Apostle Grace Lubega
Titus 1:15 (KJV): “Unto the pure all things are pure: but unto them that are defiled and unbelieving is nothing pure; but even their mind and conscience is defiled.”
—
The condition of a man’s heart determines how he perceives truth. To the pure, all things are pure. But to the defiled, even what is pure can seem corrupt.
This is why two people can hear the same Word, yet one is edified while the other is offended. The issue is not the message but the state of the heart receiving it. Jesus encountered this repeatedly. When He taught, some received life, while others took offense. The Pharisees constantly misinterpreted His words because their hearts were veiled by self-righteousness and unbelief.
When Paul preached the gospel of grace, some misunderstood him. They accused him of encouraging men to sin so that grace may abound (Romans 3:8, Romans 6:1). Yet, Paul was not preaching lawlessness; he was unveiling the righteousness that comes by faith. The problem was not in his message but in how some received it—with a defiled mindset that could not comprehend the purity of grace.
When your heart is pure, you will see God rightly (Matthew 5:8). You will receive His Word with clarity, untainted by personal biases or offense.
Examine your heart. Are you filtering truth through past hurts, religious mindsets, or personal opinions? Instead of attacking the message or ministers of God, ask the Lord to deal with your heart so that you may receive His Word as He intends. The pure in heart discern rightly, grow in truth, and walk in the fullness of revelation. Glory to God!
FURTHER STUDY: Matthew 5:8; Proverbs 4:23
GOLDEN NUGGET: The condition of a man’s heart determines how he perceives truth. Examine your heart. Are you filtering truth through past hurts, religious mindsets, or personal opinions? Instead of attacking the message or ministers of God, ask the Lord to deal with your heart so that you may receive His Word as He intends.
PRAYER: Father, I thank You for this truth. You remove every veil off my heart that I may receive Your Word without distortion. My perception is shaped by truth and not by personal biases or past experiences. Today, You deal with my mind and conscience in ways that only You can. In Jesus’ name, Amen.
Loading…
EBIKWATIREINE N’EKIGAMBO HAMWE N’OMWANYA GW’OMUTIMA
Entumwa Grace Lubega
Tito 1:15: “Aha bashemeire byona bishemeire, kwonka aha basiisikaire n’abatarikwikiriza tihariho kishemeire; ahakuba obwengye bwabo n’emitima yaabo bisiisikaire.”
—
Omwanya gw’omutima gw’omuntu nigushoborora oku arikwetegyereza amazima. Aha bashemeire, byona bishemeire. Kwonka aha basiisikaire, n’ebishemeire nibiba ebisiisikaire.
Eki nikyo ahabw’enki abantu babairi nibabaasa kuhurira Ekigambo kimwe, omwe ayombekwe ondaijo acwe orubanja. Enshonga tibutumwa kureka omwanya gw’omutima ogurikubwakiira. Yesu akabugana eki emirundi mingi. Kuyayegyeise, abamwe batunga amagara, abandi bacwa emanja. Abafarisaayo bakaguma nibavunuura kubi ebigambo bye ahabw’okuba emitima yabo ekaba eri omu mukingiro gw’okuhikirira kwabo-ahabwaabo n’obuteikiriza.
Paulo akaburira engiri y’embabazi, abamwe tibamwetegyeteza. Bakamucweera orubanja ngu nagambira abantu ngu bashiishe kwenda ngu embabazi zikanye (Abarooma 3:8, Abarooma 6:1). Kandi obwo, Paulo akaba atarikuburiira obutakuratira ebiragiro; akaba nashuuruura okwikiriza okw’okwikiriza. Ekizibu kikaba kitari obutumwa bwe kureka omu ku abamwe babwakiire—baine enteekateeka esiisikaire etarikubaasa kwetegyereza okushemera kw’embabazi.
Omutima gwawe gwaba gushemeire, noza kureeba gye Ruhanga (Matayo 5:8). Noza kutuunga gye Ekigambo kye, kitasiisirwe kubanganisa nari orubanja.
Shwijuma omutima gwawe. Oriyo n’ogyegyena amazima ahabw’ebyakusasize, enteekateeka y’ediini, nari ebiteekateeko byawe nk’omuntu? Omu mwanya gw’okurwanisa obutumwa nari abaheereza ba Ruhanga, shaba Mukama kukoragana n’omutima gwawe kwenda ngu obaase kwakiira Ekigambo kye nk’oku arikwenda. Abashemeire omu mutima nibetegyereza gye, bakura omu mazima, kandi bagyendera omu kwijura kw’okushuuruurirwa. Ruhanga aheebwe ekitiinisa!
