Apostle Grace Lubega
Genesis 32:26-29 (KJV): And he said, Let me go, for the day breaketh. And he said, I will not let thee go, except thou bless me. And he said unto him, What is thy name? And he said, Jacob. And he said, Thy name shall be called no more Jacob, but Israel: for as a prince hast thou power with God and with men, and hast prevailed. And Jacob asked him, and said, Tell me, I pray thee, thy name. And he said, Wherefore is it that thou dost ask after my name? And he blessed him there.
—
Jacob was chosen before birth. God had declared, “The elder shall serve the younger” (Genesis 25:23). But even with that prophetic word, the blessing couldn’t settle on Jacob as long as he was still Jacob. The name itself — Jacob — means supplanter, deceiver, manipulator. That identity was completely out of alignment with the weight of the promise.
In fact, to receive the birthright, he disguised himself as Esau because in the grand scheme of things, Jacob couldn’t be blessed as Jacob.
Years later, Jacob finds himself alone, wrestling with God. And what happens? Before any blessing is given, God changes his name: “Thy name shall be called no more Jacob, but Israel…” (Genesis 32:28). Then — and only then — does verse 29 say, “And He blessed him there.”
The blessing could finally rest — but not on Jacob. It rested on Israel.
That’s the principle: God will not covenant with an identity that doesn’t align with His truth.
You might carry a promise, but if you’re still walking in an old identity — still bound by the label of your past, your mistakes, your survival strategies — the fullness of the blessing won’t rest. The “name” has to change. The internal shift has to happen. Hallelujah!
FURTHER STUDY: Isaiah 62:2; 2 Corinthians 5:17
GOLDEN NUGGET: You might carry a promise, but if you’re still walking in an old identity — still bound by the label of your past, your mistakes, your survival strategies — the fullness of the blessing won’t rest. The “name” has to change. The internal shift has to happen.
PRAYER: Father, I thank You for this word. Thank You for the transformation that only You can give. The Bible says that if any man be in Christ, old things have passed away and all things are new. I am a new creature and this is the truth by which I live, pray and serve You. I receive the grace to walk as the person You called me to be. In Jesus’ name, Amen.
OMUKISA MU LINNYA
Omutume Grace Lubega
Olubereberye 32:26-29(KJV): N’ayogera nti Nta, kubanga emmambya esala. N’ayogera nti Sijja kukuta, wabula ng’ompadde omukisa. N’amugamba nti Erinnya lyo ggwe ani? N’ayogera nti Yakobo. N’ayogera nti Erinnya lyo terikyayitibwanga Yakobo, wabula Isiraeri: kubanga owakanye ne Katonda era n’abantu, era osinze. Yakobo n’amubuuza n’ayogera nti Nkwegayiridde, mbuulira erinnya lyo. N’ayogera nti Kiki ekikumbuuzisa erinnya lyange? N’amuweera eyo omukisa.
—
Yakobo yalondebwa nga tannazaalibwa. Katonda yali alangiridde, “Omukulu anaaweereza omuto” (Olubereberye 25:23). Newakubadde ekigambo ky’obunnabi kyaliwo, omukisa gwali tegusobola kutuula ku Yakobo nga akyali Yakobo. Erinnya lyennyini – Yakobo – litegeeza omuntu ayingirira, omulimba, ow’olukujjukujju. Ekyo kye yali ng’omuntu kyali tekirina we kikwataganira n’obuzito bw’ekisuubizo.
Era ddala, okufuna omukisa gw’obuzaale, yeefuula Essawo kubanga mu nsengeka y’ebintu ennene, Yakobo yali tasobola kuweebwa mukisa nga Yakobo.
Emyaka nga giyise, Yakobo yeesanga yekka, n’alwanagana ne Katonda. Era ki ekyabeerawo? Nga tannaweebwa mukisa gwonna, Katonda Akyusa erinnya lye: “Erinnya lyo terikyayitibwanga Yakobo, wabula Isirayeri….”(Olubereberye 32:28). Awo—era—awo wokka—olunyiriri lwa 29 ne lulyoka lugamba, “awo n’Amuwa omukisa.”
Omukisa awo ne gulyooka gutuula ku ye—wabula si ku Yakobo. Gwatuula ku Isiraeri.
