Apostle Grace Lubega
Psalm 5:8 (KJV); Lead me, O LORD, in thy righteousness because of mine enemies; make thy way straight before my face.
In psychology, persecution is a form of anti-social behaviour. While enablers, discussed in the previous devotions, are self-centred, persecutors are self-righteous.
Persecutors tend to believe that everybody deserves what they get and had it coming. They thrive on other people’s failures and will never understand that some things that happen to others are beyond their control. Following someone else’s tragedy, a persecutor’s lips will leak with statements such as, “Let them suffer.”
To a persecutor, empathy is a mystery. He is that individual who is gloriously orbiting some sun while the rest of the world remains earthbound. The moral ground on which he stands is so exalted that he deems himself a worthy judge of every one else’s indiscretions. Persecutors sharpen their tongues with glee every time someone falls into trouble or scandal.
God has not called you to police other people’s morals or avidly participate in casting aspersions on people’s characters. In Titus 3:2, the instruction is ‘to speak evil of no man.’ Instead, God expects you to pray for men.
Additionally, God does not want you to despair simply because you are faced with a persecutor. Sometimes, you have to bear the brunt of their needless cruelty in order to stand. David in our theme scripture tells the Lord to lead him in the ways of His righteousness because of his enemies.
Pay no heed to those that harbour nothing for you but ill-will. God is still in the business of preparing tables in the presence of your enemies (Psalm 23:5).
Hallelujah!
FURTHER STUDY: Titus 3:2, Psalm 23:5
GOLDEN NUGGET: Pay no heed to those that harbour nothing for you but ill-will. God is still in the business of preparing tables in the presence of your enemies.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. The Bible says blessed are those that are persecuted for righteousness’ sake for theirs is the kingdom of God. I wear persecution as a badge of honour because I understand the blessing that it brings. I refuse to cower in the face of any enemies because I know that You have guaranteed my continual victory. In Jesus’ name, Amen.
OMUZANNYO GW’OBULAMU IV: ABAYIGGANYA
Omutume Grace Lubega
Zabbuli 5:8 (KJV): Ontwale, ai Mukama, mu butuukirivu bwo olw’abalabe bange; Ongololere ekkubo lyo mu maaso gange.
Mu by’okusoma ku nneeyisa y’abantu, okuyigganya ngeri ya nneeyisa etali ya mu bantu. Nga abasobozesa, abannyonnyoddwa mu devotion eziyise, bantu abeeyagaliza bokka na bokka, abayigganya bo bantu abeetwala ng’abatuukirivu mu maanyi gaabwe.
Abayigganya batera okukkiriza nti buli muntu agwanira ekyo ky’afuna era akyereetako nga ye. Babeerawo ku lw’okulemererwa kw’abantu abalala era tebalitegeera nti ebintu ebimu ebituuka ku bantu abamu bisukkuluma ku buyinza bwabwe. Embeera ey’ennaku bw’etuuka ku muntu omulala, emimwa gy’omuyigganya gijja kusimattuka ebigambo nga “ka baboneebone”.
Eri omuyigganya, okulumirirwa tekumanyikiddwa. Ye muntu oyo anyumirwa kyokka nga abalala bonna banyigirizibwa. Omutindo gw’empisa gwe yeetwalirako gugulumiziddwa nnyo nti yeebala okuba omulamuzi asaanidde okulamula enneeyisa etali ya buntu eya buli muntu omulala yenna. Abayigganya bavumirira n’essanyu eppitirivu omuntu omu bw’agwa mu buzibu oba ekiswaalo.
Katonda takuyise kulondoola mpisa z’abantu abalala oba okwetaba n’obwagazi mu kuwaayiriza abantu okusiiga enziro ku neeyisa zabwe. Mu Tito 3:2, ekiragiro kiri ‘butayogera bubi ku muntu yenna.’ Mu kifo ekyo, Katonda akusuubira okusabira abantu.
Okugattako kwekyo, Katonda tayagala ggwe okuggwamu essuubi olw’okuba waliwo akuyigganya. Ebiseera ebimu, olina okugumira obulumbaganyi obw’obukambwe bwabwe obuteetaagisa osobole okuyimirira. Dawudi mu kyawandiikibwa kyaffe akigguddewo agamba Mukama amutwale mu butuukirivu bwe olw’abalabe be.
Towuliriza abo abataliiko kirala kye bakwagaliza wabula obubi. Katonda akyali mu nkola ey’okuteekateeka emmeeza mu maaso g’abalabe bo (Zabbuli 23:5).
Alleluya!