SHOMA N’EBI: Matayo 5:8; Enfumu 4:23
EBIKURU MUNONGA: Omwanya gw’omutima gw’omuntu nigushoborora oku arikwetegyereza amazima. Oriyo nogyegyena amazima ahabw’ebyakusasize, enteekateeka y’ediini, nari ebiteekateeko byawe nk’omuntu? Omu mwanya gw’okurwanisa obutumwa nari abaheereza ba Ruhanga, shaba Mukama kukoragana n’omutima gwawe kwenda ngu obaase kwakiira ekigambo kye nk’oku arikwenda.
ESHAARA: Taata, ninkusiima ahabw’amazima aga. Noyihaho buri mukingiro aha mutima gwangye ngu mbase kwakiira ekigambo kyaawe ntasiisiremu. Okwetegyereza kwangye nikwombekwa amazima kutari kubanganisa kunyine nari ebindabiremu. Erizooba, nokoragana n’omutwe hamwe n’enteekateeka yangye omu miringo ei iwe wenka orikubaasa. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
EBY’EKIGAMBO N’EMBEERA Y’OMUTIMA
Omukwenda Grace Lubega
Tito 1:15(KJV): Hali abarukwera ebintu byoona byezere: baitu hali abo abasisikaire kandi batarukwikiriza busaho kyezere, baitu nentekereza yaabu kandi nenyehuura yaabu esiisirwe.
—
Embeera y’omutima gw’omuntu ecwamu omulingo omuntu atungamu amananu. Hali abarukwera, ebintu byoona byezere. Baitu hali abasiisikaire, gonze n’ebihikire nibisobora kuzooka nk’ebisisikaire.
Enu eri nsonga habwaki abantu babiri nibasobora kuhuura Ekigambo nikyo kimu, kunu omu nagarurwamu amaani kandi ondi nayesiitara. Ensonga teri y’obukwenda baitu embeera y’omutima ekutunga obukwenda. Yesu kinu akakiitirana emirundi egarukaniizemu. We obuyayegeseze, abantu abamu bakatunga obwomeezi, kandi abandi batunga okwesitara. Aba Farisaayo butoosa bayetegerezaga kubi Ebigambo Bye habwokuba emitima yaabu ekaba eswekerwe kuraba omu burukwera obubekoliire kandi nobutaikiriza
Paulo obuyatebiize enjiri y’embabazi, abamu bakamwetegereza kubi. Bakamuhambiriza kuba nayekambisa abantu kusiisa nukwo embabazi za Mukama isagaane (Abaruumi 3:8, Abaruumi 6:1). Kunu, Paulo akaba atakutebeza okugenda omaiso n’okusiisa; we akaba nasuukura oburukwera obwija kuraba omu kwikiriza. Ekizibu kitabe omu bukwenda bwe baitu omu mulingo abamu babutungamuga—n’entekereza enyakusisirwe ekaba etakusobora kukwata oburukwera bw’embabazi.
Omutima gwa we obuguba nigwera, noija kurora Ruhanga omu mulingo oguhikire (Matayo 5:8). Iwe oija kutunga Ekigambo Kye nokuhweza okurungi, kitatabwirwemu okwekuusa kw’obuntu oba okwesitara.
Kebera omutima gwa we, Iwe nosengeija amananu kuraba omu byakurumize kara, entekereza y’ediini, oba okuhaburwa kw’obuntu? Omukiikaro ky’okurumba obukwenda oba abahereza ba Ruhanga, Saba Mukama akwateho omutima gwa we nukwo osobole kutwara Ekigambo Kye nk’oku akukyetaaga. Anyakwezere omutima ayahukaniza kurungi, ayeyongera kukura omu mananu, kandi arubatira omukwijura kw’okusukuurwa. Ekitinisa kibe hali Ruhanga!
