Apostle Grace Lubega
1 Corinthians 4:2 (NKJV): “Moreover it is required in stewards that one be found faithful.”
—
Stewardship is a kingdom principle. It teaches us that nothing in our hands should be treated carelessly, because everything we have is first received from God. The Bible asks, “What hast thou that thou didst not receive?” (1 Corinthians 4:7). This means that whether it is money, time, opportunity, influence or skill, it must be handled with faithfulness, wisdom, and accountability.
The vindication of a steward is not simply in what he keeps or in how well he is able to preserve it, but in the multiplication of what has been entrusted to him.
If you cannot multiply one hundred dollars, you may never be entrusted with one thousand dollars. If you cannot multiply one thousand dollars, you may never be entrusted with one hundred thousand dollars. This is because God does not merely look at what you desire to have; He also looks at how you manage what you already have.
For some people, it is a sad reality that money in their hands does not only remain stagnant, but it diminishes. They do not understand where it goes, how it is spent, or why they never seem to have enough. This is not always because they do not earn enough.
Sometimes, it is because they have not embraced the discipline of stewardship.
You must ask yourself the question: Is money safe with me?
In the parable of the talents, the master commended the servants who multiplied what was given to them (Matthew 25:21).
Do not be the kind of person who is always praying for more but never learning how to manage what is already in your hands. God entrusts more to those who prove that they can steward well. Praise God!
FURTHER STUDY: Luke 16:10-11; Matthew 25:20-21
GOLDEN NUGGET: The vindication of a steward is not simply in what he keeps or in how well he is able to preserve it, but in the multiplication of what has been entrusted to him.
PRAYER: Loving Father, I thank You for every resource, opportunity, gift, and responsibility You have entrusted to me. You teach me to be a faithful steward. I receive wisdom to manage, discipline to preserve, and grace to multiply what is in my hands. I refuse wastefulness, carelessness, and financial disorder. Money is safe with me because I am led by Your Spirit, governed by wisdom, and committed to Your purpose. In Jesus’ name. Amen.
ENNONO Z’EBYENFUNA BY’OBWAKABAKA: OKUKUBISAAMU N’OBUWANIKA
Omutume Grace Lubega
1 Abakkolinso 4:2 (NKJV): Era wano kigwanira abawanika, omuntu okulabikanga nga mwesigwa.
—
Okukakasibwa kw’omuwanika tekuli mu ki ky’akuuma oba mu ngeri gy’asobola okukikuuma obulungi, naye mu kukubisaamu kw’ebyo ebimwesigiddwa.
Obuwanika nnono ya bwakabaka. Butusomesa nti tewali kintu kyonna mu ngalo zaffe kirina kukwatibwa bubi, kubanga buli kimu kye tulina kisooka kufunibwa okuva eri Katonda. Bayibuli ebuuza, “olina ki ky’otaaweebwa?” (1 Abakkolinso 4:7). Kino kitegeeza nti oba ssente, budde, mwagaanya, maanyi oba bumanyifu, birina okukwatibwa n’obwesigwa, amagezi, n’obuvunaanyizibwa.
Bw’oba nga tosobola kukubisaamu ddoola kikumi, oyinza obuteesigibwa na ddoola lukumi. Bw’oba nga tosobola kukubisaamu ddoola lukumi, oyinza obuteesigibwa na ddoola emitwalo kkumi. Kino kiri kityo kubanga Katonda tatunuulira butunuulizi ekyo ky’oyagala okuba nakyo; Atunuulira ne ku ngeri ki gy’okwatamu ebyo by’olina.
Eri abantu abamu, mazima ga nnaku nti ssente mu mikono gyabwe tezisigala busigazi nga bwe ziri, naye zikendeera. Tebategeera wa weziraga, engeri gye zisaasaanyizibwamu, oba lwaki balabika nga abatalina zimala. Kino bulijjo tekiri kubanga tebasasulwa kimala.
Ebiseera ebimu, kiri kityo kubanga tebaanirizza mpisa ya buwanika.