Eyo y’ennono: Katonda tajja kukola ndagaano na kikula ekitakwatagana na mazima Ge.
Osobola okubeera n’ekisuubizo, naye bw’oba okyatambulira mu kikula ekikadde—okyasibiddwa akalambe k’ebyayita byo, ensobi zo, enkola zo ez’okuyita mu bulamu ng’ogezagezaako—obujjuvu bw’omukisa tebujja kukutuulako. “Erinnya” lirina okukyuka. Enkyukakyuka y’omunda erina okubeerawo.
Aleruya!
YONGERA OSOME: Isaaya 62:2, 2 Abakkolinso 5:17
AKASUMBI KA ZAABU: Osobola okubeera n’ekisuubizo, naye bw’oba okyatambulira mu kikula ekikadde—okyasibiddwa akalambe k’ebyayita byo, ensobi zo, enkola zo ez’okuyita mu bulamu ng’ogezagezaako—obujjuvu bw’omukisa tebujja kukutuulako. “Erinnya” lirina okukyuka. Enkyukakyuka y’omunda erina okubeerawo.
ESSAALA: Kitange, nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Weebale ku lw’enkyukakyuka Ggwe wekka gy’Osobola okuwa. Bayibuli egamba nti omuntu yenna bw’abeera mu Kristo, ebikadde byayita era ebintu byonna bipya. Ndi kitonde kiggya era gano ge mazima ge ntambuliramu, mwe nsabira n’Okukuweereza. Nfuna ekisa okutambula ng’omuntu oyo gwe Wampita okubeera. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
OMUGISHA OGURI OMU EIZIINA
Entumwa Grace Lubega
Okutandika 32:26: Omushaija yaamugira ati: Ndekura, ahakuba nibutaagurukana. Yakobo yaamugira ati: Tindikwija kkukurekura aotampaire mugisha. Onu ati: Eiziina ryawe ori oha? Ati: Ndi Yakobo. Onu ati: Okuruga hati torigaruka kwetwa Yakobo kureka Israeli; ahakuba ohakaine na Ruhanga n’abantu, waasinga. Bwanyima Yakobo yaamugira ati: Ninkweshengyereza, ngambira eiziina ryawe. Onu ati: Nooyendera ki kumanya eiziina ryangye? Atyo yaamuheera aho omugisha.
—
Yakobo akatoranwa atakazairwe. Ruhanga akaba agambire ngu “Kakuru aryaheereza Kato” (Okutandika 25:23).
Kwonka n’obu yabaire aine ekigambo ky’obunabi, omugisha gukaba gutarikuza ahari Yakobo obu yabaire akiri Yakobo. Eizina ryo— Yakobo — nirimanyisa obugobya, omunyabishuba, orikukozesa abandi. Obuhangwa obwo bukaba buteine kakwaate kona n’oburemeezi bw’endagaano.
Omu mazima, n’okwakiira obukuru, akeyoreka nka Esau ahabw’okuba omu nteekateeka y’ebintu enkuru, Yakobo akaba atarikubaasa kugira omugisha ari Yakobo.
Bwanyima y’emyaka, Yakobo akeshanga ari wenka, arikufukaana na Ruhanga. Hakabaho ki? Omugisha gwona gutakahairwe, Ruhanga nahindura eizina: “Okuruga hati torigaruka kwetwa Yakobo kureka Israeli…” (Okutandika 32:28). Obwo kandi obwo bwonka — niho omushororongo gwa 29 gurikugira ngu, yamuheeraho omugisha.”
Omugisha gwabona kumuzaho — kwonka ti nka Yakobo. Gukaza ahari Isreali.
Egyo niyo ngyendererwaho: Ruhanga tarikukora ndagaano n’obuhangwa bwona obutatereire n’amazima gye.
Nobaasa kugira endagaano, kwonka waaba n’okigyendera omu buhangwa bw’ira — okomirwe akamanyiso k’eby’enyima, enshobi zaawe, obukoryo bwaawe bw’okwebisaho — okwijura kw’omugisha tikurikuza kuhama. “Eizina” ryaine kuhinduka. Okuhinduka kw’omunda kwaine kubaho. Areruya!