GALIHYA N’OSOMA: Matayo 5:8; Enfumu 4:23
EBIKURU MUBYOONA: Embeera y’omutima gw’omuntu ecwamu omulingo omuntu atungamu amananu. Kebera omutima gwa we, Iwe nosengeija amananu kuraba omu byakurumize kara, entekereza y’ediini, oba okuhaburwa kw’obuntu? Omukiikaro ky’okurumba obukwenda oba abahereza ba Ruhanga, Saba Mukama akwateho omutima gwa we nukwo osobole kutwara Ekigambo Kye nk’oku akukyetaaga.
ESAARA: Taata, Nyowe ninkusiima habw’amananu ganu. Iwe noihaho okuswekebwa kwoona hamutima gwange nukwo nsobole kutwara Ekigambo kya We ntakihinduraine. Entekereza yange neyombekwa amananu baitu hatali kuraba omu kwekuusa kwange oba ebindabiremu enyuma. Kiro kinu, Iwe nokora ha ntekereza yange n’enyehuura yange omu miiringo egyo Iwe wenka okusobora. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
ME LOK PA LUBANGA DOK KITMA CWINY TYE KWEDE
Lakwena Grace Lubega
Titus 1:15(KJV): “Bot jo maleŋ, jami ducu bene leŋ, ento bot jo ma doŋ guballe woko, ki jo ma pe tye ki niye, pe tye gin mo maleŋ ki botgi.”
—
Kitma cwiny dano moni tye kwede En aye nyutu kitma en niang kwede i kom ada. Bot jo maleng, jami ducu tye maleng. Ento bot jo ma dong gubale woko, kadi wa ginma leng twero bedo calo obale woko.
Man aye oweko dano aryo twero winyo lok pa Lubanga acel ni, ento kun nongo ngat mukene cwinye ocwe woko. Peko petye i kom jiri ento kitma cwiny matye ka jolo jiri man tye kwede. Yecu orwate ki ginman kare ducu. Ikare ma en otucu jiri, jo mukene gu nongo kwo, ento kun jo mukene okeligi cwercwiny. Luparicayo kare ducu pe gu niang i kom Lokki pien cwiny gi oume woko ki i kom kit matir gi dok bedo labongo niye.
Ikare ma Paulo otucu jiri me kica, jo mukene pe guniang ginma en tyeka waco ne. Gukok i kome pi miyo cwak ki dano me timo bal wek kica obin (Jo Roma 3:8, Jo Roma 6:1). Ento kun, Paulo onongo petye ka pwonyo bal; en onongo tyeka nyutu kit matir kit ma bino ki niye. Peko pe obedo i jiri ne ento i kitma jo mukene gujolo kwede – ki tam ma obale woko ma onongo pe twero niang maber i kom leng pa kica pa Lubanga.
Ka cwinyi leng, ibineno Lubanga maber(Matayo 5:8). Ibijolo Lokke maleng, ma pe onyobe ki mitini onyo bal.
Kong ingi cwinyi. In mono ityeka yeko kin ada malube ki jami ma ocwero cwinyi yam con, tammi i kom dini, onyo ginma itamo? Me ka lweny i kom jiri onyo lutic pa Lubanga, peny Rwot me tic i kom cwinyi wek ijol Lokke kitma en cwinye mito kwede. Jo ma cwinygi leng poko kin lok maber, dongo i ada dok woto i niyabo ma opong.
Deyo obed bot Lubanga!
KWAN MUKENE: Matayo 5:8; Carolok 4:23
LWOD MADIT: Kitma cwiny dano moni tye kwede aye nyutu kitma en niang kwede i kom ada. Kong ingi cwinyi. In mono ityeka yeko kin ada malube ki jami ma ocwero cwinyi yam con, tammi i kom dini, onyo ginma itamo?
LEGA: Wora, apwoyi pi ada man. In ikwanyo bongo ducu ma oumo cwinya wek ajol Lokki labongo roc mo. Tamma yube ki ada dok pe ki ginma atamo ni atir onyo ginma okato yam con. Tini, in itiyo ticci i kom tama dok ngeca iyo ma in keken aye Itwero. Inying Yecu, Amen.
AKWAKO KOP KEDE KITE AME CUNY TYE KEDE
Akwena Grace Lubega
Tito 1:15 (Lango): Baŋ jo acil, jami luŋ daŋ cil, cite baŋ jo oballe, kede jo a mom tye kede iyee, mom tye ginnoro acil i baŋgi. Ryekogi ikome kede tam me yigi ame nyuttigi balgi doŋ oballe oko.
