Apostle Grace Lubega
John 8:32 (KJV): “And ye shall know the truth, and the truth shall make you free.”
—
The knowledge of the truth makes a man free.
But what is freedom in this context? Is it freedom from sickness, poverty, or addiction?
While deliverance from various forms of demonic affliction and the provision of physical needs represents a kind of freedom, that is not all there is to it.
In fact, in this life, there are men enjoying wealth and yet they are bound, and there are men who, like Paul, sometimes suffer need (Philippians 4:12) and yet they are free.
The Word of God is the perfect law of liberty (James 1:25). The freedom it offers to children of God is not only based on material and physical needs.
In Exodus 9:1, Moses tells Pharaoh to let God’s people go so that they may serve Him. Service to God is a form of freedom and it comes with the knowledge of the truth.
Giving is a form of liberty. A man who can never give, either of himself or his substance, is bound in some way because the flow of blessings into his life is short-circuited. The Bible says it is more blessed to give than to receive (Acts 20:35).
But our greatest liberty is to know God. The privilege to seek Him without restriction and to launch into the depths of His person without restraint is the highest of all freedoms.
Knowing God sets you free to know Him more so much that the more you know, the more you want to know.
Hallelujah!
FURTHER STUDY: John 17:3; 1 Peter 2:16
GOLDEN NUGGET: Our greatest liberty is to know God. The privilege to seek Him without restriction and to launch into the depths of His person without restraint is the highest of all freedoms.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. Thank You for the liberty I have in Christ. I am deeply grateful for the access I have in You. The veil was torn and daily You invite me into the throne room and deeper places in You. I heed this invitation with humility because nothing in this life compares to knowing You, in Jesus’ name, Amen.
OKUMANYA KW’AMAZIMA II
Omutume Grace Lubega
Yokaana 8:32 (KJV): Era mulitegeera amazima, n’amazima galibafuula ba ddembe.
—
Okumanya kw’amazima kufuula omuntu ow’eddembe.
Naye eddembe kye ki mu ntegeera eno? Kwe kubeera n’eddembe okuva eri endwadde, obwavu oba omuze omubi?
Yadde nga okusumululwa okuva mu ngeri y’okunyigirizibwa kwa dayimooni n’obugabirizi bw’obwetaavu obukwatikako bikiikirira ekika ky’eddembe, si bye byokka ebiriyo ku bikwata ku lyo.
Eky’amazima, mu bulamu buno, waliwo abantu abanyumirwa obugagga naye nga basibe, era waliwo abantu nga Pawulo, oluusi ababonaabona n’obwetaavu (Abafiripi 4:12) naye nga ba ddembe.
Ekigambo kya Katonda ly’etteeka erituukiridde ery’eddembe (Yakobo 1:25). Eddembe lye kiwa abaana ba Katonda teryesigama ku bintu n’ebyetaago ebikwatikako byokka.
Mu Okuva 9:1, Musa yagamba Falaawo okuleka abantu ba Katonda okugenda basobole okumuweereza. Okuweereza eri Katonda ngeri ya ddembe era lijja n’okumanya kw’amazima.
Okuwaayo ngeri ya ddembe. Omuntu atasobola kuwaayo, ye okwewaayo oba okuwaayo ku bibye, abeera musibe mu ngeri emu kubanga entambula y’omukisa mu bulamu bwe ebeera eziyiziddwa. Bayibuli egamba okugaba kwa mukisa okusinga okutoola (Ebikolwa by’Abatume 20:35).
Naye eddembe lyaffe erisinga obukulu kwe kumanya Katonda. Omukisa gw’okumunoonya awatali kukugirwa n’okugenda mu buziba bw’ekyo ky’Ali awatali kulemesebwa ky’ekisingayo mu bika by’eddembe byonna.
Okumanya Katonda kukufuula wa ddembe okwongera okumumanya ennyo nti gy’okoma okumanya, gy’okoma okwagala okumanya.
Aleruya!
YONGERA OSOME: Yokaana 17:3, 1 Peetero 2:16
AKASUMBI KA ZAABU: Eddembe lyaffe erisinga obukulu kwe kumanya Katonda. Omukisa gw’okumunoonya awatali kukugirwa n’okugenda mu buziba bw’ekyo ky’Ali awatali kulemesebwa ky’ekisingayo mu bika by’eddembe byonna.
