Apostle Grace Lubega
Colossians 2:3 (KJV): In whom are hid all the treasures of wisdom and knowledge.
—
Some associate wisdom with only old age, believing that insight comes through experience. While life lessons have value, Job 32:9(NIV) reminds us, “It is not only the old who are wise, not only the aged who understand what is right.”
Solomon ruled with divine wisdom not because of age, but because he received it from God (1 Kings 3:9-12).
Now, as believers, we possess a higher form of wisdom through Christ. We are not trying to attain it but received it when we received Christ.
In 1 Corinthians 2:16, the Bible says we have the mind of Christ. This means that our decisions, words, and actions can reflect God’s perfect counsel.
When a believer behaves unwisely, it does not mean that they lack the wisdom of God. It does not make them a fool. It only means that in their decision making, they did not draw from the wellsprings of wisdom within them.
Instead of seeing wisdom as something to obtain, we must acknowledge that it is
already within us.
As we walk in this reality, our choices will align with God’s divine plan, producing clarity, peace, and supernatural results.
FURTHER STUDY: 1 Corinthians 1:30; Philemon 1:6
GOLDEN NUGGET: When a believer behaves unwisely, it does not mean that they lack the wisdom of God. It does not make them a fool. It only means that in their decision making, they did not draw from the wellsprings of wisdom within them. Instead of seeing wisdom as something to obtain, we must acknowledge that it is already within us.
PRAYER : Father, I thank You that in Christ, I have all wisdom and understanding. I walk in divine insight, and my decisions reflect Your perfect knowledge. I am wise in everything I do. My peers seek me for counsel. Today, I fully embrace and manifest the wisdom You have placed within me. In Jesus’ name, Amen.
OLI MUGEZI
Omutume Grace Lubega
Abakkolosaayi 2:3 (KJV): Omuli obugagga bwonna obw’amagezi n’obw’okutegeera nga bukwekeddwa.
—
Abamu bakwataganya amagezi n’emyaka, nga bakkiriza nti okutegeera kujja n’obumanyirivu. Wadde nga eby’okuyiga mu bulamu birina omugaso, Yobu 32:9(NIV) atujjukiza nti, “ Abakulu si be bagezi, so si n’abakadde be bategeera emisango”
Sulemaani yafuga n’amagezi ag’obwakatonda si lwa myaka, wabula kubanga yagafuna okuva eri Katonda (1 Bassekabaka 3:9-12).
Kati, ng’abakkiriza, tulina ekika ky’amagezi ekya wagguluko okuyita mu Kristo. Tetugezaako kukituukako wabula twakifuna bwe twakkiriza Kristo.
Mu 1 Abakkolinso 2:16, Bayibuli egamba tulina okulowooza kwa Kristo. Kino kitegeeza nti bye tusalawo, ebigambo byaffe, n’ebikolwa byaffe bisobola okulaga okuluŋŋamya kwa Katonda okutuukiridde.
Omukkiriza bwe yeeyisa mu ngeri etali ya magezi, tekitegeeza nti talina magezi ga Katonda. Tekimufuula musiru. Wabula kitegeeza nti mu kusalawo kwe, teyasena kuva mu nzizi z’amagezi munda mu ye.
Mu kifo ky’okulaba amagezi ng’ekintu eky’okufuna, tulina okukkiriza nti gali munda mu ffe.
Nga tutambulira mu bwannamaddala buno, okusalawo kwaffe kujja kukwatagana n’enteekateeka ya Katonda ey’obwakatonda, kuzaale okutegeerekeka, emirembe, n’ebivaamu ebisukkulumye ku bya bulijjo.
YONGERA OSOME: 1 Abakkolinso 1:30, Firemooni 1:6.
AKASUMBI KA ZAABU: Omukkiriza bwe yeeyisa mu ngeri etali ya magezi, tekitegeeza nti talina magezi ga Katonda. Tekimufuula musiru. Wabula kitegeeza nti mu kusalawo kwe, teyasena kuva mu nzizi z’amagezi munda mu ye. Mu kifo ky’okulaba amagezi ng’ekintu eky’okufuna, tulina okukkiriza nti gali munda mu ffe.