Olina okwebuuza ekibuuzo: Ssente zirina obukuumi nange?
Mu lugero lw’ebitone, omukama yasiima abaweereza abaakubisaamu ebyabaweebwa (Matayo 25:21).
Toba kika kya muntu asaba buli kiseera ekisingawo naye nga tayiga kukwata ekyo ekiri mu mikono gye. Katonda yeesigisa ebisingawo eri abo abakakasa nti basobola okuwanika obulungi.
Mukama Yeebazibwe!
YONGERA OSOME: Lukka 16:10-11; Matayo 25:20-21
AKASUMBI KA ZAABU: Okukakasibwa kw’omuwanika tekuli mu ki ky’akuuma oba mu ngeri gy’asobola okukikuuma obulungi, naye mu kukubisaamu kw’ebyo ebimwesigiddwa.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, nkwebaza ku lwa buli kikozesebwa, mwagaanya, kirabo n’obuvunaanyizibwa Bw’oneesize nabwo. Onsomesa okubeera omuwanika omwesigwa. Nfuna amagezi okuddukanya, empisa okukuuma, n’ekisa okukubisaamu ekyo ekiri mu mikono gyange. Ŋŋaana okwonoona, obutafaayo, n’obutabangufu bw’ebyenfuna. Ssente zirina obukuumi nange kubanga nkulemberwa Omwoyo Wo, nfugibwa amagezi, n’okwewaayo eri ekigendererwa Kyo. Mu Linnya Lya Yesu. Amiina.
ENGYENDERERWAHO Z’EMPIIHA OMU BUKAMA BWA RUHANGA: OKUKANYISA HAMWE N’OBWESIGWA
1 Abakorinso 4:2: “Kandi buzima ekyetengwa aha babiiki n’okuba abeesigwa.”
Entumwa Grace Lubega
Obwesigwa n’engyendererwaho y’obukama bwa Ruhanga. Nikutwegyesa ngu tihaine kintu kyoona eky’omungaro zaitu ekishemereire kukwaatwa ijaga, ahabw’okuba burikitwiine kikabanza kuruga ahari Ruhanga. Baiburi nebuuza eti, “Kandi oine ki eki otarahairwe?” (1 Abakorinso 4:7). Eki nikimanyisa ngu n’obuzakuba empiiha, obwiire, omugisha, obushoboorozi nari obunyamwooga, bishemereire kuriindwa n’obwesigwa, obwengye hamwe n’embaririra.
Okuhamibwa kw’omubiki tikuri omu kyarikubiika nari omu kwarikubaasa kukiriinda, kureka omu kukanyisa ekyo eki akwatsiibwe.
Waba otarikubaasa kukanyisa doora kikumi, nobaasa obutaryesigwa na doora rukumi. Waba otarikubaasa kukanyisa doora rukumi, nobaasa obutaryesigwa na doora emitwaro ikumi. Eki n’ahabw’okuba Ruhanga tarikufa kureeba ebi orikweteenga; nareeba n’oku orikureeberera ebi oine.
Aha bantu abamwe, n’eky’obusaasi ngu empiiha omu ngaro zaabo tizirikuguma nk’okuziri kwonka, kureka niziguma nizikyendeera. Tibarikwetegyereza ei zirikutoora, okuzirikushohozibwa nari enshonga ahabw’enki batakatuungaga ezirikumara. Tihabw’okuba butoosha tibarikushashurwa ezirikumara. Obumwe n’ahabw’okuba tibakakwatsize emicwe y’obwesigwa.
Oshemereire kwebuuza ekibuuzo eki: Empiiha zibikirwe gye nanye?
Omu nfumu y’etalanta, Mukama waabo akasiima abaakanyise ekibahairwe (Matayo 25:21).
Otaba omuntu otaaha nashaba kutuunga ebindi kwonka atakeegaga kuriinda ekiri omu ngaro ze. Ruhanga nayesigisa bingi abo abarikworeka ngu nibabaasa kubireeberera gye. Mukama Asiimwe!