—
Kite ame cuny dano tye kede yero kit ame dano no neno kede ateni. Baŋ jo acil, jami luŋ daŋ cil. Cite baŋ jo oballe, naka gin acil nen bala gin oballe oko.
Man en omio jo aryo twero winyo Kop acel cite dano acel anwoŋo pwony kun en okene aneno acalo bal. Peko mom tye ikom ŋo ame opwonyo no cite tye ikom kite ame cuny agamo no tye kede. Yecu obin orwatte kede kodi gin man kare ikare. Ka En rik opwonyo, jo okene nwoŋo rik gamo kwo, kun jo okene neno acalo bal. Oparicayo onwoŋo mom gonyo te koppere iyore opore pien cunygi nwoŋo owummere oko kede kite atira gi karacel kede bedo aboŋo iyee.
Ikare ame Paulo rab kede jiri me kica, jo okene mom obin oniaŋ en i yore opore. Gin obin oŋolo kop i wie ni en nwoŋo tye amiyo jo amede i timo bal me wek kica nya (Jo Roma 3:8, Jo Roma 6:1). Cite, Paulo onwoŋo mom tye apwonyo jo kede kite me bedo aboŋo loccoro keken; en onwoŋo tye akelo kannaler kite atira ame bino pi iyee. Peko onwoŋo mom tye i pwonyere cite nwoŋo tye ikom kit ame jo okene obin ogamo kede- kede tam oballe ame nwoŋo mom twero niaŋ cilo me kica.
Ka cunyi tye acil, yin ineno Obaŋa iyore opore (Matayo 5:8). Yin i gamo Koppere acil, aboŋo keto apokapoka onyo neno acalo bal.
Nen cunyi. Itye i kiyo ateni ibeo i jami ame ocwero cunyi, tam me dini, onyo tammi apiri keni? Akato lweny ikom pwony onyo ikom otic Obaŋa, kwa Rwot me yik cunyi me wek ibed kede teko me gamo Koppere acalo kit ame En tye amito kede. Jo a cunygi cil poko i akina jami i yore opore, doŋo iyi ateni, eka te kwo i poŋ me nyut. Kwogo bed baŋ Obaŋa!
MEDE IKWANO: Matayo 5:8; Carokop 4:23
APIRE TEK: Kite ame cuny dano tye kede yero kit ame dano no neno kede ateni. Nen cunyi. Itye i kiyo ateni ibeo i jami ame ocwero cunyi, tam me dini, onyo tammi apiri keni? Akato lweny ikom pwony onyo ikom otic Obaŋa, kwa Rwot me yik cunyi me wek ibed kede teko me gamo Koppere acalo kit ame En tye amito kede.
KWAC: Papo, apwoyi pi ateni man. Yin ikwanyo boŋo luŋ ame wumo cunya me wek agam Koppi aboŋo apokapoka. Wek neno na bed alubere kede ateni cite mom alubere kede tamma onyo jami ame abeo iye. Tin, yik tamma kede ŋecca iyore ame Yin keni itwero. Inyiŋ Yecu, Amen.
NUAKIROT KEDA EJAUTENE LOETAU
Ekiyakia Grace Lubega
Tito 1:15 (AOV): Elaete iboro kere mama ejaas luelaete. Konye emamei ibore yenelai mama ejaas luemunaara ka lumam iyuunito; konye emunaara do adamakec ka aomisiokec da.
—
Ejautene loka etau etuŋanan ebuni alimor eipone loeyaŋaara ŋesi abeite. Mamakec anuelaete, elaete iboro kere. Konye ne ejaasi nuemunauna, toni nuelaete da epedorete aisub bala emunaara.
Nu ŋesi epedorata ituŋa iarei aipup Akirot naeputo, do idiope adumun aitalauno do aitunyunyurikin yenice. Mam aronis ejai keda akirot konye ejautene loka etau loejai aijaun ŋes. Abu Yesu kodum nu irwan irwan. Ne esisianakina Ŋesi, icie apotu kijautu aijar, do luce apotu oyaŋaasi aitunyunyurikino. Iparisayon aboŋoboŋoete aijulanakin Akiro Ke erono naarai itauon kec arapap keda adolite nakec bonik ka amamus aiyuun.
