In ihr ist kein Same und keine Frucht der Erkenntnis von Gut und Böse, sondern nur die Worte des Lebens.
GEBET: Vater, ich danke Dir für diese Weisheit. Ich bin Dein Kind, nach Deinem Ebenbild geschaffen, und als solches soll ich mein Leben nach Deinem Vorbild gestalten. Die Bibel sagt, ich soll Gott nachahmen. So wie in anderen Lebensbereichen ist auch meine Rede ein Beispiel dafür, wie Du sprichst und Dich ausdrückst, in Jesu Namen, Amen.