SHOMA N’EBI: Luka 16:10-11, Matayo 25:20-21
EBIKURU MUNONGA: Okuhamibwa kw’omubiki tikuri omu kyarikubiika nari omu kwarikubaasa kukiriinda, kureka omu kukanyisa ekyo eki akwatsiibwe.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabwa buri kikoreso, omugisha, ekiconco hamwe n’obujunanizibwa ebi onyesigyeise. Nonyegyesa kuba omubiiki w’omwesigwa. Ninyakiira obwengye kureeberera, emicwe kuriinda hamwe n’embabazi kukanyisa ebiri omu mikono yangye. Ninyanga kushiisha, okukwaata ijaga hamwe n’okutagira buteeka omu by’empiiha. Empiiha zibikirwe gye nanye ahabw’okuba nyebembeirwe Omwoyo waawe, ntegyekirwe obwengye kandi nyeheireyo aha kigyendererwa kyaawe. Omu iziina rya Yesu. Amiina.
ENGIGA Z’EBYESENTE Z’OBUKAMA: KUGABIZAMU KANDI NOBUKEETO
omukwenda Grace Lubega
1 Abakolinso 4:2 (NKJV): “Kusingiraho kimu kyetagisibwa omubukeeto ngu omuntu asangibwe ali mwesigwa.”
—
Obukeeto eri ngiga y’Obukama bwa Ruhanga. Etusomesa ngu busaho kintu omungaro zaitu ekisemeera kukwatibwa nyemaliire, habwokuba buli kintu kyoona ekitunyinakyo kibanza kutungwa kuruga owa Ruhanga. Baibuli ekaguza, “kiki ekyoinakyo iwe ekyotatungire?” (1 Abakolinso 4:7). Kinu kikumanyisa ngu nobuzakuba sente, obwire, obugisa, okwebembera oba obukugu, bisemeera kukwatwa nobwesigwa, n’amagezi, kandi nembaliira.
Okwikirizibwa kw’omukeeto tikuli omuli ekyalinda oba mulingoki we ogwakusobora kukirinda kitasiisikaire, baitu omu kugabizamu ekyayesigisiibwe kikeyongera.
Obworaaba otakusobora kugabizamu doola kikumi, osobora butalyesigisibwa na doola rukumi. Obworaaba otakusobora kugabizamu doola rukumi, iwe osobora butesigisibwa na na doola emitwaro ikumi. Kinu kiri habwokuba Ruhanga tatunuura ekyokugonza kutunga; We atunuura nomulingo okwatamu ebyonyinabyo.
Habw’abantu abamu, gali mananu ag’enaku ngu sente omumikono yaabu tizisigara omubwingi bumu, baitu ziihwaho buhwaho. Tibetegereza hali zigenda, omulingo bazikozesa, oba habwaki barora batanyina eziikumara. Kinu tikiri ngu habwokuba tibatunga eziikumara.
Obwire obumu, kiri habwokuba tibatangiriire engeso yobukeeto.
Iwe oteekwa kwekaguza ekikaguzo: esente ziba kurungi ziri hamu na nyowe?
Omu ruganikyo rw’abaheereza abasigiirwe sente, omukuru akasiima abaheereza be abagabiizemu ekiyabaheriize (Matayo 25:21).
Iwe otaba ekika ky’omuntu anyakwikara obwire bwoona nosaba habwokwongerwa baitu otakwega omulingo gwokuroleera ekimazireira kuba omungaro zaawe. Ruhanga ayesigisa bingi kweyongeraho hali abo abanyakugumya ngu nibasobora kwahura kurungi. Ruhanga atenderezebwe!
GALIHYA N’OSOMA: Luuka 16:10-11; Matayo 25:20-21
EBIKURU MUBYOONA: Okwikirizibwa kw’omukeeto tikuli omuli ekyalinda oba mulingoki we ogwakusobora kukirinda kitasiisikaire, baitu omu kugabizamu ekyayesigisiibwe kikeyongera.
