You Must Be Fruitful – 1
The Phaneroo Devotion: You Must Be Fruitful – 1
Apostle Grace Lubega
Genesis 1:28 (KJV): And God blessed them, and God said unto them, Be fruitful, and multiply, and replenish the earth, and subdue it: and have dominion over the fish of the sea, and over the fowl of the air, and over every living thing that moveth upon the earth.
—
One of the key principles of biblical interpretation is the Law of First Mention—the idea that the first time something appears in Scripture sets the tone for how it should be understood throughout the rest of the Bible. Genesis 1:28 is the first recorded blessing spoken by God over humanity. And what is at the core of that blessing? Fruitfulness.
Before Adam and Eve ever did anything, God blessed them and said, “Be fruitful.” This wasn’t a suggestion—it was a command wrapped in a blessing. God hardwired the concept of fruitfulness into human purpose. It was the first thing He said after creating mankind, establishing fruitfulness as foundational to His intent for us.
We see this pattern again after the flood, when God speaks to Noah. In Genesis 9:1, the Bible says, “And God blessed Noah and his sons, and said unto them, Be fruitful, and multiply, and replenish the earth.” Even after judgment and destruction, when the earth was starting over, God’s first move was to re-establish fruitfulness as the primary assignment. This confirms that being fruitful is a consistent thread in God’s dealings with His people. It reflects His nature.
You were created to produce something with your life. Whether it’s in your family, your purpose, your influence, or your gifts—God expects you to grow and expand in what He’s entrusted to you.
To be fruitful means to develop what you’ve been given. It means to take the seed of a vision, an idea, a calling—and turn it into something visible and useful. Fruitfulness is not just about physical reproduction; it’s about producing results that reflect the life and nature of God in you. When you steward your ideas, relationships, responsibilities, and assignments with diligence and faith, that’s fruitfulness. You must be fruitful because it’s in your spiritual DNA. Fruitfulness is proof that God’s life is working in you. Hallelujah!
FURTHER STUDY: John 15:8; Colossians 1:10
GOLDEN NUGGET: You must be fruitful because it’s in your spiritual DNA. Fruitfulness is proof that God’s life is working in you.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. What a blessed assurance to understand that fruitfulness is both my portion and nature. By this wisdom, all manner of stagnation and delay in my life is judged. I am increasing in everything that I do and touch. Multiplication, progress and supernatural momentum are mine, in Jesus’ name, Amen.
OTEEKEDDWA OKUBALA EBIBALA I
Omutume Grace Lubega
Olubereberye 1:28 (KJV): Katonda n’abawa omukisa, Katonda n’abagamba nti, Mubale ebibala, mwekubiseemu, mujjuze ensi, mugirye: mufugenga eby’omunnyanja, n’ebibuuka waggulu, nabuli ekirina obulamu ekitambula ku nsi.
—
Ezimu ku nnono enkulu ez’okutaputa Bayibuli ly’etteeka ly’ekintu lwe Kisooka Okwogerwa—endowooza nti omulundi ogusooka ekintu okulabika mu Byawandiikibwa guteekawo envuga y’engeri gye kirina okutegeerwa mu Bayibuli yonna. Olubereberye 1:28 gwe mukisa ogwasooka okuwandiikibwa Katonda gwe yayogera eri bantu. Era kiki ekikulu mu mukisa ogwo? Okubala ebibala.
Nga Adamu ne Kaawa tebannaba kukola kintu kyonna, Katonda yabawa omukisa n’Agamba nti, “Mubale ebibala.” Kino tekyali kiteeso—kyali kiragiro ekyali kizingiddwa mu mukisa. Katonda yanyweza endowooza y’okubala ebibala mu kigendererwa eky’omuntu. Kye kintu kye Yasooka okwogera oluvannyuma lw’okutonda abantu, nga Ateekawo okubala ebibala ng’omusingi gw’ekigendererwa Kye gye tuli.
Tuddamu okulaba omutendera guno oluvannyuma lw’amataba, Katonda ng’Ayogera ne Nuuwa. Mu Olubereberye 9:1, Bayibuli egamba nti, “Katonda n’Awa Nuuwa n’abaana be omukisa, n’Abagamba nti Mubale ebibala, mwekubiseemu, mujjuze ensi.” N’oluvanyuma lw’okusalirwa omusango n’okuzikirizibwa, ensi bwe yali ng’etandika buto, Katonda kye yasooka okukola kwe-kuddamu okussaawo okubala ebibala ng’omulimu ogusookerwako. Kino kikakasa nti okubala ebibala wuzi etavaawo mu nkolagana ya Katonda n’abantu Be. Kyoleka embala Ye.