SHOMA N’EBI: Isaaya 62:2; 2 Abakorinso 5:17
EBIKURU MUNONGA: Nobaasa kugira endagaano, kwonka waaba n’okigyendera omu buhangwa bw’ira — okomirwe akamanyiso k’eby’enyima, enshobi zaawe, obukoryo bwaawe bw’okwebisaho — okwijura kw’omugisha tikurikuza kuhama. “Eizina” ryaine kuhinduka. Okuhinduka kw’omunda kwaine kubaho.
ESHAARA: Taata, Ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Ninkusiima ahabw’okuhindurwa oku iwe wenka orikuha. Baiburi negira eti omuntu weena ku aba ari omuri Kristo, eby’enyima biba bihingwiire kandi byona biba bisya. Ndi ekihangirwe kisya kandi aga nigo mazima agu ndikutuuramu, nkashaba kandi nka kuhereza. Ninyakiira embabazi kugyenda nk’omuntu ou onyetsire kuba. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
OMUGISA OMU IBARA
Omukwenda Grace Lubega
Okubanza 32:26-29 (KJV): Kandi we yagamba, ndeka ngende, habwokuba obwire nibukya. Kandi we yagamba, nyowe tinyija kukuleka kugenda iwe, okwihaho buli ompaire omugisa. Kandi we yagamba, ibara lya We tirirayongere kwetebwa Yakobo, baitu Isaleeri: nk’omugabe iwe otungire amaani hamu na Ruhanga kandi hamu n’abantu, kandi osingwire. Kandi Yakobo yamusaba we, kandi yagamba, ngambira, Nyowe nkusabire, ibara lya we. Kandi we yagamba, Habwaki iwe nokaguza ibara lyange? Kandi yamuhereza omugisa aho.”
—
Yakobo akakomwa atakazairwe. Ruhanga akaba arangiriire, “omukuru naija kuhereza omuto” (Okubanza 25:23). Baitu gonze nokurangiira okw’Ekigambo ekyo, omugisa gukaba gutakusobora kutekaana hali Yakobo obwakaba nakyasigaire ali Yakobo. Ibara lyenyini — Yakobo — limanyisa anyakutwara omwanya gwondi agenderiire, omuduupi, omugobya. Okumanywa okwo kukaba aheeru y’okuterekerezebwa hamu n’obulemeezi bw’ekiragaano.
Omu kinyakuroho, okutunga obugabe bw’okuzaarwa, akefwora nka Esau, habwokuba omuntekaniza y’ebintu enkuru, Yakobo akaba atasobora kuheebwa mugisa nka Yakobo.
Emyaka nyingi erabireho, Yakobo akesanga ali wenka, narwanangana na Ruhanga. Kandi kiki ekyabaireho? Omugisa gwona gutakahairwe, Ruhanga akahindura ibara lye:”Ibara lya We niriija kuba litakyayetebwa Yakobo, baitu Isaleeri…” (Okubanza 32:28). Hanyuma — kandi hanyuma honka — omu rukaara rwa 29 rugamba, “Kandi We yamuhereza Omugisa aho.”
Omugisa aho gukaba nigusobora kutekaana — baitu hatali hali Yakobo. Gwo gukatekaana hali Isaleeri.
Egyo niyo engiga: Ruhanga takwija kutaaha omundagaano hamu ne ibara eryo eritakukwatagana hamu na amananu Ge.
Iwe nosobora kuba nekiragaano, baitu obworaaba nokyarubatira omukumanyibwa okwakara — nokyasibirwe nemanyikirizo ey’ebyeira, ensobi zaawe, omulingo wayomeraaga — obwijwire bw’omugisa tibwija kutekaana. “Ibara” liteekwa kuhinduka. Okuhinduka okw’omunda kuteekwa kubaho. Alleluya!
GALIHYA N’OSOMA: Isaaya 62:2; 2 Abakolinso 5:17
EBIKURU MUBYOONA: Iwe nosobora kuba nekiragaano, baitu obworaaba nokyarubatira omukumanyibwa okwakara — nokyasibirwe nemanyikirizo ey’ebyeira, ensobi zaawe, omulingo wayomeraaga — obwijwire bw’omugisa tibwija kutekaana. “Ibara” liteekwa kuhinduka. Okuhinduka okw’omunda kuteekwa kubaho.
