Apostle Grace Lubega
Proverbs 22:6 (KJV): “Train up a child in the way he should go: and when he is old, he will not depart from it.”
—
We live in a generation that has granted children excessive liberty, often at the cost of their future. In the name of allowing children to “choose for themselves,” some parents have unintentionally damaged the very lives they are meant to protect and shape.
There are areas in which a young child should not be given the freedom to choose. As long as a child is under your roof, dependent on your provision and protection, you must have a say in what they may or may not do.
Take prayer, for example. A five- or seven-year-old child should not decide whether or not they will pray or read the Bible. If it is family prayer time, everyone should participate. While you cannot force a child to develop a personal relationship with God, you can establish a godly culture in your home. In a praying household, there are values and practices that every member must follow.
Some parents argue that children should be allowed to choose freely. The danger in this mindset is that when children are left untaught and undisciplined at a young age—when parental influence is strongest—they may grow into teenagers and adults who are ungovernable and resistant to authority.
This is a call to parents to take seriously the mantle of parental responsibility. Scripture instructs us to train up a child in the way he should go. The word should is not a suggestion or a subject for negotiation. Firm instruction today produces stability, wisdom, and godliness tomorrow.
FURTHER STUDY: Proverbs 29:15, Deuteronomy 6:6-7
GOLDEN NUGGET: There are areas in which a child should not be given the freedom to choose. As long as a child is under your roof, dependent on your provision and protection, you must have a say in what they may or may not do.
PRAYER: Loving Father, thank You for the gift and responsibility of parenthood. As a parent or guardian, I have the wisdom, courage, and grace to instruct my children according to Your Word. I establish a godly foundation in my home, lead with love, consistency, and discipline. My children grow in the fear of the Lord and walk in the path You have ordained for them. In Jesus’ name, Amen.
Loading…
EBY’AMAKA: OBUSHOBOOROZI BW’ABAZAIRE
Entumwa Grace Lubega
Enfumu 22:6: Manyiiza omwana omuhanda ogu ashemereire kutoora; Kandi n’obu arikura, tarigurugamu.
—
Turi omu kyasha ekihaire abaana obusingye burengyesereize obubahairwe omu mwanya gw’ebiro byabo eby’omumaisho.
Omu iziina ry’okureeka abaana kwecweramu, abazaire abamwe basisire amagara g’abaana abubashemereire kurinda kandi bakahiguura.
Hariho obu omwaana muto atashemereire kuhebwa obusingye bw’okwecweramu. Omwaana yaba akiri omwawe, nabaisibwaho eby’omwawe, oshemereire kucwaamu eki bashemereire kukora n’ekibatashemereire kukora.
Twara okushaba nk’eky’okureeberaho. Omwerere w’emyaka etaano nari emyaka mushanju tibashemereire kwecweramu okushaba nari okushoma Baiburi. Yaba eri eshaha y’okushaba nk’eka, buri omwe ashemereire kukyejumbiramu. N’obu orabe otarikubaasa kugyema omwaana kugira omukago na Ruhanga, nobaasa kutaho enkora y’obwa Ruhanga omuka yaawe. Omuka eri kushaba, hariho emicwe n’emitwarize ei buri muntu ashemereire kukuratira.
Abazaire abamwe nibagira ngu bashemereire kureka abaana bakecweramu. Ekizibu ekiri omunteekateeka egyo kiri ngu abaana baarekwa bategyesiibwe nari okuhanwa aha myaka mito obu bakiri kutiina munonga abazaire, nibabaasa kukura babe endeme ezitarikuhurira abo abari omu bushoboorozi.
Oku n’okuhigwa aha bazaire kugira obuvunanizibwa bw’obuzaire nari okworora. Eky’ahandiikirwe nikituhabura ngu tumanyize abaana omuhanda ogubashemereire kugyenderamu. Ebigambo “ogu bashemereire” ti bigambo birikumanyisa ngu enshonga egi n’ey’okuteekateekaho. Obuhabuzi obuhami nibuzaara obwengye hamwe n’obwa Ruhanga ebiro bya nyentsya.