Ne alimonokina Paulo eijiri loka asianut, icie apotu omisiikisi erono. Apotu itoronata ŋes kanu aisinyikoikin ituŋa adiakar tetere asianut iyatakin (Iromayon 3:8, Iromayon 6:1). Konye, komam Paulo ajai alimonokin amamus ekisil; ajai ŋesi apukun adolite naebuni keda aiyuun. Mam ationis ajai keda akirot ke konye kotoma eipone loejaunata icie ŋes – keda aomom naemunara namam apedori amisiikin aila naka asianut.
Ne elia etaukon, ibuni jo aanyun Edeke jokan (Matayo 5:8). Ibuni jo aijaun Akirot Ke keda aitacaikino, namam itaparitai keda aomisio kon.
Kowanya etau kon. Ijo ijililei abeit keda aitakadikineta nuka okau, aomisio nuedini, arai aomisio kon? Aboisike asurokin akirot arai ejaanakinak nuka Edeke, kiŋit Ejakait aiswamanar keda etau kon tetere jo ijauni Akirot Ke kwape ipudar Ŋesi. Nuelaete kotau ejenikinete jokan, epoloete kotoma abeite ido elosete kotoma aileleba naka apukokino. Aibuses nejai Edeke!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Matayo 5:8; Awaragasia 4:22
NUEPOSIK BALA ESABU: Ejautene loka etau etuŋanan ebuni alimor eipone loeyaŋaara ŋesi abeite. Kowanya etau kon. Ijo ijililei abeit keda aitakadikineta nuka okau, aomisio nuedini, arai aomisio kon? Aboisike asurokin akirot arai ejaanakinak nuka Edeke, kiŋit Ejakait aiswamanaar keda etau kon tetere jo ijauni Akirot Ke kwape ipudar Ŋesi.
AILIP: Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka abeitana. Ilemari Jo ŋiniraper kotau ka tetere eoŋ ejauni Akirot Kon komamei aitapaaro. Aomom ka itetenikit abeite Kon ido mere aomisio ka arai nuka okauka. Lolo, iswamanaar Jo keda aomom ka keda epupe koiponesio nuipedori Jo bon. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
Loading…
DU MOT ET DE L’ÉTAT DU CŒUR
Apôtre Grace Lubega
Tite 1:15 (LSG): Tout est pur pour ceux qui sont purs; mais rien n’est pur pour ceux qui sont souillés et incrédules, leur intelligence et leur conscience sont souillées.
—
L’état du cœur d’un homme détermine la façon dont il perçoit la vérité. Pour les purs, toutes choses sont pures. Mais pour les sauchés, même ce qui est pur peut sembler corrompu.
C’est pourquoi deux personnes peuvent entendre la même Parole, mais l’une est édifiée tandis que l’autre est offensée. Le problème n’est pas le message, mais l’état du cœur qui le reçoit. Jésus a rencontré cela à plusieurs reprises. Lorsqu’il enseignait, certains recevaient la vie, tandis que d’autres s’offusquaient. Les pharisiens ont constamment mal interprété ses paroles parce que leurs cœurs étaient voilés par l’auto-quité et l’incrédulité.
Lorsque Paul a prêché l’évangile de la grâce, certains l’ont mal compris. Ils l’ont accusé d’encourager les hommes à pécher afin que la grâce puisse abonder (Romains 3:8, Romains 6:1). Pourtant, Paul ne prêchait pas l’anarchie ; il dévoilait la justice qui vient par la foi. Le problème n’était pas dans son message, mais dans la façon dont certains l’ont reçu – avec un état d’esprit souilé qui ne pouvait pas comprendre la pureté de la grâce.
Lorsque votre cœur est pur, vous verrez Dieu correctement (Matthieu 5:8). Vous recevrez sa parole avec clarté, sans être entachée de préjugés personnels ou d’offense.
Examinez votre cœur. Filtrez-vous la vérité à travers les blessures passées, les mentalités religieuses ou les opinions personnelles ? Au lieu d’attaquer le message ou les ministres de Dieu, demandez au Seigneur de traiter avec votre cœur afin que vous puissiez recevoir sa parole comme il l’a prévu. Les purs de cœur discernent correctement, grandissent dans la vérité et marchent dans la plénitude de la révélation. Gloire à Dieu !