ESSAALA: Kitange, nkwebaza nti mu Kristo, nnina amagezi gonna n’okutegeera. Ntambulira mu kutegeera okw’obwakatonda, era okusalawo kwange kwolesa okumanya Kwo okutuukiridde. Ndi mugezi mu buli kye nkola. Bannange bannoonya ku lw’okubuulirirwa. Leero, nyaniriza mu bujjuvu era n’okwolesa amagezi g’Otadde munda mu nze. Mu linnya lya Yesu, Amiina.
ORI OMUNYABWENGYE
Entumwa Grace Lubega
Abakolosai 2:3: Kandi omuri Ogwo nimwo obutungi bwona obw’obwengye n’okumanya busherekirwe.
—
Abaingi nibata obwengye aha myaka, barikwikiriza ngu okumanya nikuruga omu ebi omuntu arikurabamu. N’obu ebyegyeso by’amagara byiine omugasho, Yobu 32:9 n’etwijutsya ngu, “Abahikire omu ngingo zaabukuru tibo baine obwengye, N’abagurusi tibo barikumanya by’oburyo.”
Sulemaani akategyeka n’obwengye bw’obwa Ruhanga hatari ahabw’emyaka, kureka ahabw’okuba akabwiiha ahari Ruhanga (1 Abagabe 3:9-12).
Hati, nk’abaikiriza, twine omuringo gw’obwengye omuri Kristo. Titurikugyezaho kubutunga kureka tukabwakiira obu twayakiira Kristo.
Omu 1 Abakorinso 2:16, Baiburi negira eti twine okuteekateeka kwa Kristo. Eki nikimanyisa ngu okucwamu kwaitu, ebigambo, hamwe n’ebikorwa nibibaasa kworeka obwengye bwa Ruhanga obuhikire.
Omwikiriza ku arikutwaaza nk’otaine bwengye, tikirikumanyisa ngu taine bwengye bwa Ruhanga. Tikirikumukora omusiru. Nikimanyisa ngu omu kucwamu kwe, taratahire omu migyera y’obwengye omuriwe.
Omu mwanya gw’okureeba obwengye nk’ekintu ky’okutuunga, tushemereire kumanya buri omuriitwe.
Kuturikuba nitugyendera omu mazima aga, ebiturikucwamu nibitereera n’enteekateeka ya Ruhanga, bishoborora, obusingye, n’ebyaana birikukira ebyaburiijo.
SHOMA N’EBI: 1 Abakorinso 1:30; Filemooni 1:6
EBIKURU MUNONGA: Omwikiriza ku arikutwaaza nk’otaine bwengye, tikirikumanyisa ngu taine bwengye bwa Ruhanga. Tikirikumukora omusiru. Nikimanyisa ngu omu kucwamu kwaabo, taratahire omu migyera y’obwengye omuriwe.
ESHAARA: Taata, ninkusiima ahabw’okuba omuri Kristo, nyine obwengye n’okwetegyereza kwona. Ningyendera omu kwetegyereza kw’obwa Ruhanga, kandi ebindikucwamu nibyoreka okumanya kwawe okuhikire. Nyine obwengye omuri byona ebindikukora. Ab’emyaaka yangye nibansherura kubaha obwengye. Erizooba, ninyakiira byona kandi nyoreka obwengye obu otaire omuriinye. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
OLI MUGEZI
Omukwenda Grace Lubega
Abakolosai 2:3(KJV); Namberi haserekerwe itungo lyoona ery’amagezi n’ely’okumanya.
—
Abamu batwara amagezi okuba nigagenderrana n’obukuru, nibaikiriza ngu okumanya kw’omunda kwijja okuraba omu bumanyiizi. N’obukiraba amasomo g’omubwomezi garaba gaina omuhendo, Yobu 32:9(NIV) etw’ijukiza, “tibali Abakuru bonka ababa bagezi, tibali abakuzire omu myaka bonka abetegereza ekihikiriire.”