SHOMA N’EBI: Enfumu 29:15, Eky’Ebiragiro 6:6-7
EBIKURU MUNONGA: Hariho obu omwaana muto atashemereire kuhebwa obusingye bw’okwecweramu. Omwaana yaba akiri omwawe, nabaisibwaho eby’omwawe, oshemereire kucwaamu eki bashemereire kukora n’ekibatashemereire kukora.
ESHAARA: Taata omukundwa, yebare ahabw’ekiconco n’obuvunanizibwa bw’okworora. Nk’omuzaire nyine obwengye, obumanzi n’embabazi kuhabura abaana bangye omu Kigambo kyawe. Nintandika omusingi gw’obwa Ruhanga omuka yangye, nyebembera n’okukunda, ntarikwemerera kandi n’emicwe. Abaana bangye nibakurira omukutiina Ruhanga kandi nibagyendera omu muhanda oguwabateekateekiire. Omu iziina rya Yesu, Amiina.
OMUZINGO GW’AMAKA: OBUSOBOZI BW’ABAZAIRE
Omukwenda Grace Lubega
Enfumo 22:6(KJV): “Tendeka omwaana omu muhanda ogumusemeriire: kandi n’obwalikura, taligurugamu.”
—
Twomeera omu mulembe oguhaire abaana obugabe obuhinguraine, nikikiira kuba omukuhongayo eby’omumaiso byabu. Omu ibara ly’okwikiriza abaana ” kwekomeeramu,” abazaire abamu omubutamanya basisiire obwomezi bwonyini obubaina kulinda kandi okuterekereza.
Harroho ebiikaro namberi omwaana omuto otaina kumuha obugabe kukomamu. Omwaana bwakuba ali omunju yawe, ali habugabirizi n’obulinzi bwawe, oina kuba nosaraho omuli ekyo ekibaina kukora n’ekibataina kukora.
Twara okusaba, nk’ekyokuroorraho. Omwaana w’emyaka etaanu orundi musanju taina kusaraho hali okusaba orundi obutasaba orundi okusoma Baibuli. Obukaraba kali kaire k’eka k’okusaba, buli omu aina kukora ekyo. N’obwokuba otakusobora kuhambiriza omwaana kwombeka enkoragana ye wenka na Ruhanga, osobora kuteekaho enkora y’obwa Ruhanga omu eka yawe. Omunju ekusaba, habamu enkora kandi ebikukorwa ebya buli omu mw’eka aina kuhondera.
Abazaire abamu bagamba ngu abaana baina kwikirizibwa kwekomeeramu. Akabi omu ntekereza enu kali ngu omwaana bwalekwa atayegesiibwe kandi ataina engeso omu myaka emito – enkora ey’abazaire eri y’amaani – basobora kukura kuba abaana kandi kuba abantu abakuru abatakugambwaho kandi abakuhakaniza obusobozi.
Kunu kuli kwetwa hali abazaire kufaayo muno hali ekijwaro ky’obujunazibwa bw’abazaire. Ebyahandikirwe bituhabura okutendeka omwaana omu muhanda ogumusemeriire. Ekigambo ogumusemeriire tikiri ky’okuha AMAGEZI orundi okuteesa. Okuhabura okugumiire leero kuzaara okuteekaana, amagezi, kandi obw’obwa Ruhanga nyenkya.
GALIHYA N’OSOMA: Enfumo 29:15, Eky’ebiragiro 6:6-7.
EKIKURU MUBYONA: Haroho ebiikaro namberi omwaana omuto otaina kumuha obugabe kukomamu. Omwaana bwakuba ali omunju yawe, ali habugabirizi n’obulinzi bwawe, oina kuba nosaraho omuli ekyo ekibaina kukora n’ekibataina kukora.