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Matthieu 5:8 ; Proverbes 4:23
PASSAGE EN OR: L’état du cœur d’un homme détermine comment il perçoit la vérité. Examinez votre cœur. Filtrez-vous la vérité à travers les blessures passées, les mentalités religieuses ou les opinions personnelles ? Au lieu d’attaquer le message ou les ministres de Dieu, demandez au Seigneur de traiter avec votre cœur afin que vous puissiez recevoir sa parole comme il l’a prévu.
PRIÈRE: Père, je te remercie pour cette vérité. Vous enlevez chaque voile de mon cœur que je puisse recevoir votre parole sans distorsion. Ma perception est façonnée par la vérité et non par des préjugés personnels ou des expériences passées. Aujourd’hui, vous traitez avec mon esprit et ma conscience d’une manière que vous seul pouvez. Au nom de Jésus, Amen.
Loading…
VOM WORT UND VOM ZUSTAND DES HERZENS
Apostel Grace Lubega
Titus 1,15 (LUT): „Den Reinen ist alles rein; den Unreinen aber und Ungläubigen ist nichts rein, sondern unrein ist beides, ihr Sinn und ihr Gewissen.“
—
Der Zustand des Herzens eines Menschen ist entscheidend dafür, wie er die Wahrheit aufnimmt. Für den Reinen sind alle Dinge rein. Aber für den Unreinen kann sogar das, was rein ist, als unrein erscheinen.
Deshalb ist es möglich, dass zwei Menschen das gleiche Wort hören und der eine inspiriert ist, während der andere empört ist. Das Problem ist nicht die Botschaft, sondern der Geisteszustand des Hörers. Jesus begegnete diesem Problem wiederholt. Während Er lehrte, empfingen einige das Leben, während andere Anstoß an Ihm nahmen. Die Pharisäer legten seine Worte ständig falsch aus, weil ihre Herzen durch Selbstgerechtigkeit und Unglauben vernebelt waren.
Als Paulus das Evangelium der Gnade predigte, wurde er von einigen Menschen missverstanden. Sie warfen ihm vor, die Leute zur Sünde zu ermutigen, damit die Gnade umso mächtiger werde (Römer 3,8; Römer 6,1 LUT). Doch Paulus predigte nicht die Gesetzlosigkeit, sondern offenbarte die Gerechtigkeit, die aus dem Glauben kommt. Das Problem lag nicht in seiner Botschaft, sondern darin, wie einige sie aufnahmen − mit einer verdorbenen Denkweise, die die Reinheit der Gnade nicht begreifen konnte.
Wenn du reinen Herzens bist, dann wirst du Gott schauen. (Matthäus 5,8 LUT). Die Reinen werden Sein Wort mit Klarheit empfangen, unbelastet von persönlichen Vorurteilen oder Abneigungen.
Prüfe dein Herz. Filterst du die Wahrheit durch Kränkungen der Vergangenheit, religiöse Denkmuster oder persönliche Meinungen? Anstatt die Botschaft oder die Diener Gottes anzugreifen, bitte den Herrn, Sich mit deinem Herzen zu befassen, damit du Sein Wort so aufnehmen kannst, wie Er es beabsichtigt hat. Wer reinen Herzens ist, kann unvoreingenommen urteilen, in der Wahrheit wachsen und in der Fülle von Gottes Offenbarung wandeln. Gepriesen sei Gott!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Matthäus 5,8; Sprüche 4,23
FAZIT: Der Zustand des Herzens eines Menschen ist entscheidend dafür, wie er die Wahrheit wahrnimmt. Prüfe dein Herz. Filterst du die Wahrheit durch Kränkungen der Vergangenheit, religiöse Denkmuster oder persönliche Meinungen? Anstatt die Botschaft oder die Diener Gottes anzugreifen, bitte den Herrn, Sich mit deinem Herzen zu befassen, damit du Sein Wort so aufnehmen kannst, wie Er es beabsichtigt hat.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für diese Wahrheit. Du entfernst jeden Schleier von meinem Herzen, damit ich Dein Wort unverfälscht empfangen kann. Meine Wahrnehmung wird von der Wahrheit geprägt und nicht von persönlichen Vorurteilen oder Erfahrungen der Vergangenheit. Heute gehst Du mit meinem Verstand und meinem Gewissen so um, wie nur Du es tun kannst. In Jesu Namen, Amen.