Watondebwa okuzaala ekintu ekimu n’obulamu bwo. Ka kibeere mu maka go, mu kigendererwa kyo, mu kkomo lyo, oba mu birabo byo—Katonda akusuubira okukula n’okugaziwa mu by’Akwesigisizza.
Okubala ebibala kitegeeza okukulaakulanya ebyo by’oweereddwa. Kitegeeza okutwala ensigo y’okwolesebwa, ey’ekirowoozo, ey’okuyitibwa—n’ogifuula ekintu ekirabika era eky’omugaso. Okubala ebibala tekiri ku kuzaala mu mubiri kyokka; kikwata ku kufulumya ebikuvaamu ebiraga obulamu n’embala ya Katonda mu ggwe. Bw’owanika ebirowoozo byo, enkolagana yo, obuvunaanyizibwa bwo, n’emirimu gyo mu bunyiikivu ne mu kukkiriza, okwo kubeera kubala bibala. Oteekeddwa okubala ebibala kubanga kiri mu butaffaali bw’endaga butonde yo ey’omwoyo. Okubala ebibala bukakafu obulaga nti obulamu bwa Katonda bukola mu ggwe. Aleruya!
YONGERA OSOME: Yokaana 15:8, Abakkolosaayi 1:10
AKASUMBI KA ZAABBU: Oteekeddwa okubala ebibala kubanga kiri mu butaffaali bw’endaga butonde yo ey’omwoyo. Okubala ebibala bukakafu obulaga nti obulamu bwa Katonda bukola mu ggwe.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Nga kukakasibwa okw’omukisa okutegeera nti okubala ebibala mugabo gwange era butonde bwange. Olw’amagezi gano, okusikattira n’okulwawo okwa buli ngeri mu bulamu bwange bisalirwa omusango. Neeyongerako mu buli kye nkola ne kye nkwatako. Okukubisaamu, okukulaakulana era n’amaanyi agasukkulumye ku ga bulijjo byange, mu linnya lya Yesu, Amiina.
Entumwa Grace Lubega
Okutandika 1:28: Ruhanga yaabaha omugisha, kandi yaabagira ati: Muzaare, mukanye, mwijure ensi, ebe eyaanyu; mutegyekye eby’omu nyanja, n’ebirikuguruka omu mwanya, na byona ebiine amagara ebirikwegyendesa ahansi.
OSHEMEREIRE KWAANA EBYAANA I
Emwe aha ngyendererwaho enkuru z’okuvunurira Baiburi n’ekiragiro ky’ekintu kugambwa omurundi gw’okubanza—enteekateeka ngu omurundi gw’okubanza ekintu kureebeka omu byahandiikirwe nikitaho omuringo gw’okukishemereire kwetegyerezibwa omu byahandiikirwe omu Baiburi yona. Okutandika 1:28 n’omugisha gw’okubanza oguhandiikirwe ogwagambirwe Ruhanga aha muntu. Kandi ekikuru ky’omugisha ogwo nikiiha? Okwaana ebyaana.
Adamu na Haawa batakakozire kintu kyona, Ruhanga akabaha omugisha yagira ati, “Muzaare.” Eki kikaba kitari kiteekateeko—kikaba kiri ekiragiro kikomirwe omu mugisha. Ruhanga akaba ataire enteekateeka y’okuzaara bakakanya omu bigyendererwa by’omuntu. Kikaba kiri ekintu ky’okubanza ekiyagambire yaheza kuhanga omuntu, kuhamya okwaana ebyaana nk’omusingi gw’enteekateeka ye ahariitwe.
Nitureeba enkora egi omurundi ogundi byanyima y’omwegyemure, Ruhanga okuyagambiire Noa. Omu Okutandika 9:1, Baiburi negira eti, “Ruhanga yaha Noa n’abatabani omugisha, yabagira ati: Muzaare, mukanye, mwijure ensi.” N’obu yaherize kucweera ensi orubanja n’okucwekyereza, obu ensi yabaire n’etandika busya, okugyenda kwa Ruhanga okw’okubanza kukaba kuri okugaruraho okuzaara bakakanya nk’omurimo gw’okubanza. Eki nikihamya ngu okwaana ebyaana n’ekintu kirikugumizamu omu bikorwa bya Ruhanga n’abantu. Nikyoreka obuhangwa bwe.
Okahangwa kugira eki wazaara n’amagara gaawe. Yaba n’omuka yawe, ekigyendererwa kyawe, obushoborozi bwawe, nari ebihembo byawe—Ruhanga nayenda ngu okure kandi oyeyongyere omu byakuhaire.
