Apostle Grace Lubega.
Ephesians 3:16(AMP); May He grant you out of the rich treasury of His glory to be strengthened and reinforced with mighty power in the inner man by the [Holy] Spirit [Himself indwelling your innermost being and personality].
Inner strength is the cornerstone of progress and success. No man weathers the storms of affliction, withstands the sharp pens of critics, the lashing tongues of enemies and the schemes of competitors without inner strength.
A classic example from the scriptures is the story of Joseph: hated by his brothers, sold into slavery by his own blood, falsely accused, thrown into jail for a crime he did not commit and forgotten by those he saw as a ray of hope and escape from his misery.
What does the Bible say about him? In Genesis 49:23-24, the Bible says, “The archers have sorely grieved him, and shot at him, and hated him: But his bow abode in strength and the arms of his hands were made strong by the hands of the mighty God of Jacob; (from thence is the shepherd, the stone of Israel:).”
Joseph, despite all his pain and suffering, was a man with inner strength. It is this same strength that causes him to forgive his brothers and foster reconciliation.
When a man struggles with forgiveness, that is an absence of inner strength. When a person gives up at the first glimpse of adversity, that is an absence of inner strength.
How is a man strengthened in the inner man?
The first place of strength is in your mind and the power you wield over your thoughts. A man is as strong in body as he is strong in mind. A man is as strong in character as he is strong in mind.
If you must endure the fires and floodwaters of life, be deliberate about cultivating your mind like a field, weeding out ungodly thought and like Paul says, “Whatever is true, whatever is worthy of reverence and is honourable and seemly, whatever is just, whatever is pure, whatever is lovely and lovable, whatever is kind and winsome and gracious, if there is any virtue and excellence, if there is anything worthy of praise, think on and weigh and take account of these things [fix your minds on them].”
FURTHER STUDY: Proverbs 24:10, Colossians 3:2
GOLDEN NUGGET: The first place of strength is in your mind and the power you wield over your thoughts. A man is as strong in body as he is strong in mind. A man is as strong in character as he is strong in mind.
PRAYER: Father, I thank You for this wisdom. I receive it with grace and embrace it with enthusiasm. I am strengthened in my mind and have mastery over my thoughts. In Jesus’ name, Amen.
AMAANYI G’OMUNTU OW’OMUNDA
Omutume Grace Lubega
Abaefeeso 3:16(AMP); Abawe mmwe, ng’obugagga bw’ekitiibwa kye bwe buli, okunywezebwa n’amaanyi mu muntu wo ow’omunda n’omwoyo gwe[Mwoyo Mutukuvu, Ye yennyini ng’abeera mu muntu wo ow’omunda ddala]
Amaanyi ag’omuntu ow’omunda gwe musingi gw’okugenda mu maaso wamu n’obuwanguzi. Tewali muntu yenna awona emiyaga gy’okubonaabona, agumira okuwandiikibwako obubi abasekeeterezi, agumira obuswaanyu bw’ennimi z’abalabe wamu n’enkwe z’abo abamuvuganya, nga talina maanyi ga muntu ow’omunda.
Eky’okulabirako eky’anamaddala okuva mu byawandiikibwa lwe lugero lwa Yusufu: eyakyayibwa baganda be, ab’enganda ze benyini ne bamutunda mu buddu, n’awaayirizibwa, n’asuulibwa mu kkomera olw’omusango gw’atazza, era neyeerabirwa abo be yalaba ng’akabonero k’essuubi era ak’okusimattuka okuva mu nnaku.
Baibuli emwogerako etya? Mu Oluberyeberye 49:23-24 Abalasa obusaale baamunakuwaza nnyo, Baamulasa, baamuyigganya: Naye omutego gwe ne gunywera n’amaanyi, n’emikono gye ne giweebwa amaanyi, agava eri ow’Obuyinza Katonda wa Yakobo; (Muno mwe muva omusumba, olwazi lwa Isiraeri:)
Yusufu, newankubadde yali mu bulumi saako n’okubonaabona kwonna, yali musajja eyalina amaanyi ag’omuntu owo’munda. Amaanyi ago ge gamu agaamuleetera okusonyiwa baganda be era n’aleetawo okutabagana.