ESAARA: Taata, Nyowe ninkusiima habw’Ekigambo kinu. Webale habw’okumpindura okwo Iwe wenka okw’okusobora kuhereza. Baibuli egamba ngu kakusangwa omuntu weena aba omu Kristo, ebintu ebikuru bihoireho kandi ebintu byoona bihyaka. Nyowe ndi kihangirwe ekihyaka kandi ganu nigo mananu aganyomereramu, nsaba kandi nkuhererezamu. Nyowe nintwara embabazi kurubata nk’omuntu Iwe owuwanyesere nyowe kuba. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
GUM MA TYE I NYING
Lakwena Grace Lubega
Acakki 32:26-29(KJV): Owacce ni, “Weka doŋ aciti, pien piny doŋ mito ru woko.” Ento Yakobo ogamo ni, “Pe abiweki, nio waŋ ma koŋ ilamma gum.” En owacci, “Yakobo.” Ci dok owacce ni, “Nia tin nyiŋi doŋ pe gibilwoŋo ni Yakobo, ento ni Icrael, pien ibedo ka lweny ki Lubaŋa, dok Yakobo dok openye ni, “Alegi ni itucca nyiŋi do.” En owacce ni, “Ipenyo nyiŋa kono piŋo?” Omiye gum ka kenyo.”
—
Yakobo onongo giyero wa pwod peya ginywale. Lubanga onongo owaco ni, “latin matidi aye biloyo latin kayo” (Acakki 25:23). Ento wa ki nebi meno, gum onongo pe twero poto ikom yakobo kace en onongo pwod tye Yakobo. Nyinge kikome – Yakobo – teloke ni labwola, ngatma tiyo ki dano me nongo ginma mito, labwola, labura. Nying meno onongo bor ata ki pek pa cike.
I komlok, me nongo gum man me anyali, en omine calo Ecau pien kitma onongo myero jami otime kwede, Yakobo onongo pe twero nongo gum calo Yakobo.
Inge mwaka mapol Angec, Yakobo onongo ni etye kene, ka lweny ki Lubanga. Dok ngo ma otime? Mapwod peya gum mo gimine, Lubanga oloko nyinge woko: “pe dong kibi lwongo nyingi ni Yakobo, ento Icarael…”(Acakki 32:27). Cidong- dok ikare meno keken- aye tyeng 29 waco ni, “Rwot omiye gum kakenyo.”
Gum ni onongo dong twero yweyo- ento pe iwi Yakobo. Oywe iwi Icarael.
Meno aye cike meno: Lubanga pebi moko cike ki nying ma pe rwate ki ada ne.
Itwero tingo cike mo, ento kace pwod ityeka wot inying macon- pwod nying macon tye ma otweyo in woko, aroca ni, yoo ni mekwo- gum ma opong pebi ywe iwi. “Nyingi” omyero oloke woko. Lokke ki iye ni omyero otime.
Allelua!
KWAN MUKENE: Icaya 62:2; 2 Jo Korint 5:17
LWOD MADIT: Itwero tingo cike mo, ento kace pwod ityeka wot inying macon- pwod nying macon tye ma otweyo in woko, aroca ni, yoo ni mekwo- gum ma opong pebi ywe iwi. “Nyingi” omyero oloke woko. Lokke ki iye ni omyero otime.
LEGA: Wora, apwoyi pi Lok man. Apwoyi pi aloka loka ma in keken aye Itwero miyo ne. Baibul waco ni kace ngatmo keken tye i Kricito, jami macon dong okato woko dok jami ducu odoko manyen. An abedo gin acweya manyen dok man aye ada ma an akwo kwede, ma alego dok atiyo piri kwede. An ajolo kica me wot calo ngatma ilwonga me bedo. Inying Yecu, Amen.