ESAARA: Taata ow’okugonza, webale habw’ekisembo kandi obujunanizibwa bw’obuzaire. Nk’omuzaire kandi omukuza, nyina amagezi, obumanzi kandi embabazi okuhabura abaana bange ninsigikira hali ekigambo Kyawe. Nteekaho omusingi gw’obwa Ruhanga omu eka yange, nyebembera n’okugonza, okugumizamu, kandi engeso. Abaana bange bakulira omukutina MUKAMA n’okulibatira omu muhanda ogwobatekiireho. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
PWONY IKOM KITME GWOKO GANG: TWERO MA LANYODO TYE KWEDE
Lakwena Grace Lubega
Carolok 22:6(KJV): Pwony latin con ma noŋo en pud tidi kit yo ma myero en obed kwede,ci ka en odoŋo pe biweko lubone.
—
Wakwo i yalwak ma omiyo ki lutino twero mapol kato woko, polkare ma balo anyimgi woko. I nying ye ki lutino me “yero pigi kengi,” lunyodo mukene labongo ngeyo ne gubalo kwo ma onongo gimito gwoko dok pwonyo neni.
Tye kabedo mogo ma latin matidi pe omyero gimine twero me yero jami. Kace latin pwod tye i oti, mapwod jenge i kom jami ma mite me kwo dok gwoki, omyero ibed ki dwan i kom ginma gitwero timo ne onyo ku.
Kwany lega, labole. Latin mwaka abic onyo abiro pe omyero omok tamme kace gubi Lego onyo kwano Baibul. Kace cawa me lega oromo, dano ducu omyero gubin iye. Kunma pe itwero diyo latin me dongo wat ne kene ki Lubanga, Itwero gedo tekwaro iyo pa Lubanga i gangi. I gang ma Lego, tye ginma piretek dok kitimo jwi ma dano ducu omyero gulubi.
Lunyodo mukene gi cero ni lutino omyero ki ye ki gin me yero woro Lubanga imiti gi. Rac pa tam man aye ni kace lutino pe gu pwonye dok pe gipeonyo gi mapwod gin tino- ma nongo twero pa lunyodotek loyo- gin twero dongo gi doko bulu dok ludito ma lujemo i kom twero.
Man obedo lwongo bot lunyodo me tero calo ginma piretek bongo me bedo lanyodo. Gin acoya ciko wan me pwonyo latin iyo ma omyero en ocit iye. Lok pa Lubanga pe obedo tam amiya onyo lok alara. Miyo cik matek tin kelo cung matek ryeko dok ngeyo Lubanga diki.
KWAN MUKENE: Carolok 29:15, Nwoyo cik 6:6-7
LWOD MADIT: Tye kabedo mogo ma latin matidi pe omyero gimine twero me yero jami. Kace latin pwod tye i oti, mapwod jenge i kom jami ma mite me kwo dok gwoki, omyero ibed ki dwan i kom ginma gitwero timo ne onyo ku.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi mot dok dog tic me bedo lanyodo. Macalo lanyodo onyo lagwok latin, atyeki ryeko, tekcwiny dok kica me pwonyo lutino na malube ki Lokki. Aketo guti iyo pa Lubanga i ganga, atelo gi ki mar, i bedo tye kare ducu dok i winyo lok. Lutino na dongo i lworo Rwot dok gi woto iyo ma iyubu pigi. Inying Yecu, Amen.
PWONY AKWAKO YI PACO: TWERO ANYWAL
Akwena Grace Lubega
Carokop 22:6 (Lango): Pwony atin con i yo ame en myero bin lubi, en mom dok bino ya i yo-nono ka doŋ oteggo.
—
Wan okwo i kare ame oye ni otino bed agonyo dok atek ateka, ame pol kare balo anyimgi. I nyiŋ miyo otino “yero pirgi kengi,” onywal okene doŋ obalo kwo otinogi ame onwoŋo myero ogwok eka ote yiko bedo aber.