ESSAALA: Kitange omwagazi, nkwebaza ku lw’amazima gano. Weebale ku lw’eddembe lye nnina mu Kristo. Nsiimye nnyo ku lw’omwagaanya gw’okukutuukako gwe nnina mu Ggwe. Eggigi lyayulikamu era buli lunaku ompita okuyingira mu kisenge kya namulondo n’ebifo eby’obuziba mu Ggwe. Okwanirizibwa kuno nkugondera n’obuwombeefu kubanga tewali kintu mu bulamu buno kigeraageranyizibwa na kukumanya, mu linnya erya Yesu, Amiina.
OKUMANYA AMAZIMA II
Entumwa Grace Lubega
Yohaana 8:32: “kandi muryamanya amazima, n’amazima garyabahindura ab’obusingye.”
—
Okumanya amazima nikukora omuntu ow’obusingye.
Kwonka obusingye omu kitebyo eki niki? N’obusingye obutaine ndwaara, obworo, nari okugira emize?
Okukomororwa kuruga omu miringo mingi yokuteganisibwa daimooni hamwe n’okubura obugabirizi bw’ebintu by’omubiri n’obu kurabe nikumanyisa omuringo gw’obusingye, ebyo tikyoona ekiriho.
Omu mazima, omu magara, hariho abantu abarikushemerererwa obutungi kandi obwo bakomirwe, kandi hariho, nka Paulo, obumwe nibaburwa (Abafilipi 4:12) kandi bari ab’obusingye.
Ekigambo kya Ruhanga n’ekiragiro ky’obusingye ekihikire (Yakobo 1:25). Obusingye obu kiri kuhereza abaana ba Ruhanga tiburi mubutungi n’ebyetengo by’omubiri.
Omu Okuruga 9:1, Musa yagambira Faraho Reka abantu ba Ruhanga bagyende,
bamuheereze. Okuhereza owa Ruhanga n’omuringo gw’obugabe kandi nikiija n’okumanya amazima.
Okuhayo n’omuringo gw’obugabe. Omuntu otarikuhayo, oba nkawe nari ebi atungire, aine omuringo ogu akomirwemu ahabw’okuba okugyenda kw’emigisha omu magara ge kuremesiibwe. Baiburi negira eti okugamba kuhaisa omugisha kukira okuheebwa (Ebyakozirwe entumwa 20:35).
Kwonka obugabe bwaitu obukuru n’okumanya Ruhanga. Omugisha gw’okumusherura tutaine ekirikuturemesa kandi n’okumumanyira kimwe tutaine kituremeise n’obusingye oburikukirayo.
Okumanya Ruhanga nikikukora ow’obusingye kumumanya kukirayo ngu ahu orikukoma kumumanya, niho orikukoma kweenda kumumanya.
Hallelujah!
SHOMA N’EBI: Yohaana 17:3; 1 Petero 2:16
EBIKURU MUNONGA: Obugabe bwaitu obukuru n’okumanya Ruhanga. Omugisha gw’okumusherura tutaine ekirikuturemesa kandi n’okumumanyira kimwe tutaine kituremeise n’obusingye oburikukirayo.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’amazima aga. Ninkusiima ahabw’obugabe obu nyine omuri Kristo. Nyine okusiima kwingi ahabw’omugisha kutuunga ogu nyine omuriiwe. Omukingiro gukataguka kandi buri eizooba nonyeta omu kishengye kyekitebe n’emyanya mikuru omuriiwe. Ninyikiriza okweetwa oku n’obucureezi ahabw’okuba tihariho kintu kyona omu magara ekirikwingana n’okukumanya, omu eizina rya Yesu, Amiina.
OKUMANYA OKW’AMANANU II
Omukwenda Grace Lubega
Yohaana 8:32 (KJV): “Kandi mulimanya amananu, kandi amananu galibafwora b’obugabe.”
—
Okumanya okw’amananu kufwora omuntu w’obugabe.
Baitu obugabe nikyo ki omunsonga enu? Kiri obugabe kuruga omundwara, obunaku, oba emize?
Kunu okusumuurwa kuruga omumiringo yoona ey’okubonabonesebwa emizimu kandi nobugabirizi bw’ebyetaago by’omubiri byoleka ekika ky’obugabe, ebyo tibiri nibyo byonka ebiriyo hali kyo.