WINYO AME TYE IYI NYIŊ
Akwena Grace Lubega
Agege 32:26-29 (Lango): En lonnono te kobo ni, “Weka doŋ awot ba, nen piny doŋ ceggi ru oko.” Cite Yakobo te gamo ni, “Mom aweki kadi acel tuno ka koŋ ilamma winyo.” Lonnono te gamo ni, “Nyiŋi ce ŋa?” En te gamo ni, “Yakobo.” Lonnono te kobbe ni, “Cakere tin nyiŋi mom doŋ obino lwoŋo ni Yakobo, ento Icrael, pien yin ibedo romo wun Obaŋa, kede dano daŋ naka iloo.” Yakobo te penye ni, “Aco koŋ doŋ itima ber itucca nyiŋi.” En te gamo ni, “Piŋo kara imito ŋeyo nyiŋa?” Lonnono doŋ te lamme winyo kuno.
—
Onwoŋo oyero Yakobo ame nwoŋo pwod ru onywalle. Obaŋa obin okobo ni, “Atin atidi bino loyo atin kao.” (Agege 25:23). Cite daŋ kede kop me dwarpiny man, winyo onwoŋo mom twero bino ikom Yakobo tek ka nyiŋe nwoŋo pwod Yakobo. Nyiŋ man—Yakobo—tero ni agoba. Kodi nyiŋ man nwoŋo mom rwatte kede pek a cikere.
Iyi ateni, me gamo dit me kao, en obin olokere te bedo acalo Ecau pien iyi kit ame jami nwoŋo myero bed kede, Yakobo nwoŋo mom otwero lamme gum acalo Yakobo.
Iyoŋe mwakki apol, Yakobo obin onwoŋere kun tye kene, ame tye alweny kede Obaŋa. Doŋ ŋo ate timmere? Ame pwod ru olammo gummoro keken, Obaŋa oloko nyiŋe: “Nyiŋi mom doŋ obino lwoŋo ni Yakobo, ento Icrael…” (Agege 32: 28). Doŋ—daŋ ikare no keken—en ame tyeny 29 okobo ni, “Lonnono doŋ te lamme winyo kuno.” Winyo no nwoŋo twero doŋ—cite mon ikom Yakobo. Obin odoŋ ikom Icrael.
En ciko eno: Obaŋa mom donyo i cikkere kede nyiŋ onyo cal amom rwatte kede ateni Mere.
Twero bedo ni itye kede cikkere, ento ka pwod itye iwot iyi ŋatta ame nwoŋo ibedo rik con—ite twec me kit ame nwoŋo jo lwoŋi kede, balle ni, onyo diro ni me kwo—poŋ a winyo man mom bino doŋ ikomi. “Nyiŋo” myero koŋ lokkere. Jami iyie no myero koŋ lokkere.
Alleluya!
MEDE IKWANO: Icaya 62:2; 2 Korinti 5:17
APIRE TEK: Twero bedo ni itye kede cikkere, ento ka pwod itye iwot iyi ŋatta ame nwoŋo ibedo rik con—ite twec me kit ame nwoŋo jo lwoŋi kede, balle ni, onyo diro ni me kwo—poŋ a winyo man mom bino doŋ ikomi. “Nyiŋo” myero koŋ lokkere. Jami iyie no myero koŋ lokkere.
KWAC: Papo, apwoyi kop man. Apwoyi pi alokaloka ame Yin keni itwero miyo. Baibul kobo ni ka ŋattoro tye iyi Kricito, jami acon onwoŋo doŋ orwenyo oko, gin anyen doŋ olunyo kakare. Abedo gin ame oketo anyen daŋ man obedo ateni ame an akwo, lego eka ate tic kede piri. Agamo winyo me kwo acalo dano ame Yin i lwoŋa me bedo. Inyiŋ Yecu, Amen.
AREREŊU KOTOMA OKIROR
Ekiyakia Grace Lubega
Ageun 32:26-29 (AOV): Kotema atiar, “Koosikinai, naarai acila kide.” Kotema atiar, “Mam kaosikin, dimikiinak arereŋ.” Kotema ŋes atiar, “Ekonikiror iŋai?” Kobala ebe, “Eoŋ Yakob.” Kotema atiar, “Ekonikiror mam bobo enyaritai Yakob, dimarai Isirael: naarai ipegata nepepe ka Edeke ka ituŋa, ido iteleka.” Kiŋit Yakob ŋes kobala ebe, “Keŋaiŋait kolimokinai ekonikiror.” Kobala ebe, “Inyo iŋisitor ekakiror?” Kisirereŋ ŋes kanen.
