Apostle Grace Lubega
Psalm 131:1 (KJV); Lord, my heart is not haughty, nor mine eyes lofty: neither do I exercise myself in great matters, or in things too high for me.
The ability to judge spiritual matters is based on the spiritual dimension in which you function.
A man in a lower dimension of the spirit cannot judge one in a higher dimension. For example, one in the third dimension cannot judge one in the fourth and neither can one in the fourth judge one in the fifth.
This is what David in our theme scripture means when he speaks of a man exercising himself in things that are too high for him.
David broke the law when he ate the shewbread from the temple because it was not lawful for him to eat (Matthew 12:4). Was he judged by God for this? No.
How about Moses? He married an Ethiopian woman contrary to the dictates of the law.
It is tempting for a man in a lower realm to judge David or Moses. What that man should ask is why God did not pass judgment on any of these men when it is very clear they broke the law. The man who judges without understanding the spiritual realms in which Moses and David operate will be bound to offend God.
It is wisdom to restrain from judging a man if you do not know the dimension in which he functions. It is better not to judge and keep from offending God.
FURTHER STUDY: Matthew 12:3-4, Philippians 1:9-11
GOLDEN NUGGET: It is wisdom to restrain from judging a man if you do not know the dimension in which he functions. It is better not to judge and keep from offending God.
PRAYER: My Father, I thank You for this wisdom. I understand the judgments of the spirit and how they work. My intellect is reconciled with revelation and I perceive things, in the same manner, You perceive them. This knowledge prevents me from offending You in Jesus’ name, Amen.
OKUTEGEERA ENNAMULA ZA KATONDA – 2
Omutume Grace Lubega
Zabbuli 131:1 (KJV); Mukama omutima gwange si gwa malala, newakubadde amaaso gange tegeegulumiza; So sitambulira mu bigambo ebikulu. Newakubadde mu bigambo eby’ekitalo ebinnema.
Obusobozi okulamula ensonga ez’omwoyo bwesigamye ku mutendera ogw’omwoyo gw’olimu.
Omuntu ali mu mutendera ogwa wansi ogw’omwoyo tasobola kulamula oyo ali mu mutendera ogumusingako. Okugeza, oyo ali mu mutendera ogw’okusatu tasobola kulamula oyo ali mu gw’okuna era n’oyo ali mu gw’okuna tasobola kulamula oyo ali mu gw’okutaano.
Kino Dawudi ky’ategeeza mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo bw’ayogera ku muntu eyegezesa mu nsonga enkulu ennyo okumusinga.
Dawudi yamenya etteeka bwe yalya emigaati egy’okulaga mu nnyumba ya Katonda egyali egy’omuzizo ye okugirya kubanga tekyali mu mateeka ye okugulya, (Matayo 12:4). Yasalirwa omusango Katonda ku lwa kino? Nedda.
Ate Musa? Yawasa omukazi Omukuusi ekikontana n’etteeka kye liragira.
Kikemo eri omuntu ali mu mutendera ogwa wansi okulamula Dawudi oba Musa. Omuntu oyo ky’alina okubuuza kiri nti lwaki Katonda teyasalira musango omu ku bano ate nga kyali kyeraga lwatu nti baamenya etteeka. Omuntu alamula nga tategedde bifo bya mwoyo Musa ne Dawudi mwe batambulira akomekkereza anyiizizza Katonda.
Gaba magezi okwekomako okulamula omuntu gw’otamanyi mutendera mw’atambulira. Kisingako obutalamula ne weekuuma okuva eri okunyiiza Katonda.
YONGERA OSOME: Matayo 12:3-4, Abafiripi 1:9-11
AKASUMBI KA ZAABU: Gabeera magezi okwekomako okulamula omuntu gw’otamanyi mutendera mw’atambulira. Kisingako obutalamula ne weekuuma eri okunyiiza Katonda.
ESSAALA: Kitange, Nkwebaza ku lw’amagezi gano. Ntegeera ennamula ez’omwoyo n’engeri gye zikolamu. Endowooza yange etabaganyiziddwa n’okubikkulirwa era ndaba ebintu, mu ngeri y’emu, gy’obirabamu. Okumanya kuno kunkuuma obutakunyiiza mu linnya erya Yesu, Amiina.
OKWETEGYEREZA OKU RUHANGA ARIKUCWA EMANJA – 2
Entumwa Grace Lubega
Zaaburi 131:1; Ai MUKAMA, omutima gwangye tigugira maryo, N’amaisho gangye tigeetenga by’ahaiguru, Kandi tiinyeta ha bikuru, n’obu byakuba eby’okutangaaza ebi ntarikubaasa.
Okubaasa kushoborora enshonga z’omwoyo nikirigirira idaara ry’omwoyo eri orikukoreramu.
Omuntu w’idaara ry’ahansi ery’omwoyo tarikubaasa kushoborora ebyowidaara ry’ahaiguru. Eky’okureeberaho, omuntu w’idaara ryakashatu tarikubaasa kushoborora ebyowidaara rya kana kandi nabwo ow’eryakana tarikubaasa kushoborora eby’oweryakatano.