ESAARA: Taata arukugonza, Nyowe ninkusiima habw’abuli bikozesebwa, obugisa, ebisembo, kandi nobujunanizibwa Iwe ebyonyesigisiize nyowe. Iwe onyegesa kuba mukeeto omwesigwa. Nyowe nintwara amagezi kuroleera, engeso kulinda, kandi embabazi kugabizamu ekinyakuli omungaro zange. Nyowe ninyanga kusiisasiisa, obutafaayo kandu okuburangataniza kwebya sente. Sente ziri kurungi hamu nanyowe habwokuba nyebemberwa Omwoyo Waawe, nindindwa amagezi Gaawe, kandi nyehaireyo hali Ekigendeerwa Kyawe. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
PWONY IKOM KITME GWOKO LIM: NYA DOK GWOKO JAMI
Lakwena Grace Lubega
1 Jo Korint 4:2 (NKJV): “Gin ma mitte ki bot lugwok jami, en aye ni myero gubed jo ma genne.”
—
Gwoko jami obedo cik me gang ker pa Lubanga. En pwonyo wan ni petye ginmo keken matye icingwa ma omyero gicwal calo ginma konye peke, pien jami ducu ma watye kwede mukwongo wa nongo kibot Lubanga. Baibul penyo ni, “ngo ma wutye kwede ma peki miniwu amina?” (1 Jo Korint 4:7). Man teloke ni kono obedo lim, cawa, kare, twero onyo diro tic, omyero gicwal ki gene, ryeko, dok tito lok kome maber.
Ginma nyutu lagwok jami kikome en aye pe bedo i ginma en gwoko onyo i kitma en twero gwoko ne kwede, ento i nya pa ginma Lubanga ogene kwede.
Kace pe itwero nyayo dollars mia acel, mogo pe gibigeni ki dollars alip acel. Kace pe itwero nyayo dollars alip acel, mogo pe gibigeni ki dollars alip mia acel. Man obedo pien Lubanga pe neno ginma cwinyi mito keken; en bene neno kitma igwoko kwede ginma dong itye kwede.
Pi jo mukene, obedo cwercwiny me ngeyo ni lim ma tye icingi ento pe gak iwel meno keken, ento rweny woko ki icingi. Gin pe niang kama cito iye, kitma gitiyo kwede, onyo pingo bedo calo pe gitye ki maromo. Man pe bedo pien pe ginongo lim manok keken.
Cawa mukene, bedo pien pwod peya gumako kitme gwoko jami.
Omyero ipenye lapeny ni: lim mono twero gwoke bot an?
I carolok ikom lim, ladit opwoyo latic ma onyayo ginma gimine ni(Matayo 25:21).
Pe ibed lakit ngatma kare ducu bedo ka lega pi madwong ento pe pwonye kitme gwoko ginma dong tye icingi. Lubanga miyo mapol bot jo ma nyutu ni gitwero gwoko jami mapol. Gipak Lubanga!
KWAN MUKENE: Luka 16:10-11; Matayo 25:20-21
LWOD MADIT: Ginma nyutu lagwok jami kikome en aye pe bedo i ginma en gwoko onyo i kitma en twero gwoko ne kwede, ento i nya pa ginma Lubanga ogene kwede.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi jami ducu ma imina, kare ducu, mot ducu dok dog tic ma igena kwede. In ipwonya me bedo lagwok jami ma gene. Ajolo ryeko me doro, diro me gwoko dok kica me nyayo ginma tye icinga. Akwero balo jami, bedo lacaro, dok bedo ngatma pe ngeyo tic ki lim. Lim gwoke bota pien Cwiny Maleng meri aye telo an, ryeko ni aye doro an, dok amine me tiyo ticci. Inying Yecu, Amen.