Suleiman akalema n’amagezi ag’obwa Ruhanga hatali habwokuba mukuru, baitu habwokuba akagatunga kuruga owa Ruhanga ( 1 Ekyabakama 3:9-12).
Hati, nk’abaikiriza, twina ekika eky’amagezi ekya haiguru kuraba omu Kristo. Titukulengaho okuba nago, baitu tukagatunga obutwa tungiire Kristo.
Omu 1 Abakolinso 2:16, Baibuli ekugamba, twiina entekereza eya Kristo. Kinu kikumanyisa ngu encwamu zaitu, ebigambo, kandi ebikorwa bisobora kwolekya okuhabura okwa Ruhanga okuhikiriire.
Omwikiriza obwa yetwara omu mulingo ogutali gw’amagezi, tikimanyisa ngu taina amagezi aga Ruhanga. Tikibafoora abadomadoma. Kimanyisa bumanyisa ngu omu kukora encwamu zabu, batatahe kuruga omu maziba g’amagezi agali omuli bo.
Omukiikaro ky’okurora amagezi nk’ekintu eky’okutunga, twina okumanya ngu gateekanizibwe omuli itwe.
Obwo nitulibatiira omu ky’amazima Kinu, okukomamu kwaitu kwijja kuterekeerra n’entekaniiza eza Ruhanga, nizizaara okuhweza, obusinge, kandi ebirugwamu eby’obwa Ruhanga.
GALIHYA N’OSOMA: 1 Abakolinso 1:30, Filemoni 1:6
EKIKURU MUBYOONA: Omwikiriza obwa yetwara omu mulingo ogutali gw’amagezi, tikimanyisa ngu taina amagezi aga Ruhanga. Tikibafoora abadomadoma. Kimanyisa bumanyisa ngu omu kukora encwamu zabu, batatahe kuruga omu maziba g’amagezi agali omuli bo. Omukiikaro ky’okurora amagezi nk’ekintu eky’okutunga, twina okumanya ngu gateekanizibwe omuli itwe.
ESAARA: Taata, nkusiima ngu omu Kristo,nyiina amagezi goona n’okwetegereza. Ndibatiira omu kwetegereza okw’obwa Ruhanga, kandi encwamu zange, zoolekya okumanya okuhikiriire. Ndi mugezi mubuli kintu ekinkora. Abagenzi bange bantooza habw’okuhaburwa. Leero, nkutwaliira kimu kandi okwolekya amagezi Agotekere muli nyowe. Omu ibara Lya Yesu, Amiina.
IN IRYEK
Lakwena Grace Lubega
Jo Kolocai 2:3(KJV); ma Lubaŋa okano iye lonyone ducu me ryeko ki ŋec.
—
Jo mapol kubu ryeko ki mwaka, kun gitye ki niye ni neno bino niwok ki ngec. Kunma pwony i kom kwo tyeki ber ne, Yubu 32:9(NIV) poyo wiwa ni, “Enno pe ni ludito aye giryek,
nyo ni jo muteggi giŋeyo gin ma tye atir.”
Solomon otelo tela ki ryeko me polo pe pi mwaka, ento pien en onongo meno kibot Lubanga (1 Luker 3:9-12).
Dong, macalo Jo ma ye ikom Kristo, watye ki kit me ryeko ma lamal niwok ki Kricito. Pe watye ka nongo ne ento wa nongo ikare ma wa jolo Kricito.
Ibuk pa 1 Jo Korint 2:16, Baibul waco ni watye ki tam pa Kricito. Man teloke ni tamwa, lok wa dok ticwa twero nyutu tam pa Lubanga ma opong.
Ka inen ngatma ye i kom Kricito timo jami labongo ryeko, nongo pe teloke ni pe gitye ki ryeko pa Lubanga. Pe weko gin doko luming. Man teloke ni i moko tamgi, pe gu twomo ki i kom nam me ryeko gi ma tye i gini.
Me kaka neno ryeko calo ginmo me ayenya, omyero waye ni dong tye i wan.