Okwaana ebyaana nikimanyisa kukuza ekyakuhairwe. Nikimanyisa kutwara embibo y’okworekwa, ekiteekateeko, okweetwa—okabihindura ebintu biri kureebwa kandi by’omugasho. Okwaana ebyaana tikiri aha kuzaara okurikureebwa; kiri aha kuzaara ebyaana ebirikworeka amagara n’obuhangwa bwa Ruhanga omuriiwe. Ku orikuba omwesigwa n’ebiteekateeko byaawe, emikago, obuvunanizibwa, n’emirimo n’obweziriki hamwe n’okwikiriza, okwo n’okwaana ebyaana. Oshemereire kwaana ebyaana ahabw’okuba kiri omu buhangwa bwaawe obw’omwoyo. Okwaana ebyaana n’obuhame ngu amagara ga Ruhanga nigakorera omuriiwe. Areruya!
SHOMA N’EBI: Yohaana 15:8; Abakolosai 1:10
EBIKURU MUNONGA: Oshemereire kwaana ebyaana ahabw’okuba kiri omu buhangwa bwawe obw’omwoyo. Okwaana ebyaana n’obuhame ngu amagara ga Ruhanga nigakorera omuriiwe.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. N’obuhame kwetegyereza ngu okwaana ebyaana n’omugabo gwangye n’obuhangwa. Ahabw’obwengye obu, buri muringo gw’okutuura omu mwanya gumwe hamwe n’okukyerererwa nibishazibwamu. Ndiyo ninyeyongyerayo omuri byona ebindikukora n’okukwataho. Okukanya, okugyenda omu maisho n’ebyangye, omu eiziina rya Yesu, Amiina.
N’OTEEKWA KWANA EBIJUMA I
Omukwenda Grace Lubega
Okubanza 1:28 (KJV): Ruhanga yabaha omugisa: Ruhanga yabagambira ati Muzalege, mukanye, muijuze ensi, mugirye, mulemege encu ezomu nyanja, nebihu’ruka omu mwanya na byona ebinyina obwomezi ebigendera hansi.
—
Emu ha ngiga nkuru ez’okuhindura Baibuli niyo iteeka lya hakibandize kugambwa – ekitekerezo ngu omurundi gw’okubanza ekintu obu kizookaho omubyahandikirwe, kitaho omutindo nko’ku kirayetegerezibwa kwetororra kimu Baibuli yoona. Okubanza 1:28 nugwo mugisa gw’okubanza kuhandikwa ogwa Ruhanga yahaire omuntu. Kindi ekikuru muno muligwo kiki? Kwana ebijuma.
Adamu na Eva n’obubaali batakakozire kintu kyona, Ruhanga Akabaha omugisa yagamba ” Muzaale.” Kinu kitabe kihanuro- kwali kudumirwa kuboherwe mu mugisa. Ruhanga akabohera engiga y’okuzaara mukigendererwa ky’omuntu. Kikaba kintu ky’okubanza eki Yagambire hanyuma y’okuhanga omuntu, n’agumya kuzaara nk’omusingi gw’ekigendererwa Kye habwaitu.
Niturora engiga enu omurundi gundi hanyuma y’okusandara kw’amaizi, Ruhanga obu Yabaliize Nuha. Omu Kubanza 9:1, Baibuli egamba ngu, ” Kandi Ruhanga akaha omugisa Nuha na batabanibe, yabagambira ati muzalege, mukanyege, muijjuze ensi.” Nahanyuma y’okucwerwa omusango n’okuhwerekerezibwa, ensi obu yali n’etandika buhyaka, orutambo rwa Ruhanga orw’okubanza rukaba rw’okugarra kuzaara nk’obujunanizibwa obukuru. Kinu nikigumya ngu kuzaara ntekereza y’orutekerro munkoragana ya Ruhanga hamu n’abantu Be. Kwoleka obuhangwa Bwe.
Okahangwa kugira ekiwazaara mubwomezi bwawe. Rundi kiri muka yaawe, mukigendererwa kyawe, mubulemi bwawe rundi mubisembo byawe- Ruhanga N’akunihiramu kukura kandi okagaliha muky’akwesigire nakyo.
Kuzaara nikimanyisa kukurakuraniza eky’ohairwe. Nikimanyisa kutwara ensigo y’okwolekwa, ekitekerezo, orweto – okabihinduramu ebintu ebikurorwa kandi eby’omugaso. Kuzaara tikuba muby’omubiri byonka; kiri hakuleeta ebijuma ebikukwoleka obwomezi n’obuhangwa obwa Ruhanga omuli iwe. Obu oba mukeeto murungi w’ebitekerezo byawe, emiganjano, obujunanizibwa hamu n’emirimo yaawe n’obwekambi n’okwikiriza, oku kuzaara. N’otekwa kuzaara habwokuba kiro mubuhangwa bwawe obw’omwoyo. Kuzaara kali karorwaho ngu obwomezi bwa Ruhanga nibukora omuli iwe. Allelluya!