Omukinyakuroho, omu bwomeezi bunu, haroho abasaija abakunyumirwa obuguuda kandi kunu basibirwe, kandi haroho abasaija, nka Paulo, obumu nibaraba omukuba n’ebyetaago (Abafiripi 4:12) kandi kunu bali b’obugabe.
Ekigambo kya Mukama nikyo ekiragiro ekihikiriire eky’obugabe (Yakobo 1:25). Obugabe obukihereza hali abaana ba Ruhanga tibusigikira ha amatungo kandi n’ebyetaago by’omubiri.
Omu Kuruga 9:1, Musa nagambira Faraawo kuleka abaana ba Ruhanga bagende nukwo basobole kumuheereza. Kuhereza Ruhanga guli mulingo ogw’obugabe kandi gwija n’okumanya okw’amananu.
Okugaba guli mulingo gw’obugabe. Omuntu atasobora kugaba, oba we kweherezayo oba kuhayo ebintu bye, we asibirwe omumulingo gumu habwokuba okugera kw’omugisa omubwomeezi bwe kusibirwemu. Baibuli egamba kiri ky’omugisa kugaba kusinga kuheebwa (Engeso Z’Abakwenda 20:35).
Baitu obugabe bwaitu obukusingayo obukuru buli kumanya Ruhanga. Obugabe bw’okumuseera hataroho kukugirwa kandi n’okwecuma omunziha ez’omuntu We hataroho kukugirwa guli mulingo gw’obugabe obwa haiguru kukirayo.
Kumanya Ruhanga kikufwora wobugabe kweyongera kumumanya muno, hali okeyongera kumumanya, n’okweyongera kugonza kumumanya.
Allelujah!
GALIHYA N’OSOMA: Yohaana 17:3; 1 Petero 2:16
EBIKURU MUBYOONA: Baitu obugabe bwaitu obukusingayo obukuru buli kumanya Ruhanga. Obugabe bw’okumuseera hataroho kukugirwa kandi n’okwecuma omunziha ez’omuntu We hataroho kukugirwa guli mulingo gw’obugabe obwa haiguru kukirayo.
ESAARA: Taata arukugonza, Nyowe ninkusiima habw’amananu ganu. Webale habwobugabe obunyina omu Kristo. Nyowe nyina okusiima okw’omunda muno habw’omuhanda ogunyina kuhika hoona omuli Iwe. Orutimbe rukatemurwa kandi buli kiro Iwe ontagiira omu kisiika ky’entebe ey’Obukama kandi n’omubiikaro by’omunda omuli Iwe. Nyowe nimpuliiriza okutangiirwa kunu n’obwebundaazi habwokuba tiharoho kintu kyoona omu bwomeezi bunu ekindengesaniza hali okumanya Iwe, omu ibara lya Yesu, Amiina.
AIJEN NAKA ABEIT II
Ekiyakia Grace Lubega
Yokana 8:32 (KJV): Ijenunete da abeit, abeit da kiwosikini (kilacakini) yes.”
—
Aijen naka abeit einakini etuŋanan alacakino.
Konye inyonibo alacakino akirot ana? Ŋesi erai alacakino kanejai adek, ocan, araibo anuimakakina jo?
Kaarai itodunitos alacakino koiponesio nuipu nuka aiticaneta ka lokasurup keda ainakino naka ipudesia eipone loka alacakino, mam eraasi ŋun bon ejaasi toma ke.
Kabeit, kotoma aijar ana, ejaasi ituŋa lu ejaasi kabar konye kowenen, ido ejaasi ituŋa lu, kwape Paulo, ice isaawan eutas keda akote (Ipilipin 4:12) konye kolacakina.
Akirot naka Edeke ŋesi ekisil loedolit loka aosikinio (Yakob 1:25). Alacakino na einakini ŋesi idwe luka Edeke nesi mam itorit oboro ka opudesia luka akuan bon.
Kotoma Anyoun 9:1, Kobu Musa kolimok Parao aosikin ituŋa Edeke tetere ijaanakinete Ŋes. Aijaanakin anejai Edeke erai eipone loka alacakino ido ebuni keda aijen naka abeit.
Erai aikor eipone loka alacakino. Etuŋanan lomam icaki akorakin, kaarai kanuke arai iboro ke, nesi ewenikina koipone ece naarai iturianitai alele naka arereŋesio toma aijar ke. Ebala Ebaibuli ainakin erai nakarereŋ adepar adumun (Aswamisio 20:35).