Macalo wa woto i ada man, ginma wa yero bi rwate ki yub pa Lubanga, kun weko jami bedo maleng, kelo kuc dok lagam ma bedo calo tango.
KWAN MUKENE: 1 Jo Korint 1:30; Philemon 1:6
LWOD MADIT: Ka inen ngatma ye i kom Kricito timo jami labongo ryeko, nongo pe teloke ni pe gitye ki ryeko pa Lubanga. Pe weko gin doko luming. Man teloke ni i moko tamgi, pe gu twomo ki i kom nam me ryeko gi ma tye i gini. Me kaka neno ryeko calo ginmo me ayenya, omyero waye ni dong tye i wan.
LEGA: Wora, apwoyi ni i Kricito, atyeki ryeko dok niang ducu. An awoto i neno pa Lubanga dok tam ma amoko nyutu ngeci ma opong. An aryek i jami ducu ma atimo. Luwotwa gi yenyo ngec kibota. Tini, an amako dok anyutu ryeko ma iketo i an liweng. Inying Yecu, Amen.
YIN IRYEK
Akwena Grace Lubega
Jo Kolocai 2:3 (Lango): Ame en Obaŋa okano iye lonyo mere luŋ me ryeko kede ŋec.
—
Jo okene neno ryeko alubere kede mwaka, kun oye gini ni neno ikom ginoro bino ibeo i jami ame dano obeo iye. Akadi bed ni pwony akwako kwo pire tek, Yubu 32: 9 poyo wiwa ni, “Mom jo oteggo en aryek, mom daŋ jo oteggo en a niaŋ gin a tye kakare.”
Culeman obin otelo jo karacel kede ryeko ame Obaŋa omie mom pien ni pi tego mere, ento pien ni en ogamo ryeko ibot Obaŋa (1 Obakki 3:9-12)
Aman doŋ, acalo jo oyee, wan otye kede ipone me ryeko me rwom amalo pi Kricito. Wan mom otye otemo nwoŋo ryeko man ento obin ogamo ikare ame ogam kede Kricito ikwo wa.
Iyi 1 Korinti 2:16, Baibul kobo ni wan otye kede tam a Kricito. Man tero ni tam wa, kop wa, karacel kede tic ame wan otio nyuto ryeko Obaŋa.
Ka dano ame oye bedo acalo dano a mom ryek, man nwoŋo mom tero ni en pe kede ryeko Obaŋa. Mom miogi bedo omiŋo. Tero ka ni i tam ame gin mio, gin mom twomo iyi akoŋ me ryeko ame tye iyi gi.
Apat i neno ryeko acalo gin amyero wan onwoŋ, wan myero onen acalo gin ame tye iyi wa.
Ka omede iwot i kwo man, tam wa abedo alubere kede yuba Obaŋa, ame kelo jami kannaler, kuc, karacel kede adwoogi aya ibot Obaŋa.
MEDE IKWANO: 1 Korinti 1:30; Pilimon 1:6
APIRE TEK: Ka dano ame oye bedo acalo dano a mom ryek, man nwoŋo mom tero ni en pe kede ryeko Obaŋa. Mom miogi bedo omiŋo. Tero ka ni i tam ame gin mio, gin mom twomo iyi akoŋ me ryeko ame tye iyi gi. Apat i neno ryeko acalo gin amyero wan onwoŋ, wan myero onen acalo gin ame tye iyi wa.
LEGO: Papa, apwoyi pien iyi Kricito, atye i ryeko karacel kede ŋec. Awoto ineno acil, tamma nyuto ŋecci ame ocwiny. Aryek i jami luŋ ame atio. Lwagi na yenya pi nwoŋo ryeko. Tin, agamo eka ate nyuto ryeko ame iketo ikwo na. Inyiŋ Yecu, Amen.
ICOBE IJO
Ekiyakia Grace Lubega
Ikolosain 2:3 (AOV): Loibwaitai kotomakeŋ iboro kere luketiai loepol luka acoa ka ajenun da.
