Apostle Grace Lubega
John 7:38 (ESV); Whoever believes in me, as the Scripture has said, ‘Out of his heart will flow rivers of living water.’”
The Bible is not random in its allegories, names, places or events. God, the grandmaster of design seeks to show us a pattern through these precepts, verses and lines.
For example, the Bible gives us instances of how some of the matriarchs of the Bible met the patriarchs. It is no mistake that some of these meetings happened by wells. The first is Rebecca. She met the servant of Abraham, in his quest for a wife for Isaac at a well (Genesis 24). Jacob met Rachel at a well (Genesis 29). The same pattern is repeated in the life of Moses and Zipporah who met at a well (Exodus 2).
What is God telling the Church through this repetition?
The women in these stories represent the helper, the Holy Spirit in the New Testament. The ministry of the Holy Spirit is to not only introduce you to the wells of the Spirit but also to help you draw from the bottomless depths of God.
In 1 Corinthians 2:10 (AMP), the Bible says, “for the Spirit searches all things [diligently], even [sounding and measuring] the [profound] depths of God [the divine counsels and things far beyond human understanding].”
This pattern in scripture teaches us that no intimacy with God can ever be achieved without the aid of the Holy Spirit. May your life of communion be defined by this understanding.
Hallelujah!
FURTHER STUDY: Genesis 24, Exodus 2.
GOLDEN NUGGET: The ministry of the Holy Spirit is to not only introduce you to the wells of the Spirit but also to help you draw from the bottomless depths of God.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. Thank You for Your Spirit in me. I live in His overflow. In me are more than just wells, but rivers of living water. In Jesus’ name, Amen.
OMUYAMBI
Omutume Grace Lubega
Yokaana 7:38 (ESV); Akkiriza nze, ng’ekyawandiikibwa bwe kigamba nti ‘Okuva mu mutima gwe, ensulo z’amazzi ag’obulamu mwegalifulumira.
Baibuli teteebereza mu ngero zaayo, amannya, ebifo oba ebyatuukawo. Katonda, akulira entegeka zonna anoonya okutulaga enkola y’ebintu okuyita mu biragiro, ebyawandiikibwa n’ennyiriri zino.
Okugeza, Baibuli etuwa eby’okulabirako ku ngeri ba maama abakyala b’abakulu b’ebika oba amaka makulu mu biseera ebyo abamu ab’omu Baibuli bwe basisinkana bajjajja abakulu b’ebika oba amaka amakulu mu biseera ebyo. Ssi nsobi nti ensisinkano zino zaabawo ku nsulo z’amazzi. Ensisinkano eyasooka yali ya Lebbeeka. Yasisinkana omuddu wa Ibulayimu ng’anoonya omukyala wa Isaaka ku nsulo y’amazzi. (Oluberyeberye 24). Yakobo yasisinkana Lakeeri ku nsulo y’amazzi. (Oluberyeberye 29). Eky’okulabirako ky’enkola eno kyekimu ekiddibwamu mu bulamu bwa Musa ne Zipola abaasisinkanira ku nsulo y’amazzi (Okuva 2).
Katonda kiki kyagamba ekkanisa okuyita mu muddiriŋŋanwa guno?
Abakazi mu ngero zino bakiikirira omuyambi, Omwoyo Omutukuvu mu Ndagaano Empya. Obuweereza bw’Omwoyo Omutukuvu ssi kukwanjula eri ensulo z’omwoyo kyokka, naye n’okukuyamba okusena okuva mu butakoma bw’obuziba bwa Katonda.
Mu 1 Abakkolinso 2:10 (AMP), Baibuli egamba, ” Omwoyo anoonyereza ebintu byonna [n’obwegendereza], era [ng’avugisa era ng’apima] [ebintu ebisinga] eby’ebuziba bwa Katonda [okuteesa okw’obwakatonda era n’ebintu ebisinga okutegeerwa omuntu].”
Eky’okulabirako ky’enkola eno mu byawandiikibwa kitusomesa nti tewali nkolagana ey’omuggundu ne Katonda esobola okutuukibwako awatali buyambi bw’Omwoyo Omutukuvu. Leka obulamu bwo obw’okuzimba enkolagana ne Katonda bunnyonnyolwe entegeera eno.
Alleluya!
YONGERA OSOME: Olubereberye 24, Okuva 2.