GALIHYA NOSOMA: Yohana 15:8; Abakolosayo 1:10
EKIKURU MUBYONA: N’otekwa kuzaara habwokuba kiro mubuhangwa bwawe obw’omwoyo. Kuzaara kali karorwaho ngu obwomezi bwa Ruhanga nibukora omuli iwe.
ESAARA: Taata, ninkusiima habw’ekigambo kinu. Kamugisa kwetegereza ngu kuzaara kicweka kandi buhangwa bwange. N’amagezi ganu, okukwama kwona n’okukerererwa mubwomezi bwange bisingwirwe. Ninkanya mubuli kimu ekindukukora n’okutaho emikono yange. Mubazaamu, kugenda mumaiso kandi n’enziriga ez’obwaruhanga byange, omw’ibara lya Yesu, Amiina.
MYERO WUNYWAL I
Lakwena Grace Lubega
Acakki 1:28(KJV): Lubaŋa omiyogi gum kun wacogi ni, “Wunywal, wunya, wupoŋ lobo, wulo bene; dok wulo wa rec ma i nam, ki winyo me polo, ki gin ducu makwo ma giwoto i wi lobo.”
—
Cik acel ma piretek i kit me gonyo te Baibul en aye cik me acel ma giwaco gin moni- tam ni tyen me acel ma ginmo time i gin acoya keto dwan pa kitma omyero ki niang kwede niwok ki kabedo mukene me Baibul. Acakki 1:28 en aye gum me acel ma gicoyo ni Lubanga oloko i kom dano. Dok ngo ma tye i te gum meno? Nyako nyig.
Mapwod peya Adam ki Eva otimo ginmo, Lubanga ominigi gum dok owaci, “Wunywal” man pe obedo tam- obedo lok matye ki twero ma ki umo i gum. Lubanga oyubu tam me nyako nyig i tyen lok me kwo pa dano. Man obedo ginme acel ma en owaco iyunge cweyo dano, keto nywal calo guti ki tyenlok piwan.
Wa neno yoo man dok aye iyunge kot ma ocwe oyweyo jami pa dano, ikare ma Lubanga loko bot Noah. Ibuk me Acakki 9:1, Baibul waco, “Lubaŋa omiyo gum i kom Nua ki litino awobene kun waco ni, “Wunywal, wunya, wek wupoŋ lobo.” Kadi wa iyunge ngolo kop dok bale pa jami, ikare ma wilobo onongo tyeka Cakke odoco, wot me acel pa Lubanga obedo me keto nywal dok aye calo dog tic me acel. Man nyutu ni nywal obedo ginma time kare ducu i Lubanga tic ki dano ne. Man nyutu nga ma en obedo.
Gicweyo in me nywalo ginmo ki kwoni. Kono obedo igangwu, dog ticci, twero ni onyo mot ni- Lubanga mito ni idong dok inya i ginma en omini.
Nywal teloke ni dongo ginma ki mini. Teloke ni me kwanyo kodi me neno, tam mo, lwongo mo- dok me loko ne doko ginmo ma nen dok piretek. Nywal pe obedo i kom keken; obedo nyako adwoki ma nyutu kwo dok kit Lubanga matye i in. Kace i igwoko tami, wati ki dano mukene, dog tic ma gimini, lwongo ni ki kwiri dok niye, meno obedo nya. Myero inya pien tye i remo ni me cwiny. Nywal obedo lanyut ni kwo pa Lubanga tyeka tic i in.
Allelua!
KWAN MUKENE: Jon 15:8; Jo Kolocai 1:10
LWOD MADIT: Myero inya pien tye i remo ni me cwiny. Nywal obedo lanyut ni kwo pa Lubanga tyeka tic i in.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi Lok man. Obedo niang me gum ni nywal obedo ginma imina dok kita. Ki ryeko man, kit bedo mape anyike dok rii ikwona mo keken atyeko ngolo kop iwiye inying Yecu. An atyeka ile malo i jami ducu ma atimo dok agudu. Nya, mede anyim dok wot oyot oyot obedo ginma mega, inying Yecu, Amen.
YIN MYERO INYWAL I
Akwena Grace Lubega
Agege 1:28 (Lango): Obaŋa te miyogi winyo kun kobo ni, “Nywal, imede, ipoŋ wunu lobo, ilo wunu daŋ; dok ilo wunu daŋ rec me nam, kede winy ame twarre malo, kede gin ducu akwo ame tye i wi lobo,”
—
Cik acel apire tek akwako gonyo tyeny jiri iyi Baibul obedo Cik me Kobo ginoro tyen me Acakki— tam ni tyen me acakki ame ginoro nyutte i tyeny jiri nyutu kit ame myero oniaŋ kede gino iyi Baibul luŋ. Agege 1:28 obedo tyen me acakki ame Obaŋa omio gum baŋ dano. Doŋ ŋo apire tek ikom gum man? Obedo nywal.