—
Icie itirianete acoa ka ikaru, iyuunitos ebe acoa ebuni kanu itorit jo. Karaida ejaatatar aisisiauneneta nuaijar ajokis, Yob 32:9 isiitikit oni, “Ikapolok mere kes lukacoa, karaida imakio mere kes luejenete etube.”
Solomon epugai keda acoa nalaunan mere kanuka ikaru, konye naarai kobu ijau kanejai Edeke (1 Ikabakan 3:9-12).
Kopana, kwape eyuunak, ijaatar ooni eipone loikeikina loka acoa kotoma Kristo. Mam ooni itamit adumun ŋes konye apotu ooni adumutu ŋes neijauna ooni Kristo.
Kotoma 1 Ikorinton 2:16, ebala Ebaibuli ijaatar ooni aijen ka Kristo. Apolouke ke aseuneta wok, akiro, ka aswamisio epedorete aitodun aicorakinet Edeke naitekooro.
Neiswama eyuuna koipone lomam ecai, mam epoloikit ebe ekadakina kesi acoa Edeke. Mam itarauni kes ibaŋiok. Epoloikit bon ebe kotoma asekuneta kec, mam kes apotu oukutu kocoria nuka acoa naka okidiŋ kes.
Aboisina asesen acoa kwape ibore yen ebeit adumun, ejai ooni acamun ŋes kwape yen ejai tomawok sek.
Kilosi kotoma abeitana, aseuneta wok epote aitereikin keda apetetait Edeke nalaunan, itolomuni aica, ainapakin keda aŋeseta nuapedor.
ASIOMAN NAIYATAKINA: 1 Ikorinton 1:30; Pilemon 1:6
NUEPOSIK BALA ESABU: Neiswama eyuuna koipone lomam ecai, mam epoloikit ebe ekadakina kesi acoa Edeke. Mam itarauni kes ibaŋiok. Epoloikit bon ebe kotoma asekuneta kec, mam kes apotu oukutu kocoria nuka acoa naka okidiŋ kes. Aboisina asesen acoa kwape ibore yen ebeit adumun, ejai ooni acamun ŋes kwape yen ejai tomawok sek.
AILIP: Papa, Yalama naarai kotoma Kristo ajaatatar eoŋ acoa kere ka amisiikin. Alosi eoŋ kotoma asesen nalaunan ido aseuneta ka kesi itodunitos aijen Kon naitekooro. Aco eoŋ kotoma aŋinibore yen eswamai eoŋ. Emoete eoŋ lueriakas ka eoŋ kanu aicoreta. Lolo, atuni ka aitodun acoa naibwaik Jo tomaka. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
UNA HEKIMA
Mtume Grace Lubega
Wakolosai 2:3 (KJV): ambaye ndani yake yeye hazina zote za hekima na maarifa zimesitirika.
—
Wengine huhusisha hekima na umri, wakiamini kwamba ufahamu huja kupitia uzoefu. Ingawa masomo ya maisha yana thamani, Ayubu 32:9 (NIV) inatukumbusha, “Si wazee pekee walio na hekima, si wazee pekee ndio wanaoelewa lililo sawa.”
Sulemani alitawala kwa hekima ya kimungu si kwa sababu ya umri, bali kwa sababu aliipokea kutoka kwa Mungu (1 Wafalme 3:9-12).
Sasa, kama waamini, tunayo namna ya juu zaidi ya hekima kupitia Kristo. Hatujaribu kuipata bali tuliipokea tulipompokea Kristo.
Katika 1 Wakorintho 2:16, Biblia inasema tunayo nia ya Kristo. Hilo linamaanisha kwamba maamuzi, maneno, na matendo yetu yanaweza kuonyesha shauri kamilifu la Mungu.
Mwamini anapofanya mambo yasiyo ya busara, haimaanishi kwamba amekosa hekima ya Mungu. Haiwafanyi kuwa mjinga. Inamaanisha tu kwamba katika kufanya maamuzi yao, hawakuchota kutoka kwenye chemchemi za hekima ndani yao.
Badala ya kuona hekima kuwa kitu cha kupata, ni lazima tukubali kwamba tayari iko ndani yetu.