CIK AKWAKO LIM ME LOC OBAŊA: NYAA KARACEL KEDE GWOKO JAMI
Akwena Grace Lubega
1 Korinti 4:2 (Lango): “Gin a mitte i baŋ ogwok jami, en ene ni, gin myero obed jo a genne.”
—
Gwoko jami obedo cik me loccoro keken. Pwonyo wa ni mom tye ginnoro keken i ciŋi ame myero i mak ararac, pien jami ducu ame wan otye kede ogamo i baŋ Obaŋa. Baibul kobo ni, “Ŋo a yin itye kede a mom omii amia?” (1 Korinti 4:7). Man tero ni akadi bed ni ciliŋ, cawa, gum, twer onyo diro, myero ibed agen, ame iryek, kede daŋ i gwoko jami i yore aber.
Gonyere a gwok jami mom tye ka iyi jami ame en gwoko onyo i kite ame en twero gwoko kede ginnoro no iyore aber, ento tye iyi nyayo ŋo ame otye gene kede.
Ka yin mom itwero nyayo dollar miacel, mom otwero geni kede dollars tutu miacel. Ka yin mom itwero nyayo dollars tutu miacel, mom otwero geni kede dollars lak acel. Man obedo pien ni Obaŋa mom ka neno ŋo ame yin imito ni i bed kede; En daŋ neno kite ame yin itio kede jami ame yin itye kede.
Pi jo okene, obedo me cwercuny ni ciliŋ ame tye i ciŋ gi mom ka mede, ento daŋ rwommere cako dok oko piny. Gin mom niaŋ kan ame woto iye, kite ame otio gini kede, onyo pi tyen kop aŋo omio pe romo gi. Man polkare mom obedo pien ni gin mom tio ciliŋ oromo.
Ikare okene, obedo pien ni gin mom oye nwoŋo pwony akwako kite me gwoko jami.
Yin myero i penyere keni apeny man: Ciliŋ gwokkere aber bota?
Iyi carokop akwako lim, adwoŋ obin opwo omiro ame obin onyao ciliŋ ame obin omiogi (Matayo 25:21).
Pe ibed kodi dano ame mara kwayo ni omede jami ento mom mito pwonyere i kite me tic kede gin ame tye i ciŋe. Obaŋa medo jami baŋ jo ame en otemo eka te nwoŋo ni oŋeo gini gwoko jami aber. Opak Obaŋa!
MEDE IKWANO: Luka 16:10-11; Matayo 25:20-21
APIRE TEK: Gonyere a gwok jami mom tye ka iyi jami ame en gwoko onyo i kite ame en twero gwoko kede ginnoro no iyore aber, ento tye iyi nyayo ŋo ame otye gene kede.
KWAC: Papo me mar, apwoyi pi lonyo, gum, mot, karacel kede tic ame Yin i gena kede. Yin i pwonya ame bedo agwok jami agenne. Agamo ryeko me tic kede jami iyore aber, pwonyere me gwoko aber, kede winyo me nyayo gin ame tye i ciŋa. Akwero balo jami, tic i jami iyore arac, kede mom ŋeyo mako ciliŋ. Ciliŋ gwokkere aber bota pien Cunyi en aye tela, kun tio kede ryeko, eka ate moko tama me tio ticci. Inyiŋ Yecu, Amen.
IKISILA LUAPIAI AJAKANUT: AIRWANIANAR KEDA AIŊADUN
Ekiyakia Grace Lubega
1 Ikorinton 4:2 (NKJV): Bobo da iburao ikeŋadak atakan eraas lumunon.
—
Erai aiŋada ekisil loka ajakanut. Isisianakini ooni ebe mam ebeit ayaŋar idio ibore akanin wok ka aijalijala, naarai ŋinibore yen ijaatatar ooni edumunio ber kane ejai Edeke. Iŋisit Ebaibuli, “Inyoin kereka ejai jo yenimam kiinakinitai?” (1 Ikorinton 4:7). Epoloikinit naebe arai erai ikapun, esaawa, arereŋu, apugan arai atalanta, ejai ayaŋar keda amunonut, acoa ka aijen.
Aitiakuno naka ikeŋadan ŋes mam bon ejai mamake kanu idari ŋesi araibo eipone loepedoritor ŋesi aidarun ejok, konye kotoma airwaniaro naka nu amunokin ne ejai ŋesi.