YONGERA OSOME: Tito 3:2, Zabbuli 23:5
AKASUMBI KA ZAABU: Towuliriza abo abataliiko kirala kye bakwagaliza wabula obubi. Katonda akyali mu nkola ey’okuteekateeka emmeeza mu maaso g’abalabe bo.
ESSAALA: Kitange omwagalwa, nkwebaza ku lw’amazima gano. Baibuli egamba nti Balina omukisa abayigganyizibwa ku lw’obutuukirivu: kubanga abo obwakabaka obw’omuggulu bwe bwabwe. Nyambala okuyigganyizibwa ng’engule ey’ekitiibwa kubanga ntegeera omukisa gwe kuleeta. ŋŋaana okutiitiira mu maaso g’abalabe bange kubanga mmanyi nti okakasizza obuwanguzi bwange obutakoma. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
OMUZAANO GW’AMAGARA IV: ABARIGUHIIGA
Entumwa Grace Lubega
Zaaburi 5:8; Ahabw’abantu abangwereire, ai MUKAMA, onyebembere omu kuhikiirira kwawe; Onshemereze omuhanda gwawe omu maisho gangye.
Omu mishomo y’emitwarize y’abantu, okuhiiga n’ekika ky’emicwe mibi. N’obu abarikubaasisa, abashoboreirwe omu biro ebihwaire, baraabe nibakora buri kimwe ahabwaabo, abarikuhiiga nibetwaara nkabahikiriire ahabw’ebikorwa byaabo.
Abarikuhiiga nibakira kwikiriza ngu buri omwe ashemereire eki arikutuunga kandi ngu naaba akyeeretaire. Nibashemerererwa omu kugwa kw’abandi bantu kandi tibaribaasa kwetegyereza ngu ebintu ebimwe ebirikuba ah’abantu niberenga okubaasa kwaabo. Baaba nibakuratira enaku y’abandi bantu, eminwa y’omuntu orikuhiiga naija kurekuka n’ebigambo nk’ebi, “reka babonaabone.”
Aha muntu orikuhiiga, embabazi n’enaama. N’omuntu ogwo orikwetoroora eizooba omu kitiinisa haza obwo abandi boona batsibiirwe omunsi. Omwanya gu arikwemereramu omu micwe guri ahaiguru munonga kuhika aha kwetwaara nk’omuramuzi ohikiriire ow’ebikorwa by’abantu abandi ebitahikire. Abarikuhiiga nibatyaza orurimi rwaabo n’amashererwa, omuntu weena ku arikugwa omu kabi ningashi omuri butandu.
Ruhanga takwetsire kugyenda aha micwe y’abandi bantu ningashi kwegaita ahari abo abarikugambuura emitwarize y’abandi. Omu kitabo kya Tito 3:2, endagiiriro ni, ‘okutagira ou bagambaho kubi.’ Kureka, Ruhanga nayenda ngu oshabire abantu boona.
Okwongyera ahari ekyo, Ruhanga tarikwenda ngu ohwe amatsiko ahabw’okugira ngu hariho arikukuhiiga. Obumwe, noyetenga kugumira okusheega kw’obubi bwaabo obutarikwetengwa, kugira ngu obaase kwemerera. Daudi omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu nagambira Ruhanga kumwebembera omu mihanda y’okuhikiirira ahabw’abazigu be.
Otata ebiteekateeko byaawe ahari abo abataine kibakwiinaire kureka okutakwendeza. Ruhanga akiriyo nakora omurimo gw’okukutebeekanisiza emeeza omu maisho g’abazigu baawe (Zaaburi 23:5).
Hallelujah!
SHOMA NEEBI: Tito 3:2, Zaaburi 23:5
EZAABU: Otata ebiteekateeko byaawe ahari abo abataine kibakwiinaire kureka okutakwendeza. Ruhanga akiriyo nakora omurimo gw’okukutebeekanisiza emeeza omu maisho g’abazigu baawe.
OKUSHABA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’amazima aga. Baiburi negira ngu baine omugisha abahiigwa ahabw’okuhikiirira, ahabw’okuba obukama bwa Ruhanga n’obwaabo. Ninjwaara okuhiigwa nka ekyepe y’ekitiniisa ahabw’okuba ninyetegyereza emigisha ei kurikureeta. Ninyanga kutina abazigu boona ahabw’okuba nimanya ngu ohamize okusingura kwangye okw’obutoosha. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
OMUZAANO OGW’OBWOMEZI IV: OKUHIIGANIZIBWA.
Omukwenda Grace Lubega
Zabuli 5:8 Ontwale, ai Mukama, omu kuhiki’ra kwawe, obwabanyanzigwa bange; Onterekereze omuhanda gwawe omu maiso gange.