—
Yakob asekunitai eroko aurio. Alimorit Edeke, “Lokapolon ijaanakini lodidi.” (Ageun 25:23). Konye da keda akirot na adwarunitai, mam arereŋu apedori ainapakin ne ejai Yakob eroko ŋesi erai Yakob. Ekiror elope – Yakob – epoloikinit eŋalan, loicodicodi. Ajenunet ŋin alemara cut kane ejai aitetenikinet keda alaŋiru naka aisumunet.
Ka abeit, kanu adumun apedor na aurio, kobu onap bala Esau naarai kotoma ainapeta nuka iboro, mam Yakob apedoro aisirereŋ kwape Yakob.
Ekaulo naka ikaru, Yakob adumuni ake akuan ejai bon, ejio keda Edeke. Ido inyoni iswamaun? Eroko adio arereŋu einakinere, abu Edeke ijulak ekiror ke: “Ekonikiror mam bobo enyaritai Yakob, dimarai Isirael:…” (Ageun 32:28). Do – ekaulo ka anu bon – elimuna ekokoro 29 ebe, “Kisirereŋ ŋes kanen.”
Apedori do arereŋu aiyeŋun – konye mere kotoma Yakob. Kobu osalak nejai Isirael.
Ŋon ŋesi ekisil: mam Edeke iswamauni aitutuket keda ajenanut namam itetenikina keda abeite Ke.
Imina jo odak aisumunet, konye arai iroko jo ilosi kotoma ajenanut namojoŋ – iroko iwenen keda ajenunet naka okau, aibucanareta kon, ka eipone lojaris kon – aileleba naka arereŋu ŋesi mam ebuni aiyeŋun. Ejai “ekiror” aijulakin. Ejai aijulakinet naka kotoma aiswamaun. Alleluya!
AISISIA NAIYATAKINA: Isaia 62:2; 2 Ikorinton 5:17
NUEPOSIK BALA ESABU: Imina jo odak aisumunet, konye arai iroko jo ilosi kotoma ajenanut namojoŋ – iroko iwenen keda ajenunet naka okau, aibucanareta kon, ka eipone lojaris kon – aileleba naka arereŋu ŋesi mam ebuni aiyeŋun. Ejai “ekiror” aijulakin. Ejai aijulakinet naka kotoma aiswamaun.
AILIP: Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka akirotana. Eyalama kanuka aijulakinet naipedori Jo bon ainakin. Ebala Ebaibuli ebe arai ejai edio etuŋanan toma ka Kristo, atuboros iboro nuokau ido itetiak iboro kere. Arai eoŋ isubetait yenitetet ido na ŋesi abeit na ajaria eoŋ, elipia ka aijaanakin Jo. Ejauni eoŋ asianut naka alosit kwape ituŋanan yen abu Jo onyarau eoŋ araute. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
BARAKA KATIKA JINA
Mtume Grace Lubega
Mwanzo 32:26-29 (KJV): Ndipo yule mtu akasema, “Niache niende, kwa kuwa ni mapambazuko.” Lakini Yakobo akajibu, “Sitakuacha uende usiponibariki.” Yule mtu akamuuliza, “Jina lako nani?” Akajibu, “Yakobo.” Ndipo yule mtu akasema, “Jina lako halitakuwa tena Yakobo, bali Israeli, kwa sababu umeshindana na Mungu na watu pia, nawe umeshinda.” Yakobo akasema, “Tafadhali niambie jina lako.” Lakini akajibu, “Kwa nini kuniuliza Jina langu?” Ndipo akambariki huko.
—
Yakobo alichaguliwa kabla ya kuzaliwa. Mungu alikuwa ametangaza, “Mkubwa atamtumikia mdogo” (Mwanzo 25:23). Lakini hata kwa neno hilo la kinabii, baraka hazingeweza kukaa kwa Yakobo maadamu bado alikuwa anaitwa Yakobo. Jina lenyewe – Yakobo – linamaanisha aliyechukua nafasi ya mtu mwingine, mlaghai na mdanganyifu. Utambulisho huo ulikuwa haulingani kabisa na uzito wa ahadi.
Kwa kweli, ili kupokea haki ya mzaliwa wa kwanza, alijigeuza kuwa Esau kwa sababu katika mpango mkuu wa mambo, Yakobo hangeweza kubarikiwa kama Yakobo.