Eki nikyo Daudi omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu arikumanyisa ku arikugamba aha muntu orikweta aha bintu ebimuri ahaiguru.
Daudi akahenda ekiragiro yarya aha migaati ey’okumurikwa omu hekalu ahabw’okuba ebiragiro bikaba bitarikwikiriza ku aryaho (Matayo 12:4). Ruhanga akamucwera orubanja ahabw’eki? Ngaha.
Kandi shi Musa? Owashweire Omukuushikazi ekyabaire nikitaana n’ekiragiro.
N’ekigyezo ky’omuntu omunsi y’ahansi kucweera Daudi nari Musa orubanja. Eki omuntu ashemereire kubuuza ni ahabw’enki Ruhanga ataratcwereire abashaija aba orubanja kandi obwo kirikureebeka gye ngu bakahenda ekiragiro. Omuntu orikucwa emanja atarikwetegyereza ensi z’omwoyo ahu Musa na Daudi babaire nibakorera naguma abohirwe kugwisa kubi Ruhanga.
N’obwengye kubura kucweera omuntu orubanja ku orikuba otarikumanya orurengo nari idaara eri omuntu ogwo arikukoreramu. Nikirungi kubura kucwa emanja kandi okerinda okugwisa kubi Ruhanga.
SHOMA NEEBI: Matayo 12:3-4, Abafilipi 1:9-11
EZAABU: N’obwengye kubura kucweera omuntu orubanja ku orikuba otarikumanya orurengo nari idaara eri omuntu ogwo arikukoreramu. Nikirungi kubura kucwa emanja kandi okerinda okugwisa kubi Ruhanga.
OKUSHABA: Taata wangye, Ninkusiima ahabw’obwengye obu. Ninyetegyereza oku orikucwa emanja z’omwoyo n’oku zirikukora. Obwengye bwangye buhikaine n’okushuuruurirwa kandi ninyetegyereza ebintu omu muringo nk’ogu orikubyetegyerezamu. Okumanya oku nikuntambira okukugwisa kubi, omu eiziina rya Yesu, Amiina.
NIANG IKOM NGOLO KOP PA LUBANGA – 2
Lakwena Grace Lubega
Jabuli 131:1 (KJV); Ai Rwot, pe atye ki miti ma malo twatwal i cwinya, dok bene waŋa pe neno malo twatwal. An pe atikke i kom lok madito ata ma gidito dok me aura makato ŋecca woko.
Kero me ngolo kop ikom jami me cwiny ocung ikom rwom me cwiny ma itye iye.
Dano tye i rwom me cwiny ma lapiny pe twero ngolo kop iwi ngatma tye i rwom ma lamal. Labole, ngatma tye i rwom me adek pe twero ngolo kop iwi ngatma tye i rwom me angwen dok bene ngatme rwom me angwen pe twero ngolo kop iwi ngatme rwom me abic.
Man aye ginma Daudi ikwan wa matin waco ka en loko ikom ngatma pe tikke i kom lok madito ata ma gidito dok me aura makato ŋecce woko.
Daudi oturu cik ikare ma en ocamo mugati ma i ot pa Lubanga pien onongo cik peye ki en me camo ne (Matayo 12:4). Lubanga ongolo kop iwie pi timo man? Ku.
Cidong Moses kono? En onyomo dako ma a ki i Ethiopia ma pe rwate ki ginma cik waco.
Ngatma tye i rwom ma lapiny Cwinye twero buke me ngolo kop iwi Daudi onyo Moses. Ginma ngat meno omyero openy en aye pingo Lubanga pe ongolo kop iwi dano aryo magi kun nen kamaleng ni guturu cik. Ngatma ngolo kop labongo niang kabedo me cwiny ma Moses dok Daudi tiyo iye omaro cwero cwiny Lubanga.
Obedo ryeko me kwero pe ngolo kop iwi ngatmo kace pe ingeyo rwom ma en tye iye. Ber maloyo pe me ngolo kop dok gwoke pe me cwero cwiny Lubanga.
KWAN MUKENE: Matayo 12:3-4, Jo Philipi 1:9-11
LWOD MADIT: Obedo ryeko me kwero pe ngolo kop iwi ngatmo kace pe ingeyo rwom ma en tye iye. Ber maloyo pe me ngolo kop dok gwoke pe me cwero cwiny Lubanga.
LEGA: Wora, Apwoyi pi ryeko man. An aniang ngolo kop me cwiny dok kitma gitiyo kwede. Tam wiya rwate ki niyabo dok awinyo jami, iyo acel-lu, in bene iwinyo gi. Ngec man genga ki i cwero cwinyi, inying Yesu, Amen.
OKWETEGEREZA ENCWAMU ZA RUHANGA – 2
Omukwenda Grace Lubega
Zabuli 131:1 (KJV); MUKAMA, omutima gwange tigurukwekunika, namaiso gange tigarukwenyumiza;Kunu tingendera omu bigambo ebikuru,Nobuhakuba omu byamahano ebindema.