Konye alacakino wok naŋosibib akere ŋesi aijen Edeke. Ailajaara naka aimo Ŋes komamete aisiguikineta ka aidulokin toma aidules naka etuŋanane Ke kailajaara ŋesi ikiara akere kotoma alacakineta kere.
Elacakini jo aijen Edeke ajenun Ŋes neiyatakina noi noi ebe neiyatakinotor nu ijeni jo, iyatakini bobo jo akotokin ajenun.
Aleluya!
AISISIA NAIDULOKINA: Yokana 17:3; 1 Petero 2:16
NUEPOSIK BALA ESABU: Alacakino wok naŋosibib akere ŋesi aijen Edeke. Ailajaara naka aimo Ŋes komamete aisiguikineta ka aidulokin toma aidules naka etuŋanane Ke kailajaara ŋesi ikiara akere kotoma alacakineta kere.
AILIP: Lominat Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka abeitana. Eyalama kanuka alacakino na ajaatatar eoŋo kotoma Kristo. Esialamikit eoŋ Jo noi kanuka adolikin na ajaatatar eoŋo kotoma Kon. Aponi ocili arapetait ido ŋinipak inyaraunenei Jo eoŋ toma agola naka oicoloŋ loka Ajakanut keda aiboisio nuidulok kotoma Kon. Apupokini eoŋ anyarauno na keda aitasono naarai emamei idiobore aijar ana eputos keda aijen Jo, ko okiror ka Yesu, Amen.
NGEYO LOK ME ADA II
Lakwena Grace Lubega
Jon 8:32(KJV); “ Miyo wubiŋeyo lok me ada, lok me ada bigonyowu.”
—
Ngeyo Lok me ada gonyo dano.
Ento nigonye en aye obedo ngo malube ki gin acoya man? Obedo gonye ki i two, can kede ngio ikom ginmo ma pe itwero bedo labongo?
Kunma gonye ki i kom kit anuna mo keken pa Catan dok miyo jami manen nyutu kit gonye mo, meno pegik kenyo keken.
Ikomlok, ikwo man, tye jo mogo ma tyeka nongo mit pa lonyo ento kun gitye ite atweya, dok tye jo mukene bene ma, calo Paulo, bedo peke ki ginmo (Jo Pilipo 4:12) ento kun gitye agonya.
Lok pa Lubanga en aye obedo cik ma atir me bedo agonya(Yakobo 1:25). Agonya ma miyo ki lutino pa Lubanga ni pe ocung ikom miti me jami dok manen keken.
Ibuk me Nia 9:1, Moses waco ki pharaoh ni owek litino pa Lubanga guciti wek guti pire. Tic pi Lubanga obedo yoo acel me bedo agonya dok bino ki bedo ki ngec i kom ada.
Miyo mot obedo yoo acel me bedo agonya. Dano ma pe miyo ginmo, ki ikome onyo ginma tye kwede, tyeki atweya iyo mo pien mot me gum ikwo ne bedo ma ginmo ngolo woko. Baibul waco ni obedo gum madit me miyo loyo me kwanyo(Tic pa Lukwena 20:35).
Ento twero wa madong dit loyo en aye me ngeyo Lubanga. Yweka me yenyo En labongo kit lageng mo dok me donyo matut ikom nga ma en obedo labongo lageng mo en aye bedo agonya madit loyo.
Ngeyo Lubanga weko ibedo agonya me ngeyo En madwong makato ma weko rwom ma ingeyo En aye rwom ma imito ngeyo madwonge.
Aleluia!
KWAN MUKENE: Jon 17:3; 1 Petero 2:16
LWOD MADIT: Twero wa madong dit loyo en aye me ngeyo Lubanga. Yweka me yenyo En labongo kit lageng mo dok me donyo matut ikom nga ma en obedo labongo lageng mo en aye bedo agonya madit loyo.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi ada man. Apwoyi pi twero ma atye kwede i Kricito. Apwoyi twatwal pi twero ma atye kwede i in. Ki yejo bongo woko dok nino ducu in ilwongo an i ot me ker ni dok I kabedo matut adada i in. An ajolo lwongo man ki mwolo pien petye ginmo ikwo ma pore ki ngeyo in, inying Yecu, Amen.