Ame nwoŋo Adam kede Kawa pwod ru otimo ginoro keken, Obaŋa obin omio gi winyo eka te kobo ni, “Nywal wunu.” Man nwoŋo mom obedo gin ame okobo akoba— nwoŋo obedo cik ame oketo iyi winyo. Obaŋa obin oketo tam me nywal ikom gin a dano myero tim. Obedo gin me acakki ame En obin otimo i yoŋe cweyo dano, miyo nywal bedo gin apire tek akwako miti mere pirwa.
Wan oneno gin acel man i yoŋe aluka, ikare ame Obaŋa lok kede Nua. Iyi Agege 9:1, Baibul kobo ni, “Obaŋa omio Nua kede awobe mege winyo kun kobo ni, “Nywal, imedde, ipoŋ wunu lobo.” Naka i yoŋe ŋolo kop kede balle a jami, ikare ame wilobo nwoŋo dok tye acakkere, gin ame Obaŋa otimo me acakki obedo dwogo nywal acalo tic me acakki. Man doŋ moko ni nywal obedo gin acel i akina jami ame Obaŋa omio dano. Nyuto ipone mere.
Onywalli me nywallo ginoro kede kwo ni. Akadi bed ni iyi paco ni, ticci, ka locci, onyo motti— Obaŋa mito ni i doŋ eka ite nya i gin ame En omi.
Nywal tero ni doŋo gin ame otyeko miyi. Tero ni gamo kotti me gin ame ineno, tammi, lwoŋo ni— eka ite loko doko ginoro ame nen dok apire tek. Nywal mom ka kwako nywallo gin ame nen; obedo kelo adwoogi me kwo kede ipone Obaŋa ame tye ikwo ni kannaler. Ka yin itelo tammi, watti, kede ticci i diro kede iyee, mano nywal. Yin myero inywal pien tye iyi remo ni me cuny. Nywal obedo caden ni kwo Obaŋa tye atic i komi. Alleluya!
MEDE IKWANO: Lakana 15:8; Jo Kolocai 1:10
APIRE TEK: Yin myero inywal pien tye iyi remo ni me cuny. Nywal obedo caden ni kwo Obaŋa tye atic i komi.
KWAC: Papo me amara, apwoyi pi kop man. Obedo me yomcuny me niaŋ ni nywal obedo gin ame opokka kede ipone na. Kede ryeko man, kwone bedo aboŋo doŋo kede galle ikwo na otyeko ŋolo kop oko iye. Atye amedde i jami luŋ ame atimo kede a mako. Nya, mede i wot anyim kede bunyere me cuny obedo mera, inyiŋ Yecu, Amen.
EKOTO JO KORAI ARAITO I
Ekiyakia Grace Lubega
Ageun 1:28 (AOV): Kisirereŋ Edeke kes: kotema Edeke kes atiar, “Kouriaros kipuaros, kilelebunos akwap, kiruma; koyaitos lukecor, ka akweny nuka apak, ka ŋinibore kere yenejari yeneliat kakwap.
—
Ediope kotoma aigiruneta nu amisiikin nu Ebaibuli ŋesi ekisil lo Alimunet Nasodit – aomisiot na erai ebe na erai nasodit ibore alimuno kotoma aiwadikaeta ŋesi itegiara eipone loibusakinitor aijul kotoma Obaibuli kere. Ageun 1:28 ŋesi arereŋu nasodit Edeke alimun kanu etuŋanane. Ido inyoni esusut loka arereŋu kaŋin? Aira araito.
Eroko Adam keda Keba iswamata idis ibore, abu Edeke isirereŋ kesi kosodi alimun, “Koraata araito.” Mam na arai aomisioit, arai aicorakinet na aburakina arereŋu. Edeke ŋesi abu korucokinite akiro nu aira araito na ejai alosikinet naka etuŋanan. Arai ibore yenisodit ŋesi alimun akaulo na aisub etuŋanan, itogogoŋi aira araito kwape apetetait naka akote Ke kanuwok.
Iwanyuni ooni apetetait na bobo ekaulo na akaale, euta Edeke einer keda Noa. Kotoma Ageun 9:1, ebala Ebaibuli, “Kisirereŋ Edeke Noa ka odweke, kotema kes atiar, “Kouriata, kipuaros, kilelebata akwap.” Karaida ekaulo na atubokinio ka amudiaro, euta akwap agear bobo, nusodit nuabu Edeke kisoma ŋesi ainakin aira araito kwape aswam nasodit. Nu kesi itigogoŋikitos ebe aira araito erai erikot loinyikokit kotoma aiswamanar ka Edeke keda ituŋa Ke. Itodunit einono loka Edeke.