AKASUMBI KA ZAABU: Obuweereza bw’Omwoyo Omutukuvu ssi kukwanjula eri ensulo z’omwoyo kyokka, naye n’okukuyamba okusena okuva mu butakoma bw’obuziba bwa Katonda.
ESSAALA: Kitange Omwagalwa, Nkwebaza olw’amazima gano. Weebale ku lw’Omwoyo Wo mu nze. Ntambulira mu muyiika Gwe. Mu nze mulimu ekisinga ku nsulo, naye migga egy’amazzi amalamu. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
OMUHWEZI
Entumwa Grace Lubega
Yohaana 7:38 (KJV); Orikuunyikiriza, emigyera y’amaizi g’amagara eryahimintika omunda ye, nk’oku Ebyahandiikirwe bigamba.
Baiburi terikuhandiikira eryo enfumu, amaziina, emyanya ninga shi ebintu ebyabaireho. Ruhanga, Mukama w’okutebeekanisa nasherura kutworeka eky’okureeberaho omu bigambo ebi, emishororongo n’enyiriri ezi.
Eky’okureeberaho, Baiburi networeka oku baamaawenkuriitwe omu Baiburi babugaine baatatenkuriitwe. Ti nshobi ngu abamwe bakabuganabugana aha maziba. Ow’okubanza ni Rebeeka. Akabugana omugaragwa wa Abarahamu arikusherura omukazi wa Isaaka aha eiziba (Okutandika 24). Yakobo akabugana Rakeeli aha eiziba (Okutandika 29). Ekyokureeberaho ekyo nikigaruka kireebwa omu magara ga Musa na Zipora abaabugabugaine aha eiziba (Okufuga 2).
Niki eki Ruhanga arikugambira Ekanisa omu kwegarukamu oku?
Abakazi omu bityebyo ebi n’ekishushani ky’omuhwezi, Omwoyo orikwera omu ndagaano ensya. Obuheereza bw’Omwoyo orikwera ti kukureeta aha maziba g’Omwoyo kwonka, kureka n’okukuhweera kutaaha omu migyera ya hare omuri Ruhanga etaine bugarukiro.
Omu kitabo ky’Abakorinso 2:10, Baiburi negira eti, “ahabw’okuba Omwoyo arondoora byona [n’obweziriki], nangwa n’ebiri hare omuri Ruhanga [okuhabura kw’obwa Ruhanga hamwe n’ebintu ebirengiire kimwe okwetegyereza kw’abantu].”
Eky’okureeberaho eki omu byahandiikirwe nikitwegyesa ngu torikubaasa kugira omukago guhikaine na Ruhanga waaba otaine buhwezi bw’Omwoyo orikwera. Reka amagara gaawe g’okukwatanisa naawe gashoboororwe okwetegyereza oku.
Hallelujah!
SHOMA NEEBI: Okutandika 24, Okuruga 2.
EZAABU: Obuheereza bw’Omwoyo orikwera ti kukureeta aha maziba g’Omwoyo kwonka, kureka n’okukuhweera kutaha omu migyera ya hare omuri Ruhanga etaine bugarukiro.
OKUSHABA: Taata omukundwa, Ninkusiima ahabw’amazima aga. Ninkusiima ahabw’Omyoyo waawe ori omuriinye. Ningyendera omu kusheesheka kwe. Omurinye tiharimu maziba gonka, harimu emigyera y’amaizi g’amagara. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
LAKONY
Lakwena Grace Lubega
Jon 7:38 (ESV); Ŋat ma ye an, macalo ginacoya owaco, ‘Kulu me pii makwo bimol nia i i Cwiny en”.
Baibul pe kwanyo akwanya ata kit lok apora mo, nying, kabedo, onyo gin ma time. Lubanga, ladit ma maloyo me deyo jami yenyo me nyutu bot wan kit ma myero ki tim kwede ki jami niwok ki i cik magi, tyeng dok rek.
Me labol, Baibul miyo botwan jami mogo kit macalo mon mogo ma gin ocung matek igang ma i Baibul gin orwatte ki coo ma gin ocung matek macalo wego i gang. Pe obedo me roc ni rwate magi mukene otime i dog kulu. Ma okwongo obedo Labeka. En orwate ki latic pa Iburaim ikare ma en onongo tye ka yenyo dako ki Icaka iwang it (Acakki 24). Yakobo orwate ki Rakeri i wang it (Acakki 29). Kit yo acelu onwone ikwo pa Muca ki Jipola ma gin orwate idog kulu (Nia 2).