Miaka mingi baadaye, Yakobo anajipata peke yake, akishindana na Mungu. Na nini kinatokea? Kabla ya baraka yoyote kutolewa, Mungu hubadilisha jina lake: “Jina lako hutaitwa tena Yakobo, bali Israeli…” (Mwanzo 32:28). Kisha – na ndipo tu – mstari wa 29 unasema, “Akambariki huko.”
Baraka inaweza hatimaye ilikuwa juu yake – lakini si kwa Yakobo. Ilikuwa juu ya Israeli.
Hiyo ndiyo kanuni: Mungu hataweka agano na utambulisho ambao hauambatani na ukweli Wake.
Unaweza kubeba ahadi, lakini ikiwa bado unatembea katika utambulisho wa zamani – bado umefungwa na utambulisho wa maisha yako ya zamani, makosa yako, mikakati yako ya kuishi – utimilifu wa baraka hautakuwa juu yako. “Jina” lazima libadilishwe. Mabadiliko ya ndani lazima yatokee. Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Isaya 62:2; 2 Wakorintho 5:17
UJUMBE MKUU: Unaweza kubeba ahadi, lakini ikiwa bado unatembea katika utambulisho wa zamani – bado umefungwa na utambulisho wa maisha yako ya zamani, makosa yako, mikakati yako ya kuishi – utimilifu wa baraka hautakuwa juu yako. “Jina” lazima libadilishwe. Mabadiliko ya ndani lazima yatokee.
SALA: Baba, nakushukuru kwa neno hili. Asante kwa mabadiliko ambayo Wewe pekee unaweza kutoa. Biblia inasema mtu akiwa ndani ya Kristo, ya kale yamepita na yote ni mapya. Mimi ni kiumbe kipya na huu ndio ukweli ambao ninaishi, ninakuombea na kukutumikia Wewe. Ninapokea neema ya kutembea kama mtu uliyeniita niwe. Kwa jina la Yesu, Amina.
LA BÉNÉDICTION DANS LE NOM
L’apôtre Grace Lubega
Genèse 32:26-29 (LSG) : « Il dit : Laisse-moi aller, car l’aurore se lève. Et Jacob répondit : Je ne te laisserai point aller, que tu ne m’aies béni. Il lui dit : Quel est ton nom ? Et il répondit : Jacob. Il dit encore : Ton nom ne sera plus Jacob, mais tu seras appelé Israël ; car tu as lutté avec Dieu et avec des hommes, et tu as été vainqueur. Jacob l’interrogea, en disant : Fais-moi, je te prie, connaître ton nom. Il répondit : Pourquoi demandes-tu mon nom ? Et il le bénit là. »
—
Jacob avait été choisi avant sa naissance. Dieu avait déclaré : « L’aîné sera assujetti au plus jeune » (Genèse 25:23). Mais même avec cette parole prophétique, la bénédiction ne pouvait pas reposer sur Jacob tant qu’il restait Jacob. Le nom lui-même — Jacob — signifie usurpateur, trompeur, manipulateur. Cette identité était totalement incompatible avec le poids de la promesse.
En fait, pour recevoir le droit d’aînesse, il a dû se déguiser en Ésaü, car dans l’économie divine, Jacob ne pouvait pas être béni en tant que Jacob.
Des années plus tard, Jacob se retrouve seul, luttant avec Dieu. Et que se passe-t-il ? Avant qu’aucune bénédiction ne soit donnée, Dieu change son nom : « Ton nom ne sera plus Jacob, mais Israël… » (Genèse 32:28). Puis — et seulement ensuite — le verset 29 dit : « Et Il le bénit là. »
La bénédiction a finalement pu reposer — mais pas sur Jacob. Elle a reposé sur Israël.
C’est là le principe : Dieu ne s’allie pas à une identité qui n’est pas en accord avec Sa vérité.
Tu peux porter une promesse, mais si tu marches encore dans une ancienne identité — encore lié par les étiquettes de ton passé, tes erreurs, tes mécanismes de survie — la plénitude de la bénédiction ne reposera pas. Le “nom” doit changer. Le changement intérieur doit avoir lieu. Alléluia !