Aponi osubunai jo kanu aitolomun idio ibore kotoma aijarakon. Karai erai kotoma okaale kon, alosikinet kon, nu eriimaritos jo, arai ainakineta kon – Edeke ŋesi emuno jo apoloor ka alalaar kotoma aŋun nu einakinit Ŋesi ijo.
Apolouke na araute yen irai araito ŋesi aitopol nuiinakinitai jo. Epoloikit ayaŋar ecokot loka aitapoet, aomisioit, anyarauno – kosodi aijulakin araun ibore yeni iteo kojai ameda. Aira araito ŋesi mam erai auriair naiteo bon; erai nuka aitolomun araito nuitodunitos aijar keda einono loka Edeke kotoma kon. Neidara jo aomisio kon, ajenasinei, ipelun keda nuiinakitai jo aswam ka agogoŋu keda aiyuun, erai ŋin aira araito. Ejai jo aira araito naarai ejai o DNA kon lomoyo. Aira araito erai aitodunes naebe iswamai aijar Edeke kotoma kon. Alleluya!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Yokana 15:8; Ikolosain 1:10
NUEPOSIK BALA ESABU: Ejai jo aira araito naarai ejai o DNA kon lomoyo. Aira araito erai aitodunes naebe iswamai aijar Edeke kotoma kon.
AILIP: Lominat Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka akirotana. Arereŋu naitogogoŋikitai amisiikin ebe aira araito erai atutubet keda einono ka. Keda acoa na, ipokesio kere nuka aipokit keda aiyap kotoma aijaraka etubokino. Eyata eoŋ kotoma aŋinibore yen eswamai eoŋ ka atiror. Airwaniar, ainyikokit ka elose lokalaunan eraasi nuka, ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
LAZIMA UZAE MATUNDA I
Mtume Grace Lubega
Mwanzo 1:28 (KJV): Mungu akawabarikia, Mungu akawaambia, Zaeni, mkaongezeke, mkaijaze nchi, na kuitiisha, mkatawale samaki wa baharini, na ndege wa angani, na kila kiumbe chenye uhai kiendacho juu ya nchi.
—
Mojawapo ya kanuni kuu za ufasiri wa kibiblia ni Sheria ya Kutajwa kwa Mara ya Kwanza—wazo la kwamba mara ya kwanza jambo fulani linapoonekana katika Maandiko huweka sauti ya jinsi linavyopaswa kueleweka katika sehemu nyingine zote za Biblia. Mwanzo 1:28 ndiyo baraka ya kwanza iliyorekodiwa iliyosemwa na Mungu juu ya wanadamu. Na ni nini kiini cha baraka hiyo? Kuzaa matunda.
Kabla Adamu na Hawa hawajafanya lolote, Mungu aliwabariki na kusema, “Zaeni.” Hili halikuwa pendekezo—ilikuwa ni amri iliyofungwa katika baraka. Mungu aliweka kwa bidii wazo la kuzaa matunda katika kusudi la mwanadamu. Lilikuwa ni jambo la kwanza alilosema baada ya kumumba mwanadamu, akianzisha kuzaa kama msingi wa nia yake kwa ajili yetu.
Tunaona utaratibu huu tena baada ya gharika, wakati Mungu anazungumza na Nuhu. Katika Mwanzo 9:1, Biblia inasema, “Mungu akambariki Nuhu na wanawe, akawaambia, Zaeni, mkaongezeke, mkaijaze nchi. Hata baada ya hukumu na uharibifu, dunia ilipokuwa inaanza upya, hatua ya kwanza ya Mungu ilikuwa kuimarisha tena kuzaa matunda kama kazi ya msingi. Hii inathibitisha kwamba kuzaa matunda ni mwendelezo thabiti katika shughuli za Mungu na watu wake. Inaakisi asili Yake.
Uliumbwa kuzalisha kitu kwenye maisha yako. Iwe ni katika familia yako, kusudi lako, ushawishi wako, au karama zako—Mungu anatarajia wewe ukue na kupanuka katika kile kilichokabidhiwa kwako.
Kuzaa matunda kunamaanisha kukuza kile ulichopewa. Inamaanisha kuchukua mbegu ya maono, wazo, wito—na kuigeuza kuwa kitu kinachoonekana na chenye manufaa. Kuzaa matunda sio tu juu ya uzazi wa kimwili; inahusu kutoa matokeo yanayoakisi maisha na asili ya Mungu ndani yako. Unaposimamia mawazo yako, mahusiano, majukumu, na kazi kwa bidii na imani, huko ni kuzaa matunda. Lazima uzae matunda kwa sababu iko kwenye VINASABA vyako vya kiroho. Kuzaa matunda ni uthibitisho kwamba uzima wa Mungu unafanya kazi ndani yako. Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Yohana 15:8; Wakolosai 1:10
UJUMBE MKUU: Lazima uwe na matunda kwa sababu iko kwenye VINASABA vyako vya kiroho. Kuzaa matunda ni uthibitisho kwamba uzima wa Mungu unafanya kazi ndani yako.