Tye kabedo mogo ame pe myero omi atin twero me yero apire kene. Tek ka atin pwod tye i odi, nwoŋo gin acama kede gwok, myero ibed kede twero me kobe ŋo ame myero en tim kede ŋo ame pe myero tim.
Nen, acalo bala lego. Atin ame tye kede mwaka abic onyo abiro pe myero yer ka ebino lego onyo kadi kwanno Baibul. Ka cawa me lego i paco ni oromo, ŋat acel acel myero bed iye. Akadi bed ni yin pe itwero diyo atin me bedo i wat kede Obaŋa, itwero keto yore me kwo me woro Obaŋa i paco ni. I ot ame lego tye iye, tye kite kede yore me kwo ame ŋat acel acel myero lub.
Onywal mogo doŋ kobo ni myero owek otino bed agonya me yero ŋo ame gin mito. Rac a tam man en aye ni, ka oweko otino aweka aboŋo pwonyo a nwaŋ pwod otino—kare ame nwaŋ anywal pwod tye kede kare me pwonyogi kede lonyogi—gin twero doŋo eka te doko jo ame orwenyo kede kwero winyo dog jo ame tye i loc.
Man obedo lwoŋo baŋ onywal me miyo gi tero acalo gin apire tek tic me pwonyo otino. Tyeny jiri ciko wa me ‘pwonyo atin con i yo ame en myero bin lubi.’ Kop acalo ‘myero’ pe obedo tam ame itwero poro lok iye kede atin. Pwony atek tin aye kelo bedo mot, ryeko, kede kwo me woro Obaŋa i anyim.
MEDE IKWANO: Carokop 29:15; Lodo Cik 6:6-7
APIRE TEK: Tye kabedo mogo ame pe myero omi atin twero me yero apire kene. Tek ka atin pwod tye i odi, nwoŋo gin acama kede gwok, myero ibed kede twero me kobe ŋo ame myero en tim kede ŋo ame pe myero tim.
KWAC: Papo wa me Amara, apwoyi pi kica kede tic me doŋo otino ame imiya. Acalo anywal kadi agwok otino, atye kede ryeko, tek cuny, kede winyo me pwonyo otinona i yore me Koppi. Aketo gutti me kwo me woro Obaŋa i oda, telo kede mar, kede lonyere atek ikare luŋ. Otino na bino tego i lworo Obaŋa, kede te lubo yo ame Yin iyiko pirgi. I nyiŋ Yecu, Amen.
AISISIANAKINETA NUEKALE: APEDOR AURIAK
Ekiyakia Grace Lubega
Awaragasia 22:6 (KJV): Kitanaik ikoku erot loibusakinit alosenenoo, Karaida kemojoŋ mam enyouni kanen.
—
Ijari ooni kotoma atur na einakitere idwe ailajaara naepol noi, duc kotiai loka oiŋarenekec. Kokiror loka acamakin idwe “asekun kanukec,” auriak icie komam epeleikitos amudiasi aijar nu ti abeit kesi aidar ka aiteten.
Ejaasi aiboisio numam ti ebeitor ainakin ikoku yen didi ailajaara asekun. Bon ebe ejai ikoku orekon, kojari ocuwe kon, ijaijo ajaun keda alimunet kotoma kanu eminasi kesi aswam arai mam.
Kwape nat, ailip. Ikoku yen ikaru ikany arai ikanyarei ŋesi mam ejai asekun arai ikipete araimam araibo aisiom Ebaibuli. Karaida mam jo ipedori abwikin ikoku kon adumun ajena naidiope keda Edeke, ipedori jo asipokin einono loekuriana Edeke toma ore kon. Ko okale loilipere, ejaasi aitojokareta keda ipokesio nuejai ŋinidiope atupakin.