ÉTUDE SUPPLÉMENTAIRE : Ésaïe 62:2 ; 2 Corinthiens 5:17
PASSAGE EN OR : Tu peux porter une promesse, mais si tu marches encore dans une ancienne identité — encore lié par les étiquettes de ton passé, tes erreurs, tes mécanismes de survie — la plénitude de la bénédiction ne reposera pas. Le “nom” doit changer. Le changement intérieur doit avoir lieu.
PRIÈRE : Père, je Te remercie pour cette parole. Merci pour la transformation que Toi seul peux opérer. La Bible dit que si quelqu’un est en Christ, les choses anciennes sont passées ; voici, toutes choses sont devenues nouvelles. Je suis une nouvelle créature, et c’est selon cette vérité que je vis, que je prie et que je Te sers. Je reçois la grâce de marcher dans l’identité que Tu m’as donnée. Au nom de Jésus, Amen.
Loading…
DER SEGEN, DER IM NAMEN STECKT
Apostel Grace Lubega
1. Mose 32,27-30 (SLT): „Und der Mann sprach: Lass mich gehen; denn die Morgenröte bricht an! Jakob aber sprach: Ich lasse dich nicht, es sei denn, du segnest mich! Da fragte er ihn: Was ist dein Name? Er antwortete: Jakob! Da sprach er: Dein Name soll nicht mehr Jakob sein, sondern Israel; denn du hast mit Gott und Menschen gekämpft und hast gewonnen! Jakob aber bat und sprach: Lass mich doch deinen Namen wissen! Er aber antwortete: Warum fragst du nach meinem Namen? Und er segnete ihn dort.
—
Jakob wurde bereits vor seiner Geburt auserwählt. Gott hatte angekündigt: „Der Ältere soll dem Jüngeren dienen“ (1. Mose 25,23). Aber trotz dieser Prophezeiung konnte der Segen nicht auf Jakob ruhen, solange er noch Jakob hieß. Denn der Name Jakob selbst bedeutet Verdränger, Betrüger, Verführer. Und diese Identität passte überhaupt nicht zur Bedeutung der Verheißung.
Jakob verkleidete sich als Esau, um das Erstgeburtsrecht zu erhalten, und unter den gegebenen Umständen konnte er nicht als Jakob gesegnet werden.
Viele Jahre später stand Jakob völlig alleine da, als er mit Gott kämpfte und haderte. Doch was geschah dann? Bevor er gesegnet wurde, änderte Gott seinen Namen: „Dein Name soll nicht mehr Jakob heißen, sondern Israel …“ (1. Mose 32,28). Erst nachdem das geschehen war, lesen wir in Vers 30: „Und Er segnete ihn dort“.
Der Segen konnte endlich auf ihm ruhen − aber nicht auf Jakob. Er ruhte nun auf Israel.
Genau das ist das Prinzip: Gott wird keinen Bund mit einer Identität schließen, die nicht mit Seiner Wahrheit übereinstimmt.
Es mag in dir eine Verheißung schlummern, aber wenn du dich immer noch an deiner alten Identität klammerst − verhaftet mit den Etiketten deiner Vergangenheit, deiner Fehler, deiner Überlebensstrategien − dann kann die Fülle des Segens nicht auf dir ruhen. Es muss sich zuerst der „Name“ ändern und es muss ein innerer Wandel stattfinden.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Jesaja 62,2; 2. Korinther 5,17
FAZIT: Es mag in dir eine Verheißung schlummern, aber wenn du dich immer noch an deiner alten Identität klammerst − verhaftet mit den Etiketten deiner Vergangenheit, deiner Fehler, deiner Überlebensstrategien − dann kann die Fülle des Segens nicht auf dir ruhen. Es muss sich zuerst der „Name“ ändern und es muss ein innerer Wandel stattfinden.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Danke für den inneren Wandel, den nur Du bewirken kannst. In der Bibel steht: Ist jemand in Christus, so ist er eine neue Schöpfung; das Alte ist vergangen, siehe, Neues ist geworden. Ich bin eine neue Schöpfung und das ist die Wahrheit, aus der heraus ich lebe, bete und Dir diene. Ich erhalte die Gnade, als der Mensch zu leben, zu dem Du mich berufen hast. In Jesu Namen, Amen.