Omuntu bwagugubira mu butasonyiwa, okwo kuba kubulwa maanyi g’omuntu ow’omunda. Omuntu bw’atendewalirwa naggwaamu endasi ku ntandikwa y’okunyigirizibwa, okwo kuba kubulwa maanyi g’omuntu ow’omunda.
Omuntu anyweezebwa atya n’amaanyi mu muntu ow’omunda?
Ekifo ekisookera ddala eky’amaanyi kiri mu ndowooza zo era n’amaanyi g’olina ku birowoozo byo. Omuntu wa maanyi mu mubiri, nga bw’ali ow’amaanyi mu ndowooza. Omuntu wa maanyi mu mpisa, nga bw’ali ow’amaanyi nate mu ndowooza.
Bw’oba ng’olina okugumira omuliro n’amataba ag’omubulamu, genderera okulabirira endowooza yo ng’alabirira olubimbi, ng’okoola endowooza ezitali za bwakatonda era nga Paulo bw’agamba, “buli eby’amazima byonna, buli ebisaanira ekitiibwa byonna, buli eby’obutuukirivu era ebirongoofu byonna, buli ebyagalibwa era n’ebisikkiriza okwagalwa byonna, buli eby’ekisa era ebisanyusa byonna, buli ebisiimibwa byonna; oba nga waliwo obulungi n’obusukulumu, era oba nga waliwo ebisaanidde ettendo, ebyo mubirowoozengako era mubipime era mutwale obuvunanyizibwa eri ebintu bino.[endowooza yo ginywereze ku byo]
YONGERA OSOME : Engero 24:10, Abakkolosaayi 3:2
AKASUMBI KA ZAABU: Ekifo ekisookera ddala eky’amaanyi kiri mu ndowooza zo era n’amaanyi g’olina ku birowoozo byo. Omuntu wa maanyi mu mubiri, nga bw’ali ow’amaanyi mu ndowooza. Omuntu wa maanyi mu mpisa, nga bw’ali ow’amaanyi mu ndowooza.
ESSAALA : Kitange, nkwebaza olw’amagezi gano. Ngatwaala ne kisa era ngaaniriza n’enyonta enyingi. Nywezeddwa n’amaanyi mu ndowooza zange era nnina obufuzi eri ebirowoozo byange. Mu linnya erya Yesu,Amiina.
AMAANI G’OMUNTU OW’OMUNDA
Entumwa Grace Lubega.
Abaefeso 3:16 Nimushaba ku abaha okugumibwa n’amaani ahabw’Omwoyo we omu muntu ow’omunda, nk’obutungi bw’ekitiinisa kye oku buri.
Amaani g’omuntu ow’omunda nigo ibaare ry’okweyongyera omu maisho n’okugogyera. Tihariho omuntu otaine amaani g’omuntu w’omunda orikubaasa kwemera eihunga ry’okubonabonesibwa, akagumira okunyangarazibwa abari kumugaya, engambo z’abazigu be z’obwiinazi n’obugobya bw’abari kumweringanizamu.
Eky’okureeberaho kirungi kuruga omu byahandikirwe n’ebyahandikirwe ahari Yosefu: akahiiganisibwa barumuna be, abu yazeirwe nabo bamuguza omu buhuuku, akabeehererwa, yaanagwa omu kihome ahabw’ekicumuro kyaatarakozire haza abu yabeire nareeba nk’amatsiko gye n’obuhuungiro bwe kuruga omu naku ye nabo baamweebwa.
Baiburi negambaki ahari we? Omu Kutandika 49:23-24, Baiburi negira eti, “Abarasi bakamugwisa kubi, Baamurasha, baamuhiiga. Kwonka obuta bwe bwaguma bureegire, Emikono ye n’engaro ze byaheebwa amaani Omukono gw’Ow’obushoboorozi owa Yakobo Omu iziina ry’omuriisa, Orukiri rwa Israeli.”
Yosefu, n’obu araabe yagizire obusaasi n’okubonabona, kwonka akaba ari omusheija aine amaani ag’omuntu w’omunda. Ago nigo amaani agaamureetiire kusaasira abarumuna be kandi akareeta okugarukanisa.
Omuntu ku arikuba naagumirwa kusaasira, nikimanyisa ngu taine amaani omu muntu we w’omunda. Omuntu ku arikuhwa amatsiko omu bihikiirizi, biri taine amaani omu muntu we ow’omunda.