Auriak icie epegasi ebe ejai acamakin idwe asekun kailajara. Aronis aomom kana erai ne ejalakinere idwe komam isisianakinitai arai aiteten eroko edisiak – ne ti agogoŋor eporoto ka aurian – eminasi kesi kopoloutu araun atumunak arai nuapolok lumam ipugas komenitos da apedorosio.
Erai na anyarauno mamakec auriak ayaŋar epelu loka aitopoloun idwe kagogoŋ. Nuiwadikatai icorakinitos ooni aitutuor ikoku korot loelosio. Akirot ekoto ŋesi mam erai napegakina arai naineruna. Aicoretait nagogoŋu lolo itolomuni asipo, acoa keda ayoŋit Edeke moi.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Awaragasia 29:15, Ikisila 6:6-7
NUEPOSIK BALA ESABU: Ejaasi aiboisio numam ti ebeitor ainakin ikoku yen didi ailajaara asekun. Bon ebe ejai ikoku orekon, kojari ocuwe kon, ijaijo ajaun keda alimunet kotoma kanu eminasi kesi aswam arai mam.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka ainakinet keda epelu loka aitopoloun idwe. Kwape aurian, ajaatatar eoŋ acoa, atitiŋu keda asianut aicorakin idweka katupite Akirot Kon. Eswamauni apetetait na ekuriana Edeke kotoma oreka, eŋarenikini keda amina, ainyikokinit keda ariimarit. Idwe ka epolounete kotoma akurianu Ejakait kolosete da korot loilimo Jo kanukec. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MFULULIZO WA MAFUNDISHO YA FAMILIA: MAMLAKA YA WAZAZI
Mtume Grace Lubega
Mithali 22:6 (KJV): “Mlee mtoto katika njia impasayo; naye atakapokuwa mzee, hataiacha.”
—
Tunaishi katika kizazi ambacho kimewapa watoto uhuru mwingi, mara nyingi kwa gharama ya maisha yao ya baadaye. Kwa jina la kuwaruhusu watoto “kujichagulia wenyewe,” baadhi ya wazazi wameharibu bila kukusudia maisha ambayo wamekusudiwa kuyalinda na kuyaunda.
Kuna maeneo ambayo mtoto mdogo hapaswi kupewa uhuru wa kuchagua. Mradi tu mtoto yuko chini ya paa lako, akitegemea riziki na ulinzi wako, lazima uwe na usemi katika kile wanachoweza kufanya au wasichoweza kufanya.
Kwa mfano, chukua maombi. Mtoto wa miaka mitano au saba hapaswi kuamua kama ataomba au kusoma Biblia au la. Ikiwa ni wakati wa maombi ya familia, kila mtu anapaswa kushiriki. Ingawa huwezi kumlazimisha mtoto kukuza uhusiano wa kibinafsi na Mungu, unaweza kuanzisha utamaduni wa kimungu nyumbani kwako. Katika familia inayoomba, kuna maadili na desturi ambazo kila mwanachama lazima azifuate.
Baadhi ya wazazi wanasema kwamba watoto wanapaswa kuruhusiwa kuchagua kwa uhuru. Hatari katika mawazo haya ni kwamba watoto wanapoachwa bila kufundishwa na kutopewa nidhamu wakiwa na umri mdogo—wakati ushawishi wa wazazi unapokuwa mkubwa zaidi—wanaweza kukua na kuwa vijana na watu wazima ambao hawatawaliki na kupinga mamlaka.
Huu ni wito kwa wazazi kuchukua kwa uzito joho la wajibu wa wazazi. Maandiko yanatufundisha kumfundisha mtoto katika njia anayopaswa kuiendea. Neno sharti si pendekezo au mada ya majadiliano. Mafundisho thabiti leo hutoa utulivu, hekima, na utauwa kesho.
MASOMO YA ZIADA: Mithali 29:15, Kumbukumbu la Torati 6:6-7
UJUMBE MKUU: Kuna maeneo ambayo mtoto hapaswi kupewa uhuru wa kuchagua. Mradi tu mtoto yuko chini ya paa lako, akitegemea riziki na ulinzi wako, lazima uwe na usemi katika kile wanachoweza kufanya au wasichoweza kufanya.