ŊEC IKOM KOP ATENI II
Akwena Grace Lubega
Lakana 8:32 (Lango): “Daŋ ibino wunu ŋeyo kop me ateni, kop me ateni bino gonyowu.”
—
Ŋec ikom kop ateni gonyo dano.
Ento gonyere obedo ŋo i coc man? Obedo gonyere ikom two, can, onyo jami areco ame ona iye?
Akadi bed ni gonyere ikom kwone twec akwor karacel kede bedo i jami anen abeco pi kwo nyutu kodi gonyere moro, mano mom obedo kare.
Iyi ateni, ikwo man, tye jo ame nwoŋo yomcuny i lonyo gi ento nwoŋo otye gini ite twec, kede daŋ tye jo okene ame, acalo bala Paulo, ikare okene nwoŋo tye kede jami orem (Jo Pilipi 4:12) ento nwoŋo otye gini agonya.
Kop Obaŋa obedo cik aber ame kelo kuc (Yakobo 1:25). Gonyere ame Kop man mio otino Obaŋa mom cuŋ ka ikom jami anen keken.
Iyi Yaa 9:1, Muca kobi Parao me weko jo Obaŋa wot me wek ti pire. Tic pi Obaŋa obedo ipone me gonyere daŋ bino karacel kede ŋec ikom kop ateni.
Miyo daŋ obedo ipone me kuc. Dano amom miyo, bed ni kome onyo jami ame en tye kede, tye ite twec iyore moro pien dogola ame miyo gum bino ikwo mere ocegere oko. Baibul kobo ni winyo tye imiyo akato gamo agama (Tic Okwena 20:35).
Cite kuc wa adit akato tye i ŋeyo Obaŋa. Gum me yenye aboŋo ageŋoro keken karacel kede lutte i kabedo atut akwako ŋa ame En obedo aboŋo ageŋoro keken daŋ obedo gonyere me rwom amalo akato ducu.
Ŋeyo Obaŋa mi i bedo agonya me mede iŋeye adwoŋ ame daŋ doŋ ka i mede iŋeyo, i mede i mito ŋeyo.
Alleluya!
MEDE IKWANO: Lakana 17:3; 1 Petero 2:16
APIRE TEK: Kuc wa adit akato tye i ŋeyo Obaŋa. Gum me yenye aboŋo ageŋoro keken karacel kede lutte i kabedo atut akwako ŋa ame En obedo aboŋo ageŋoro keken daŋ obedo gonyere me rwom amalo akato ducu.
LEGO: Papo me amara, apwoyi pi ateni man. Apwoyi pi kuc ame atye kede i Kricito. Yia yom tutwal pi dogola ame itye kede i Yin. Agamo lwoŋo ni kede mwolo pien mom tye ginoro keken ikwo ni ame otwero poro kede ŋeyi, inyiŋ Yecu, Amen.
Loading…
MAARIFA JUU YA KWELI II
Mtume Grace Lubega
Yohana 8:32 (KJV): tena mtaifahamu kweli, nayo hiyo kweli itawaweka huru.
—
Maarifa ya kweli humfanya mtu kuwa huru.
Lakini uhuru ni nini katika muktadha huu? Je, ni uhuru kutoka kwenye magonjwa, umaskini, au uraibu?
Ingawa ukombozi kutoka kwenye aina mbalimbali za mateso ya kishetani na uandalizi wa mahitaji ya kimwili huwakilisha aina fulani ya uhuru, hilo si jambo pekee lililo ndani yake.
Kwa kweli, katika maisha haya, kuna watu wanaofurahia mali na bado wamefungwa, na kuna watu ambao, kama Paulo, wakati mwingine wanapata mahitaji (Wafilipi 4:12) na bado wako huru.
Neno la Mungu ni sheria kamilifu ya uhuru (Yakobo 1:25). Uhuru unaowapa wana wa Mungu hautegemei tu mahitaji ya mali na ya kimwili.
Katika Kutoka 9:1, Musa anamwambia Farao awaruhusu watu wa Mungu waende ili wamtumikie. Utumishi kwa Mungu ni aina ya uhuru na unakuja na maarifa juu ya kweli.