Araimam jo ipedori airwaniar idolas akwatat, mam eminai amunokin jo idolas elukumit. Araimam jo ipedori airwaniar idolas elukumit, mam eminai amunokin jo idolas ilukumin akwatat. Erai na naarai mam Edeke eseseni bon nuikoto jo ajaus keda; eseseni da eipone loitosoma jo nu ijaatatar sek.
Kanuka ituŋa icie, erai aiturur ebe mam ikapun nuakanin kec esipos, konye itidisias. Mam ejenete ne elosete, eipone loitosomarata, arai kanuboinyo mam kes edumunata nu edolitos cut. Mam naerai duc ebe naarai idumununei jo numam edolitos oropit. Icie isaawan, erai naarai mam acamutu aitup ekisil loka aiŋada.
Ejai jo aiŋit akon akuan aiŋiset: Ikapun eyuara kaneka?
Kotoma awaragat naka italantan, kobu loapolon isialamik ibuleesin nuapotu irwaniasi nu ainakitai kes (Matayo 25:21).
Mam iraun ituŋanan yen duc ilipi kanuka aiyatakino komam ijai aisisiaun eipone lopedores nuejaasi akanin kon sek. Emunokini Edeke nuiyatakina mama ejaasi ŋun luitodunete ebe epedorete aidar ejok. Kituritete Edeke!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Luka 16:10-11, Matayo 25:20-21
NUEPOSIK BALA ESABU: Aitiakuno naka ikeŋadan ŋes mam bon ejai mamake kanu idari ŋesi araibo eipone loepedoritor ŋesi aidarun ejok, konye kotoma airwaniaro naka nu amunokin ne ejai ŋesi.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka ŋin ibore, arereŋu, ainakinet keda epelu loimunok Jo eoŋ. Isisianakini Jo eoŋ araute eŋadan loka amunonut. Ejauni acoa napedores, ipokesio nudarunes, keda asianut naka airwaniar nu ejaasi toma akanin ka. Aŋeri aicanican, ajwalanut, keda aitolot apiai. Eyuara ikapun kaneka naarai eŋarenikit eoŋ Emoyo Kon, epugat acoa, ido ainakina mama ke alosikinet Kon. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
Loading…
PRINCIPES DES FINANCES DU ROYAUME : LA MULTIPLICATION ET LA GESTION FIDÈLE
L’apôtre Grace Lubega
1 Corinthiens 4:2 (LSG): « Du reste, ce qu’on demande des dispensateurs, c’est que chacun soit trouvé fidèle. »
—
La gestion fidèle est un principe du Royaume. Elle nous enseigne que rien de ce qui est entre nos mains ne doit être traité avec négligence, car tout ce que nous possédons vient premièrement de Dieu. La Bible demande : « Qu’as-tu que tu n’aies reçu ? » (1 Corinthiens 4:7). Cela signifie que l’argent, le temps, les opportunités, l’influence ou les compétences doivent être gérés avec fidélité, sagesse et responsabilité.
La véritable preuve d’un bon gestionnaire ne réside pas seulement dans ce qu’il conserve ou dans sa capacité à préserver ce qu’il a reçu, mais dans la multiplication de ce qui lui a été confié.
Si tu ne peux pas multiplier cent dollars, il se peut que mille dollars ne te soient jamais confiés. Si tu ne peux pas multiplier mille dollars, il se peut que cent mille dollars ne te soient jamais confiés. Car Dieu ne regarde pas seulement à ce que tu désires avoir ; Il regarde aussi à la manière dont tu gères ce que tu possèdes déjà.
Pour certaines personnes, il est triste de constater que l’argent entre leurs mains ne reste pas seulement stagnant, mais qu’il diminue. Elles ne comprennent pas où il va, comment il est dépensé ou pourquoi elles semblent toujours manquer. Ce n’est pas toujours parce qu’elles ne gagnent pas assez.