Omuntu naheebwa ata amaani omu muntu we ow’omunda?
Amaani nigatandikira omu nteekateeka yaawe hamwe n’obushoborozi bwaawe obu orikukozesa kutegyeka ebiteekateeko byaawe. Omuntu aine amaani omu mubiri nk’oku aine amaani omu nteekateeka. Omuntu aine amaani omu mitwaarize narishi emicwe nk’oku aine amaani omu nteekateeka.
Waaba oine okugumisiririza emiriro n’ebingonzi by’amagara, sharaho kutebeekanisa enteekateeka yaawe nk’omusiri, oyomberemu ebiteekateeko byoona ebitari eby’obwa Ruhanga kandi nka Paulo oku arikugira ati, “byona eby’amazima, byona ebishemereire kuheebwa ekitiinisa, byona eby’oburyo, byona ebishemeire, byona ebirikushemeza, byona ebirikusiimwa, ku haraabe hariho oburungi, ku haraabe hariho ebishemereire kuhimbisibwa, [mube nibyo mwateekateekaho].”
SHOMA NEEBI: Enfumu 24:10, Abakolosai 3:2
EZAABU: Amaani nigatandikira omu nteekateeka yaawe hamwe n’obushoborozi bwaawe obu orikukozesa kutegyeka ebiteekateeko byaawe. Omuntu aine amaani omu mubiri nk’oku aine amaani omu nteekateeka. Omuntu aine amaani omu mitwaarize narishi emicwe nk’oku aine amaani omu nteekateeka.
OKUSHABA: Taata, ninkusiima ahabw’obwengye obu. Nimbwakiira n’embabazi kandi mbwiikiriza n’omujinya. Nimpeebwa amaani omu nteekateeka yangye kandi nintegyeka ebiteekateeko byangye. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
KERO MATYE I IYE
Lakwena Grace Lubega
Jo Epeco 3:16(KJV): Pi lonyo ne me deyo myero omi cwiny mere opongwu ki teko ki kero madwong i iwu ki cwiny [maleng] kikome en bedo i kabedo mukane makato i in ki ikiti.
Kero ma i iye en aye obedo got me twok ot me wot anyim ki bedo maber. Pe tye laco mo ma loyo yamo ma ger me auna, kanyo leb kalam ma bit pa jo ma loko marac i kom dano, leb mabit pa lamerok ki bene yub pa lupyem labongo kero matye i iye.
Labol ma rwate ki kome ki i Jiri obedo lok kom Yocepu: omegine gu dage, remo ne ki kome gu cato en woko i opi, gi coko goba ikome, gibolo i jela pi bal ma en pe otimo dok jo ma en oneno calo dero me gen ki a woko ki i can mere wi gi owil woko i kom en.
Ngo ma Baibul loko ikome? I Acaki 49:23-24 Baibul waco ni, ” Wegi atero gilwenyo i kome ki gero, gibaye, giruce matek; ento atume cung liling, cing odoko mit pi cing twon Oteka pa Yakobo; (pi nying Lakwat, en got pa Icrael:).”
Yocepu, kadi bedi obedo ki arem magi ducu ki can, en obedo laco ma tye ki teko ma i iye. En kero acel-lu ma weko en timo kica ki omegine dok okelo mato oput ikin gi .
kace ngat mo tute atuta ki timo kica, meno obedo peke pa kero ma i iye. Kace ngat mo yilo cinge malo i acaki neno ayela yela, meno nongo peke pa kero ma i iye.
Dano twero nongo kero ma i iye ningning?
Kabedo mukwongo me kero ma meri tye i adam ma meri ki teko ma i nyutu me loyo tam ma meri. Kit ma ngat moni tek kwede i kome rom aroma ki kit macalo en tek kwede i adam mere. Kit macalo ngat moni tek i kite rom aroma ki kit macalo en tek kwede i adam mere.