Obusobozi kucwa omunsonga ez’omwoyo nibusigikira harulengo rw’omwoyo orw’orumu.
Omuntu ow’omurulengo rwahansi omu mwoyo, tasobora kucwera ogu ow’omurulengo orukizireho. Ekyokurorraho, ow’omurulengo rwakasatu tasobora kucwera ogu ow’omurulengo rwakana kandi nowomurwakana tasobora kucwera ogu ow’omurwakataano.
Kinu nikyo Daudi namanyisa omukyahandikirwe kyaitu eky’omutwe obwakubazaaho omuntu owagenda omunsonga ezimukizireho.
Daudi akacwa ekiragiro obu yaliire omugaati ogw’Empongano omu yekaru habwokuba kyali kitali mubiragiro habwe kugulya (Matayo 12:4). Ruhanga akamucwera omusango habwakinu? Nangwa.
Kandi Musa? Akaswera omukazi Omukuusi ekyali nikihakaniza emikorre y’ebiragiro.
Kikemo hali omuntu ow’idaara lyahansi kucwera Daudi rundi Musa. Ogu omuntu ekyasemeriire kukaguza kiri ngu habwaki Ruhanga ataracwire omusango habw’omu omuli banu abasaija kunu kyali nikirolerwa kimu ngu bakacwa ebiragiro. Omuntu owaacwa at’etegeriize endengo z’omwoyo nambere Musa rundi Daudi ali naatekwa kubiihiza Ruhanga.
Kiba ky’amagezi okwetanga kucwera omuntu omusango kakuba oba otakumanya orulengo orwarumu. Kikuru obutacwa nukwo okeerinda kubiihiza Ruhanga.
GALIHYA N’OSOMA: Matayo 12:3-4, Abafiripi 1:9-11
EBIKURU MUBYOONA: Kiba ky’amagezi okwetanga kucwera omuntu omusango kakuba oba otakumanya orulengo orwarumu. Kikuru obutacwa nukwo okeerinda kubiihiza Ruhanga.
ESAARA: Taata Omugonzibwa, Ninkusiima habw’amagezi ganu. Ninyetegereza encwamu z’omwoyo kandi n’oku zikora. Amagezi g’ebitekerezo byange ganywaine hamu n’okusukulirwa kandi hati ninkenga ebintu, omu mulingo nugwo gumu, oku okubikenga. Amagezi ganu nigandinda obutakubihiza omw’ibara lya Yesu, Amiina.
Mtume Grace Lubega
Zaburi 131:1 (KJV); Bwana, moyo wangu haukujivuna, wala macho yangu hayainuki;
KUELEWA HUKUMU ZA MUNGU II
Uwezo wa kuhukumu mambo ya kiroho unategemea kiwango wa kiroho ambamo unafanya kazi.
Mwanadamu aliye katika hali ya chini ya roho hawezi kumhukumu mtu aliye katika hali ya juu zaidi. Kwa mfano, aliye katika kiwango cha tatu hawezi kumhukumu aliye katika kiwango cha nne na wala aliye kiwango cha nne hawezi kumhukumu aliye kiwango cha tano.
Hiki ndicho anachomaanisha Daudi katika andiko letu kuu anapozungumza kuhusu mtu anayejizoeza katika mambo ambayo ni ya juu zaidi kwake.
Daudi alivunja sheria alipokula mikate ya wonyesho kutoka hekaluni kwa sababu haikuwa halali kwake kula (Mathayo 12:4). Je, alihukumiwa na Mungu kwa hili? La.
Musa je? Alioa mwanamke wa Ethiopia kinyume na maagizo ya sheria.
Ni jaribu kwa mtu katika milki ya chini kumhukumu Daudi au Musa. Mtu huyo anapaswa kuuliza kwa nini Mungu hakutoa hukumu kwa yeyote kati ya watu hawa wakati ni wazi kabisa kuwa walivunja sheria. Mtu anayehukumu bila kuelewa mambo ya kiroho ambapo Musa na Daudi wanafanya kazi bila shaka atamkasirisha Mungu.
Ni busara kujizuia kumhukumu mtu ikiwa hujui kiwango cha kusudi lake. Ni afadhali kutohukumu na kujiepusha na kumkosea Mungu.
MASOMO YA ZIADA: Mathayo 12:3-4, Wafilipi 1:9-11
UJUMBE MKUU: Ni busara kujizuia kumhukumu mtu ikiwa hujui kiwango cha kusudi lake. Ni afadhali kutohukumu na kujiepusha na kumkosea Mungu.
SALA: Baba yangu, ninakushukuru kwa hekima hii. Ninaelewa hukumu za roho na jinsi zinavyofanya kazi. Akili yangu inapatana na ufunuo na ninayaona mambo kwa namna hiyo hiyo unavyoyaona. Maarifa haya yananizuia kutokukosea katika jina la Yesu, Amina.