SALA: Baba Mpenzi, nakushukuru kwa neno hili. Ni uhakikisho uliobarikiwa jinsi gani kuelewa kwamba kuzaa matunda ni fungu langu na asili yangu. Kwa hekima hii, kila aina ya vilio na kuchelewa katika maisha yangu vinahukumiwa. Ninaongezeka katika kila kitu ninachofanya na kugusa. Kuzidisha, maendeleo na kasi isiyo ya kawaida ni yangu, kwa jina la Yesu, Amina.
TU DOIS ÊTRE FÉCOND I
L’apôtre Grace Lubega
Genèse 1:28 (LSG) : « Dieu les bénit, et Dieu leur dit: Soyez féconds, multipliez, remplissez la terre, et l’assujettissez; et dominez sur les poissons de la mer, sur les oiseaux du ciel, et sur tout animal qui se meut sur la terre. »
—
Un des principes fondamentaux d’interprétation biblique est la Loi de la Première Mention : l’idée selon laquelle la première apparition d’un mot ou d’un concept dans les Écritures établit le ton de sa compréhension dans le reste de la Bible. Genèse 1:28 contient la première bénédiction que Dieu adresse à l’homme. Et qu’y trouve-t-on au cœur ? La fécondité.
Avant qu’Adam et Ève ne fassent quoi que ce soit, Dieu les bénit et leur dit : « Soyez féconds. » Ce n’était pas une simple suggestion, mais un commandement enveloppé dans une bénédiction. Dieu a inscrit la fécondité dans la nature même du but humain. C’est la première chose qu’Il a dite après avoir créé l’homme, établissant ainsi que la fécondité est au fondement de Son intention pour nous.
On retrouve ce même schéma après le déluge, lorsque Dieu s’adresse à Noé. En Genèse 9:1, la Bible dit : « Dieu bénit Noé et ses fils, et leur dit: Soyez féconds, multipliez, et remplissez la terre. » Même après un jugement et une destruction, alors que la terre repartait à zéro, Dieu a de nouveau établi la fécondité comme mission première. Cela confirme que la fécondité est un fil conducteur dans les relations de Dieu avec Son peuple. Elle reflète Sa nature.
Tu as été créé pour produire quelque chose de ta vie. Que ce soit dans ta famille, ta mission, ton influence ou tes dons — Dieu s’attend à ce que tu croisses et que tu fasses fructifier ce qu’Il t’a confié.
Être fécond, c’est développer ce que tu as reçu. C’est prendre la semence d’une vision, d’une idée, d’un appel — et la transformer en quelque chose de visible et d’utile. La fécondité ne se limite pas à la reproduction physique ; elle consiste à produire des résultats qui reflètent la vie et la nature de Dieu en toi. Lorsque tu gères tes idées, tes relations, tes responsabilités et tes missions avec foi et diligence, tu manifestes la fécondité. Tu dois être fécond, car c’est dans ton ADN spirituel. La fécondité est la preuve que la vie de Dieu agit en toi. Alléluia !
ÉTUDE SUPPLÉMENTAIRE : Jean 15:8 ; Colossiens 1:10
PASSAGE EN OR : Tu dois être fécond, car c’est dans ton ADN spirituel. La fécondité est la preuve que la vie de Dieu agit en toi.
PRIÈRE : Père d’amour, je Te rends grâce pour cette parole. Quelle assurance bénie de savoir que la fécondité est à la fois ma part et ma nature. Par cette sagesse, toute forme de stagnation et de retard dans ma vie est jugée. Je progresse dans tout ce que je fais et touche. La multiplication, le progrès et un élan surnaturel sont ma portion, au nom de Jésus, Amen.
JE MOET VRUCHTBAAR ZIJN 1
Apostel Grace Lubega
Genesis 1:28 (HSV): “En God zegende hen en God zei tegen hen: Wees vruchtbaar, word talrijk, vervul de aarde en onderwerp haar, en heers over de vissen van de zee, over de vogels in de lucht en over al de dieren die over de aarde kruipen!”
—
Een van de belangrijkste principes van Bijbelinterpretatie is de Wet van Eerste Vermelding – het idee dat de eerste keer dat iets in de Schrift voorkomt, de toon zet voor hoe het in de rest van de Bijbel begrepen moet worden. Genesis 1:28 is de eerste opgetekende zegen die God over de mensheid uitsprak. En wat is de kern van die zegen? Vruchtbaarheid.