Tunapotembea katika kweli hii, maamuzi yetu yatalingana na mpango mtakatifu wa Mungu, ukitoa uwazi, amani, na matokeo yasiyo ya kawaida.
MASOMO YA ZIADA: 1 Wakorintho 1:30; Filemoni 1:6
UJUMBE MKUU: Mwamini anapofanya vibaya, haimaanishi kwamba anakosa hekima ya Mungu. Haiwafanyi kuwa mjinga. Inamaanisha tu kwamba katika kufanya maamuzi yao, hawakuchota kutoka kwenye chemchemi za hekima ndani yao. Badala ya kuona hekima kuwa kitu cha kupata, ni lazima tukubali kwamba tayari iko ndani yetu.
SALA: Baba, nakushukuru kwa kuwa ndani ya Kristo, nina hekima yote na ufahamu. Ninatembea katika utambuzi wa kimungu, na maamuzi yangu yanaonyesha ujuzi wako kamili. Nina hekima katika kila jambo ninalofanya. Wenzangu wananitafuta kwa ushauri. Leo, ninakumbatia kikamilifu na kudhihirisha hekima Uliyoweka ndani yangu. Kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
DU BIST WEISE
Apostel Grace Lubega
Kolosser 2,3 (LUT): In ihm liegen verborgen alle Schätze der Weisheit und der Erkenntnis.
—
Manche Menschen verbinden Weisheit mit dem Alter und sind der Ansicht, dass man nur durch Erfahrung zur Einsicht gelangt. Lebenserfahrung zu haben ist zwar wichtig, aber Hiob 32,9 (GNB) erinnert uns: „Ob einer weise ist, liegt nicht am Alter; was recht ist, weiß man nicht aufgrund der Jahre.“
Salomo herrschte mit göttlicher Weisheit, nicht wegen seines Alters, sondern weil er sie von Gott empfangen hatte (1. Könige 3,9-12).
Als Gläubige besitzen wir durch Christus eine höhere Form der Weisheit. Wir versuchen nicht, sie zu erlangen, sondern haben sie empfangen, als wir Christus angenommen haben.
In 1. Korinther 2,16 (LUT) sagt die Bibel, dass wir den Sinn Christi haben. Das bedeutet, dass unsere Entscheidungen, Worte und Taten den vollkommenen Ratschluss Gottes widerspiegeln können.
Wenn ein Gläubiger sich unklug verhält, bedeutet das nicht, dass ihm die Weisheit Gottes fehlt. Es macht ihn nicht gleich zu einem Narren. Es bedeutet nur, dass er bei seiner Entscheidungsfindung nicht aus den Quellen der Weisheit in seinem Inneren geschöpft hat.
Anstatt Weisheit als etwas zu betrachten, das man erlangen muss, müssen wir zur Kenntnis nehmen, dass sie bereits in uns ist.
Wenn wir in dieser Realität leben, werden unsere Entscheidungen mit Gottes göttlichem Plan übereinstimmen und zu Klarheit, Frieden und übernatürlichen Ergebnissen führen.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: 1. Korinther 1,30; Philemon 1,6
FAZIT: Wenn ein Gläubiger sich unklug verhält, bedeutet das nicht, dass ihm die Weisheit Gottes fehlt und es macht ihn nicht gleich zu einem Narren. Es bedeutet nur, dass er bei seiner Entscheidungsfindung nicht aus den Quellen der Weisheit in seinem Inneren geschöpft hat. Anstatt Weisheit als etwas zu betrachten, das man erlangen muss, müssen wir zur Kenntnis nehmen, dass sie bereits in uns ist.
GEBET: Lieber Vater, ich danke dir, dass ich in Christus über Weisheit und Verständnis verfüge. Ich wandle in göttlicher Einsicht, und meine Entscheidungen spiegeln Dein vollkommenes Wissen wider. Ich bin weise in allem, was ich tue. Meine Mitmenschen bitten mich um Rat. Heute nehme ich die Weisheit, die Du in mich gelegt hast, voll und ganz an und bringe sie zum Ausdruck. In Jesu Namen, Amen.