Parfois, c’est parce qu’elles n’ont pas embrassé la discipline de la bonne gestion.
Tu dois te poser cette question : L’argent est-il en sécurité entre mes mains ?
Dans la parabole des talents, le maître a félicité les serviteurs qui avaient multiplié ce qui leur avait été confié (Matthieu 25:21).
Ne sois pas le genre de personne qui prie toujours pour avoir plus sans jamais apprendre à gérer ce qu’elle possède déjà. Dieu confie davantage à ceux qui prouvent qu’ils savent bien gérer. Gloire à Dieu !
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Luc 16:10-11 ; Matthieu 25:20-21
PASSAGE EN OR: La véritable preuve d’un bon gestionnaire ne réside pas seulement dans ce qu’il conserve ou dans sa capacité à préserver ce qu’il a reçu, mais dans la multiplication de ce qui lui a été confié.
PRIÈRE: Père aimant, je Te remercie pour chaque ressource, opportunité, don et responsabilité que Tu m’as confiés. Tu m’enseignes à être un gestionnaire fidèle. Je reçois la sagesse pour administrer, la discipline pour préserver et la grâce pour multiplier ce qui est entre mes mains. Je refuse le gaspillage, la négligence et le désordre financier. L’argent est en sécurité avec moi parce que je suis conduit(e) par Ton Esprit, gouverné(e) par la sagesse et engagé(e) envers Ton dessein. Au nom de Jésus, amen.
PRINCIPES VAN KONINKRIJKSFINANCIËN: VERMENIGVULDIGING EN RENTMEESTERSCHAP
Apostel Grace Lubega
1 Korinthe 4:2 (HSV): “En verder wordt van de beheerders verlangd dat zij betrouwbaar blijken te zijn.”
—
Rentmeesterschap is een principe van het koninkrijk. Het leert ons dat we niets in onze handen onzorgvuldig mogen behandelen, omdat we alles wat we hebben eerst van God hebben ontvangen. De Bijbel vraagt: “Wat hebt u dat u niet hebt ontvangen?” (1 Korinthe 4:7). Dit betekent dat, of het nu geld, tijd, kansen, invloed of vaardigheden betreft, het met trouw, wijsheid en verantwoordelijkheid moet worden beheerd.
De rechtvaardiging van een rentmeester ligt niet alleen in wat hij bewaart of hoe goed hij het kan bewaren, maar in de vermenigvuldiging van wat hem is toevertrouwd.
Als je honderd dollar niet kunt vermenigvuldigen, zul je misschien nooit duizend dollar mogen beheren. Als je duizend dollar niet kunt vermenigvuldigen, zul je misschien nooit honderdduizend dollar mogen beheren. Dit komt omdat God niet alleen kijkt naar wat je verlangt, maar ook naar hoe je omgaat met wat je al hebt.
Voor sommige mensen is het een trieste realiteit dat hun geld niet alleen stilstaat, maar zelfs afneemt. Ze begrijpen niet waar het naartoe gaat, hoe het wordt uitgegeven of waarom ze nooit genoeg lijken te hebben. Dit komt niet altijd doordat ze niet genoeg verdienen.
Soms komt het doordat ze de discipline van goed rentmeesterschap niet hebben omarmd.
Je moet jezelf de vraag stellen: Is mijn geld veilig?
In de verhaal van de talenten prees de heer de dienaren die vermenigvuldigden wat hun was gegeven (Matteüs 25:21).
Wees niet iemand die altijd bidt om meer, maar nooit leert hoe je moet omgaan met wat je al hebt. God vertrouwt meer toe aan hen die bewijzen dat ze goed kunnen beheren. Prijs God!
VERDERE STUDIE: Lucas 16:10-11; Matteüs 25:20-21
HET GOUDKLOMPJE: De rechtvaardiging van een goede rentmeester ligt niet alleen in wat hij bewaart of hoe goed hij het kan bewaren, maar in de vermenigvuldiging van wat hem is toevertrouwd.