Ngo ma Lubanga tye ka waco ki kanica niwok ki mwoc me Lok man?
Mon ma i lok magi ni gin cung pi lami kony, Cwiny Maleng i cik manyen. Tic pa Cwiny Maleng pe mere me nyuttu ki in kulu pa Cwiny Maleng keken ento bene me konyo in me twomo ki i jami matut pa Lubanga ma agiki ne peke .
I 1 Jo Korint 2:10, Baibul waco, ” Pien Cwiny Maleŋ ŋiyo jami ducu[ki diro], kadi wa[ma winyo dok pimo ] tam ma Lubaŋa okano i iye ka matut[adada] [miyo tam ma malo ki jami ma kato niang pa dano]”.
Kit yo man ki i Lok pa Lubanga pwonyo wan ni petye wat mo matut ki Lubanga ma ki twero cobo matwal labongo kony pa Cwiny Maleng. Wek kwo ma meri me wat matut ki Lubanga ongene niwok ki niang man.
Alelua!
KWAN MUKENE: Acakki 24, Nia 2.
LWOD MADIT: Tic pa Cwiny Maleng pe mere me nyuttu ki in kulu pa Cwiny Maleng keken ento bene me konyo in me twomo ki i jami matut pa Lubanga ma agiki ne peke .
LEGA: Wora me Amara, Apwoyo In pi ada man. Apwoyo In pi Cwiny ma Meri matye i an. Akwo ikabedo ma opong wiye woko. I an tye mapol makato mere wang it keken ento kulu ma mol ki pii me kwo. I nying Yecu, Amen.
MSAIDIZI
Mtume Grace Lubega
Yohana 7:38 (ESV); Aniaminiye mimi, kama vile maandiko yalivyonena, mito ya maji yaliyo hai itatoka ndani yake.
Biblia sio ya kubahatisha katika fumbo, majina, mahali au hafla zake. Mungu, mkuu wa muundo huu hutafuta kutuonyesha mfano mkuu kupitia maagizo, mistari na amri hizi.
Kwa mfano, Biblia inatupa mifano ya jinsi baadhi ya akina mama wa Biblia walikutana na wakuu wetu. Sio makosa kwamba baadhi ya mikutano hii ilitokea kwa visima. Wa kwanza ni Rebeka. Alikutana na mtumishi wa Ibrahimu, katika kumtafutia Isaka mke kwenye kisima (Mwanzo 24). Yakobo alikutana na Raheli kisimani (Mwanzo 29). Mfano huo huo unarudiwa katika maisha ya Musa na Zipora waliokutana kisimani (Kutoka 2).
Je! Ni jambo lipi Mungu analiambia Kanisa kupitia marudio haya?
Wanawake katika hadithi hizi wanawakilisha msaidizi, ambaye ni Roho Mtakatifu katika Agano Jipya. Huduma ya Roho Mtakatifu sio tu kukutambulisha kwenye visima vya Roho bali pia kukusaidia kuteka kutoka kwa vilindi vya kina kabisa vya Mungu.
Katika 1 Wakorintho 2:10 (AMP), Biblia inasema, “Maana Roho huchunguza yote [kwa bidii], hata [akipiga na kupima] vilindi [vya kina] vya Mungu [mafumbo ya kimungu na vitu zaidi ya ufahamu wa mwanadamu]. ”
Mfano huu katika maandiko unatufundisha kuwa hakuna urafiki wowote na Mungu unaoweza kupatikana bila msaada wa Roho Mtakatifu. Natumaini maisha yako ya ushirika na Mungu yataelekezwa na uelewa huu.
Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Mwanzo 24, Kutoka 2
UJUMBE MKUU: Huduma ya Roho Mtakatifu sio tu kukutambulisha kwenye visima vya Roho lakini pia kukusaidia kuteka kutoka kwa vilindi vya kina kabisa vya Mungu.
SALA: Baba mpenzi, Ninakushukuru kwa ukweli huu. Asante kwa Roho wako aliye ndani yangu. Ninaishi katika mafuriko Yake. Ndani yangu ni zaidi ya visima tu, bali mito ya maji yaliyo hai. Katika jina la Yesu, Amina.