Kace myero ikany mac ki pi amunyi me kwo, omyero i nen calo weng tic me yubu adam ma meri calo poto, doyo kit tam ma pe pa Lubanga kit macalo Paulo owaco, “Gin ducu matye ada, gin ducu ma romo awora, gin ma wore ki opore, gin ducu ma tye atir, gin ducu maleng, gin ducu ma munya, gin ducu me mara dok mare ki gin ducu maber dok opong ki kica kace tye kit maber, gin ducu ma dano pwoyo ki gin mo maber makato, ma myero apaka. tam ikom meno dok ipim kun iketo gi calo gin ma pire tek. [Ket tami i komgi]
KWAN MUKENE: Carolok 24:10, Kolocai 3:2
LWOD MADIT: Kabedo mukwongo me kero ma meri tye i adam ma meri ki teko ma i nyutu me loyo tam ma meri. Kit ma ngat moni tek kwede i kome rom aroma ki kit macalo en tek kwede i adam mere. Kit macalo ngat moni tek i kite rom aroma ki kit macalo en tek kwede i adam mere.
LEGA: Wora, Apwoyi pi ryeko man. A jolo ki kica dok a gwako ki kero. Atye ki kero i adam ma mera dok atye ki loc ikom tam ma mera.
Inying Yecu,’ Amen.
IMBARAGA Z’IMBERE
Apostle Grace Lubega
Abefeso 3:16 ngo abahe nk’uko ubutunzi bw’ubwiza bwe buri gukomezwa cyane mu mitima yanyu ku bw’Umwuka we.
Imbaraga z’imbere n’ibuye ry’imfuruka rikomeza kujya mbere no gutera imbere. Ntamuntu ushobora guhunga imiraba yo kubabazwa, gukomeretswa n’abamurwanya, ururimi rw’abanzi n’imigambi y’abo bahanganye adafite imbaraga z’imbere.
Urugero rufatika ruri mu byanditswe ni inkuru ya Yosefu: yanzwe na bene se,agurishwa nk’imbohe na bene se? bamushinja ibinyoma, baramufunga azira icaha atakoze ndetse abo yabonaga ko bamutabara baramwibagirwa kandi yari abafitemo ibyiringiro.
Ni iki bibiliya imuvugaho? Mu itangiriro 49:23-24, bibiliya ivuga ko, “Abarashi bamugiriye iby’urwango, Bamurashe imyambi y’akarengane. Ariko umuheto we nturakabanguka, Amaboko ye n’intoki ze bikomezwa n’amaboko ya ya ntwari ya Yakobo. Ni yo yakomotsweho n’Umushumba, Igitare cy’Abisirayeli.
Yosefu, usibye n’akababaro ke kose no kubabazwa, yari umuntu ufite imbaraga z’imbere. Ni izi mbaraga nanone zatumye kubabarira bene se bizana kwiyunga.
Iyo umuntu ahangana no kutababarira, uko ni ukutahaba kw’imbaraga z’imbere. Iyo umuntu yemeye gutsindwa rugikubita, uko ni ukutahaba kw’imbaraga z’imbere.
Ni gute umuntu akomezwa mu muntu w’imbere?
Ahantu hambere ho gukomeza ni mu bwonko n’imbaraga uha ibitekerezo byawe. Umuntu akomera mu mubiri bihwanye nuko akomeye mu bwonko. Umuntu akomera mu myifatire bitewe nuko akomeye mu bitekerezo.
Niba ugomba kwihanganira umuriro n’imyuzure y’ubuzima, gambirira gufata ubwonko bwawe nk’imbuga,
Kuramo ibitekerezo byose bitari iby’ubumana nkuko Pawulo abivuga, “iby’ukuri byose, ibyo kubahwa byose, ibyo gukiranuka byose, ibiboneye byose, iby’igikundiro byose n’ibishimwa byose, nihaba hariho ingeso nziza kandi hakabaho ishimwe abe ari byo mwibwira.
IBINDI BYANDITSWE: Imigani 24:10, Abakolosayi 3:2
ICYO WAKURAMO: Ahantu hambere ho gukomeza ni mu bwonko n’imbaraga uha ibitekerezo byawe. Umuntu akomera mu mubiri bihwanye nuko akomeye mu bwonko. Umuntu akomera mu myifatire bitewe nuko akomeye mu bitekerezo.
ISENGESHO: Data, ngushimiye ubu bwenge. Mbwakiranye ubuntu kandi mbwakiranye ubwuzu. Ndakomejwe mu bwonko bwanjye kandi ngenga ibitekerezo byanjye. Mu izina rya Yesu.Amen