GEBED: Lieve Vader, ik dank U voor elke hulpbron, kans, gave en verantwoordelijkheid die U mij hebt toevertrouwd. U leert mij een trouwe rentmeester te zijn. Ik ontvang wijsheid om te beheren, discipline om te bewaren en genade om te vermenigvuldigen wat in mijn handen is. Ik weiger verspilling, onzorgvuldigheid en financiële wanorde. Geld is veilig bij mij, omdat ik geleid word door Uw Geest, geregeerd door wijsheid en toegewijd aan Uw doel. In Jezus’ naam. Amen.
FINANZPRINZIPIEN DES KÖNIGREICHS: VERMEHRUNG UND HAUSHALTERSCHAFT
Apostel Grace Lubega
1. Korinther 4:2 (SLT): „Im Übrigen wird von einem Haushalter nur verlangt, dass er treu erfunden wird.”
—
Haushalterschaft ist ein Prinzip des Königreichs. Es lehrt uns, dass wir mit allem, was wir in den Händen halten, nicht sorglos umgehen sollen, denn alles, was wir besitzen, haben wir zuerst von Gott erhalten. Die Bibel sagt: „Und was besitzt du, das du nicht empfangen hast?“ (1. Korinther 4,7). Das bedeutet, dass wir mit allem, was wir haben – sei es Geld, Zeit, Möglichkeiten, Einfluss oder Fähigkeiten – treu, weise und verantwortungsvoll umgehen sollen.
Die Rechtfertigung eines Haushalters besteht nicht darin, was er verwaltet oder wie gut er etwas konservieren kann, sondern in der Vermehrung dessen, was ihm anvertraut wurde.
Wenn du nicht in der Lage bist, hundert Dollar zu multiplizieren, wird man dir vielleicht niemals tausend Dollar anvertrauen können. Wenn du es nicht schaffst, tausend Dollar zu vermehren, kann es sein, dass man dir auch niemals hunderttausend Dollar geben wird. Das liegt daran, dass Gott nicht nur darauf schaut, was du gerne haben möchtest, sondern auch darauf, wie du mit dem umgehst, was du schon hast.
Bei manchen Leuten ist es eine traurige Sache, dass sich das Geld in ihren Händen nicht vermehrt, sondern immer weniger wird. Sie verstehen nicht, wo all das Geld hinfließt, wie es ausgegeben wird oder warum sie scheinbar nie genug davon haben.
Manchmal liegt es auch daran, dass sie nie die Disziplin des Haushaltens gelernt haben.
Stell dir selbst einmal die Frage: Ist das Geld bei mir eigentlich sicher?
Im Gleichnis von den Talenten lobt der Herr die Diener, die das vervielfachen, was ihnen anvertraut wurde (Matthäus 25,21).
Sei nicht einer von denen, die laufend für mehr Geld beten, aber nie lernen, mit dem umzugehen, was sie schon haben. Gott vertraut denjenigen mehr an, die beweisen, dass sie gut haushalten können. Gelobt sei Gott!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Lukas 16,10-11; Matthäus 25,20-21
FAZIT: Die Rechtfertigung eines Haushalters besteht nicht darin, was er verwaltet oder wie gut er etwas konservieren kann, sondern in der Vermehrung dessen, was ihm anvertraut wurde.
GEBET: Lieber Gott, ich danke Dir für jede Einnahmequelle, jede Gelegenheit, jedes Geschenk und jede Verantwortung, die Du mir anvertraut hast. Du lehrst mich, ein treuer Verwalter und Haushalter zu sein. Ich empfange Deine Weisheit, um gut zu wirtschaften, Disziplin, um Wohlstand zu bewahren, und die Gabe, das zu multiplizieren, was mir anvertraut wurde. Ich lehne Verschwendung, Unachtsamkeit und finanzielles Chaos ab. Das Geld ist bei mir sicher, weil ich mich von Deinem Geist und Deiner Weisheit leiten lasse und mich Deinen Plänen verpflichtet fühle. In Jesu Namen. Amen.