SALA: Baba mwenye upendo, asante kwa zawadi na jukumu la uzazi. Kama mzazi au mlezi, nina hekima, ujasiri, na neema ya kuwafundisha watoto wangu kulingana na Neno Lako. Ninaweka msingi wa kimungu nyumbani mwangu, na kuongoza kwa upendo, uthabiti, na nidhamu. Watoto wangu hukua katika hofu ya Bwana na kutembea katika njia uliyowaagiza. Kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
FAMILIENSERIE: DIE AUTORITÄT DER ELTERN
Apostel Grace Lubega
Sprüche 22,6 (SLT): „Gewöhne den Knaben an den Weg, den er gehen soll, so wird er nicht davon weichen, wenn er alt wird!“
—
Wir leben in einer Generation, die ihren Kindern zu viele Freiheiten gewährt, häufig sogar auf Kosten ihrer Zukunft. Im Namen der „Selbstbestimmung“ der Kinder haben manche Eltern ungewollt genau das Leben beschädigt, das sie eigentlich schützen und formen sollten.
Es gibt Lebensbereiche, in denen ein junges Kind nicht die Freiheit haben sollte, selbst zu entscheiden. Solange ein Kind unter deinem Dach lebt und auf deine Fürsorge und deinen Schutz angewiesen ist, musst du ein Mitspracherecht haben, was es tun darf und was nicht.
Nimm zum Beispiel das Gebet. Ein fünf- oder siebenjähriges Kind sollte nicht entscheiden dürfen, ob es beten oder die Bibel lesen will oder nicht. Wenn es um das Familiengebet geht, sollten alle daran teilnehmen. Du kannst ein Kind zwar nicht dazu zwingen, eine persönliche Beziehung zu Gott zu entwickeln, aber zumindest kannst du eine gottesfürchtige Kultur in deinem Zuhause schaffen. In einem betenden Haushalt gibt es Werte und Praktiken, die jedes Mitglied befolgen sollte.
Manche Eltern behaupten, dass Kinder sich frei entscheiden können sollten. Gefährlich ist diese Einstellung, wenn kleine Kinder unbelehrbar und undiszipliniert sind, während der elterliche Einfluss am stärksten ist. Auf diese Weise können sie zu Teenagern und Erwachsenen heranwachsen, die später unkontrollierbar sind und sich gegen jegliche Autorität wehren.
Dies ist ein Aufruf an alle Eltern, ihre erzieherische Verantwortung ernst zu nehmen. Die Heilige Schrift weist uns an, ein Kind an den Weg zu gewöhnen, den es gehen soll. Das Wort „soll“ ist kein Vorschlag oder Diskussionspunkt. Eine konsequente Erziehung in der Gegenwart führt zu Stabilität, Weisheit und Frömmigkeit in der Zukunft.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Sprüche 29,15; 5. Mose 6,6-7
FAZIT: Es gibt Lebensbereiche, in denen ein junges Kind nicht die Freiheit haben sollte, selbst zu entscheiden. Solange ein Kind unter deinem Dach lebt und auf deine Fürsorge und deinen Schutz angewiesen ist, musst du ein Mitspracherecht haben, was es tun darf und was nicht.
GEBET: Lieber Vater im Himmel, ich danke Dir für das Geschenk und die Verantwortung der Kindererziehung. Als Elternteil oder Erziehungsberechtigter besitze ich die Weisheit, den Mut und die Gnade, meine Kinder gemäß Deinem Wort zu erziehen. Ich schaffe ein göttliches Fundament in meinem Zuhause und erziehe sie mit viel Liebe, Konsequenz und Disziplin. Meine Kinder wachsen in der Furcht des Herrn auf und wandeln auf dem Weg, den Du für sie vorgesehen hast. In Jesu Namen, Amen.