Omuby’entekereza n’engeso z’abantu, okuhiiganizibwa nagwo mulingo gw’engeso ezinyakujumiirwa omubantu. Obu abasobozesa, abahanywirweho omu kwehayo okuhingwire, begondeza bonka, abahiiganiza baba nokuhikira okwabu bonka.
Abahiiganiza bagwerera enyikiriza ngu buli muntu asemerire ekya tunga kandi kye n’omukwija. Batuntumukira ha kulemererwa kw’abantu abandi kandi tibalikyetegereza ngu ebintu ebimu ebibaho hali abantu biba bikizireho obusoobozi bwabu kubisobora. Kuhondeera omuhito gw’omuntu ondi, omunwa gw’omuhiganiza gwijja kujwisa ebigambo nka,”ka babonabone,”
Hali omuhiganiza, okuganyira kiri eky’ensita. Ali muntu ogwo akwenyumiriza nk’omu kwehinguliriza izooba kunu abandi basigaire ahansi enu. Engeso ezayemeeraho z’imukiibwe muno ngu ayerora nk’omuramuzi asemerire habw’obutafaayo bw’ondi. Abahiiganiza basongora endimi zabu n’okusemererwa buli kaire omuntu ondi bw’agwa omukabi orundi ekihemu.
Ruhanga takwesire iwe kuba musirikale w’engeso z’abantu orundi kutekamu amaani noyetaba omukudibisa engeso z’abantu abandi. Omu Tito 3:2, okuhaburwa kuli “obutabaza kubi hali omuntu wena.” Kunu, Ruhanga akunihira kubasabira.
Omukwongeraho, Ruhanga takugonza ohoibwemu habw’okuba oitiraine akuhiiganiza. Buli, oina kugumira enkanga y’oburumi obutakwetagisa osobole kwemera. Daudi omukyahandikirwe kyaitu eky’ahamutwe agambire Mukama kumwebembera omumihanda y’obuhikiriire bwe habw’abanyanzigwa be.
Otarolera enkenya yabo abatakwinira kintu kyoona kwihaho ebigenderwa ebibi. Ruhanga akyali omunkora ey’okutekaniza emeza omumaiso g’abanyanzigwa bawe. (Zabuli 23:5)
Alel’uya!
GALIHYA N’OSOMA HANU: Tito 3:2, Zabuli 23:5.
ENTONGE Y’EZABU: Otarolera enkenya yabo abatakwinira kintu kyoona kwihaho ebigenderwa ebibi. Ruhanga akyali omunkora ey’okutekaniza emeza omumaiso g’abanyanzigwa bawe.
ESAARA: Is’itwe ow’engonzi, ninkusiima h’abwamazima ganu. Baibuli egamba bahairwe omugisa abo abahiganizibwa haw’okuhiikira, obukama bwa Ruhanga bwabu. Njwara okuhiiganizibwa nk’ipeesa ely’ekitinisa habwo’kuba ninyetegereza omugisa ogukireeta. Nimpakaniza kugwerwa omumaiso g’abanyanzigwa boona habwo’kuba manyire ngu ogumize obusinguzi bwange bukya bukya. Mw’ibara lya Yesu, Amiina.
TUKU ME KWO IV: JO MA UNO DANO
Lakwena Grace Lubega
Jabuli 5:8 (KJV); Ai Rwot, lukworra gitye pol; tela wek ati gin ma tye atir i nyimi, dok imi yoni ma alubo obed atir.
I kwan i kom tam pa dano ki kit ma dano kwo kwede, Auna obedo kit kwo me kwero bedo maber kacel ki dano. Kadi ka lukony dano, ma ki nywako loke i devotions ma okato angec, timo jemi pi gin kengi, Jo ma uno dano obedo dano ma kitgi atir pi gin kengi.
Jo ma uno dano gin ye ni dano ducu ki acel acel opore me nongo gin ma gin nongo dok oneno ka ka bino. Gin wake i poto pa dano mukene dok pe obi niang matwal ni jami mukene ma time bot jo mukene gin pe ki twero me timo gin mo iye. Malube ki peko ma opoto ikom ngat mukene, dog ngat ma uno dano ibi ton ki lok macalo, “wek gin oden can”.
Ki bot ngat ma uno dano, paro pi dano obedo gin me mung. En obedo ngat acel moni eno ni ma tye ka lworo ceng mo ki deyo kace lobo mukene gak ma otwene. Kabedo me ber kit kama en cung iye obedo ma o ile twatwal ma en nene keken ni en aye langolkop ma opore pi dano ducu ma tye ki apoka poka. Jo ma uno dano pako lebgi ki yomcwiny madit kare ducu ma ngat mo opoto i peko onyo i gin marac.