Kutoa ni aina ya uhuru. Mtu ambaye hawezi kamwe kutoa, ama yeye mwenyewe au mali yake, amefungwa kwa namna fulani kwa sababu mtiririko wa baraka katika maisha yake ni mfupi. Biblia inasema ni heri kutoa kuliko kupokea (Matendo 20:35).
Lakini uhuru wetu mkuu ni kumjua Mungu. Upendeleo wa kumtafuta bila kizuizi na kuingia ndani ya kina cha nafsi yake bila kizuizi ni uhuru wa juu zaidi wa uhuru wote.
Kumjua Mungu kunakuweka huru kumjua zaidi kiasi kwamba kadiri unavyojua ndivyo unavyotaka kujua zaidi.
Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Yohana 17:3; 1 Petro 2:16
UJUMBE MKUU: Uhuru wetu mkuu ni kumjua Mungu. Upendeleo wa kumtafuta bila kizuizi na kuingia ndani ya kina cha nafsi yake bila kizuizi ni uhuru wa juu zaidi wa uhuru wote.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa kweli hii. Asante kwa uhuru nilionao ndani ya Kristo. Ninashukuru sana kwa ufikiaji nilio nao Kwako. Pazia lilipasuka na kila siku Unanialika kwenye chumba cha enzi na sehemu za ndani zaidi na kina zaidi ndani Yako. Ninatii mwaliko huu kwa unyenyekevu kwa sababu hakuna kitu katika maisha haya kinacholingana na kukujua Wewe, kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
DIE ERKENNTNIS DER WAHRHEIT II
Apostel Grace Lubega
Johannes 8,32 (SLT): „Und ihr werdet die Wahrheit erkennen, und die Wahrheit wird euch frei machen!“
—
Die Erkenntnis der Wahrheit macht den Menschen frei.
Aber was bedeutet Freiheit in diesem Zusammenhang? Ist es die Freiheit von Krankheit, Armut oder der Sucht?
Auch wenn die Befreiung von verschiedenen Formen dämonischer Bedrückung und die Befriedigung körperlicher Bedürfnisse eine Art von Freiheit darstellen, ist das nicht alles, was damit gemeint ist.
Tatsächlich gibt es in diesem Leben Menschen, die Reichtum genießen und doch gebunden sind, und es gibt Menschen, die wie Paulus manchmal Not leiden (Philipper 4,12) und dennoch frei sind.
Das Wort Gottes ist das vollkommene Gesetz der Freiheit (Jakobus 1,25). Aber die Freiheit, die es den Kindern Gottes bietet, bezieht sich nicht nur auf materielle und physische Bedürfnisse.
In Exodus 9,1 fordert Mose den Pharao auf, das Volk Gottes ziehen zu lassen, damit es Gott dienen kann. Gott zu dienen ist eine Form der Freiheit, und sie kommt durch die Erkenntnis der Wahrheit.
Geben ist eine Form der Freiheit. Ein Mensch, der nie etwas geben kann, weder von sich selbst noch von seinem Vermögen, ist in gewisser Weise unfrei, weil der Fluss des Segens in seinem Leben unterbrochen ist. Die Bibel sagt, dass Geben glückseliger ist als Nehmen! (Apostelgeschichte 20,35).
Aber unsere größte Freiheit ist es, Gott zu kennen. Das Privileg, ihn ohne Einschränkung zu suchen und ohne Hemmungen in die Tiefen seiner Persönlichkeit einzutauchen, ist die größte aller Freiheiten.
Gott zu kennen, gibt uns die Freiheit, ihn noch besser zu kennen − und je mehr wir ihn kennenlernen, desto mehr „wollen“ wir ihn kennen.
Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Johannes 17,3; 1. Petrus 2,16
FAZIT: Aber unsere größte Freiheit ist es, Gott kennenzulernen. Das Privileg, ihn ohne Einschränkung zu suchen und ohne Hemmungen in die Tiefen seiner Persönlichkeit einzutauchen, ist die größte aller Freiheiten.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für diese Wahrheit. Ich danke Dir für die Freiheit, die ich in Christus habe. Ich bin zutiefst dankbar für den Zugang, den ich bei Dir habe. Der Schleier wurde zerrissen, und täglich lädst Du mich in den Thronsaal und in deine tieferen Gefilde ein. In Demut folge ich dieser Einladung, denn nichts in diesem Leben ist damit zu vergleichen, Dich zu wirklich zu kennen, in Jesu Namen, Amen.