Lubanga pe olwongo in me bedo calo police pa kit ma myero dano okwo kwede maber onyo adada dok me keto miti mogo i kit dano. I Tito 3:2, ciko tye ni ‘pe i lok gin mo ma rac ikom dano mo keken’. Kono do, Lubanga mito ni meno in ileg pi dano.
Me medo, Lubanga pe mito ni ibed ki par pien i tye i auna. Cawa mukene, omyero ikany auna ma meg-gi me gero ma konye peke wek i cung.
Daudi i wi kwan ma mewa ma okwongo me Lok acoya pa Lubanga waco ki Lubanga me telo en iyo ma mere me kit ma atir pi lukwora.
Pe iter iti iwiny jo ma pe gwoko gin mo pi in ento miti ma rac. Lubanga pud tye ka yubu meja me cam i nyima ma nongo lukwora neno (Jabuli 23:5).
Alelua!
KWAN MUKENE: Tito 3:2, Jabuli 23:5
LWOD MADIT: Pe iter iti iwiny jo ma pe gwoko gin mo pi in ento miti ma rac. Lubanga pud tye ka yubu meja me cam i nyima ma nongo lukwora neno.
LEGA: Wora me Amara, Apwoyo In pi ada man. Baibul waco ni tye ki gum jo ma ki uno gin pi kit ma atir pien ker me polo obedo megi. Aruku auna macalo latam labo me woro pien an aniang gum ma en kelo. Akwero me bedo lalworo ka wang lumone ma mera pien angeyo ni in dong imoko kamaleng loc ma mera ma mede ameda.
I nying Yecu, Amen.
MCHEZO WA MAISHA IV: WATESI
Mtume Grace Lubega
Zaburi 5:8 (KJV); BWANA, uniongoze kwa haki yako, Kwa sababu yao wanaoniotea. Uisawazishe njia yako mbele ya uso wangu.
Katika saikolojia, mateso ni aina ya tabia ya uadui wa kijamii. Wakati wawezeshaji, waliozungumziwa katika ibada zilizopita wana ubinafsi, watesi hujihesabia haki.
Watesi huwa wanaamini kwamba kila mtu anastahili kile anachopata na lilikuwa laja. Wanafanikiwa kwa kufeli kwa watu wengine na hawataelewa kamwe kuwa vitu vingine vinavyowapata wengine viko nje ya uwezo wao. Kufuatia msiba wa mtu mwingine, midomo ya mtesi itavuja na kauli kama, “Wacha wateseke.”
Kwa mtesi huruma haijulikani. Yeye ndiye mtu anayezunguka juu kwenye jua kwa utukufu wakati ulimwengu wote unabaki chini duniani. Sehemu ya maadili ambayo anayosimamia imeinuliwa sana hivi kwamba anajiona kama hakimu anayestahili wa kila mtu mwingine. Watesi hunoa ndimi zao kwa shangwe kila wakati mtu aangukapo kwenye shida au kashfa.
Mungu hajakuita kuwa polisi wa maadili ya watu wengine au kushiriki kwa bidii katika kupiga firimbi kwa tabia za watu. Katika Tito 3:2, maagizo ni ‘kutomnenea mtu yeyote vibaya.’ Badala yake, Mungu anatarajia uwaombee watu.
Isitoshe, Mungu hataki ukate tamaa kwa sababu tu unakabiliwa na mtesi. Wakati mwingine, lazima uchukue dhima ya ukatili wao usiofaa ili kusimama. Daudi katika andiko letu kuu anamwambia Bwana amwongoze katika njia za haki Yake kwa sababu ya maadui zake.
Usiwatilie maanani wale wasiohifadhi chochote kwako ila nia mbaya. Mungu bado yuko katika biashara ya kuandaa meza mbele ya watesi wako (Zaburi 23:5).
Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Tito 3: 2, Zaburi 23: 5
UJUMBE MKUU: Usiwatilie maanani wale wasiohifadhi chochote kwako ila nia mbaya. Mungu bado yuko katika biashara ya kuandaa meza mbele ya watesi wako.
SALA: Baba mpenzi, ninakushukuru kwa ukweli huu. Biblia inasema heri wale wanaoteswa kwa ajili ya haki kwa ajili yao ni ufalme wa Mungu. Ninayavaa mateso kama beji ya heshima kwa sababu ninaelewa baraka yanayoleta. Ninakataa kuogopa mbele ya maadui wowote kwa sababu ninajua kwamba daima umehakikisha ushindi wangu. Katika jina la Yesu, Amina.