Voordat Adam en Eva ooit iets deden, zegende God hen en zei: “Wees vruchtbaar.” Dit was geen suggestie – het was een gebod verpakt in een zegen. God heeft het concept van vruchtbaarheid vastgelegd in het menselijk doel. Het was het eerste wat Hij zei na de schepping van de mensheid, waarmee Hij vruchtbaarheid vastlegde als fundamenteel voor Zijn bedoeling met ons.
We zien dit patroon opnieuw na de zondvloed, wanneer God tot Noach spreekt. In Genesis 9:1 zegt de Bijbel: “En God zegende Noach en zijn zonen en zei tot hen: Wees vruchtbaar, word talrijk en bevolk de aarde.” Zelfs na het oordeel en de vernietiging, toen de aarde opnieuw begon te beginnen, was Gods eerste stap om vruchtbaarheid te herstellen als de primaire opdracht. Dit bevestigt dat vruchtbaar zijn een rode draad is in Gods omgang met Zijn volk. Het weerspiegelt Zijn aard.
Je bent geschapen om iets voort te brengen met je leven. Of het nu gaat om je gezin, je doel, je invloed of je gaven – God verwacht dat je groeit en je ontplooit in wat Hij je heeft toevertrouwd.
Vruchtbaar zijn betekent dat je ontwikkelt wat je is gegeven. Het betekent het zaad van een visie, een idee, een roeping nemen en omzetten in iets zichtbaars en nuttigs. Vruchtbaarheid gaat niet alleen over fysieke voortplanting; het gaat over het produceren van resultaten die het leven en de aard van God in jou weerspiegelen. Wanneer je je ideeën, relaties, verantwoordelijkheden en taken met toewijding en geloof beheert, is dat vruchtbaarheid. Je moet vruchtbaar zijn omdat het in je geestelijke DNA zit. Vruchtbaarheid is het bewijs dat Gods leven in jou werkt. Halleluja!
VERDERE STUDIE: Johannes 15:8; Kolossenzen 1:10
HET GOUDKLOMPJE: Je moet vruchtbaar zijn omdat het in je geestelijke DNA zit. Vruchtbaarheid is het bewijs dat Gods leven in jou werkt.
GEBED: Liefdevolle Vader, ik dank U voor dit woord. Wat een gezegende zekerheid om te begrijpen dat vruchtbaarheid zowel mijn deel als mijn aard is. Door deze wijsheid wordt elke vorm van stagnatie en vertraging in mijn leven beoordeeld. Ik word groter in alles wat ik doe en aanraak. Vermenigvuldiging, vooruitgang en bovennatuurlijke kracht zijn van mij, in Jezus’ naam, Amen.
SEID FRUCHTBAR I
Apostel Grace Lubega
1. Mose 1,28 (SLT): „Und Gott segnete sie; und Gott sprach zu ihnen: Seid fruchtbar und mehrt euch und füllt die Erde und macht sie euch untertan; und herrscht über die Fische im Meer und über die Vögel des Himmels und über alles Lebendige, das sich regt auf der Erde!“
—
Einer der wichtigsten Grundsätze der Bibelauslegung ist das „Gesetz der ersten Erwähnung“ − die Idee, dass die erste Erwähnung einer Sache in der Heiligen Schrift den Ton angibt, wie sie in der gesamten restlichen Bibel zu verstehen ist. In 1. Mose 1,28 finden wir den ersten aufgezeichneten Segen, den Gott über die Menschheit spricht. Und was ist der zentrale Aspekt dieses Segens? Fruchtbarkeit.
Bevor Adam und Eva überhaupt etwas tun konnten, segnete Gott sie und sagte: „Seid fruchtbar.“ Dies war kein simpler Vorschlag, sondern ein Befehl, der in einem Segen verpackt war. Gott hat das Konzept der Fruchtbarkeit fest in die menschliche Bestimmung eingepflanzt. Es war das erste Gebot, das Er nach der Erschaffung der Menschheit aussprach, und damit legte Er die Fruchtbarkeit als Fundament für Seine Pläne mit uns fest.
Danach sehen wir dieses Muster erst wieder nach der Flut, als Gott zu Noah sprach. In 1. Mose 9,1 steht: „Und Gott segnete Noah und seine Söhne und sprach zu ihnen: Seid fruchtbar und mehret euch und füllet die Erde.“ Selbst nach dem Gericht und der Zerstörung, als die Erde neu gestaltet werden musste, bestand Gottes erster Schritt darin, die Fruchtbarkeit wieder als Hauptaufgabe einzuführen. Das bestätigt, dass Fruchtbarkeit ein roter Faden in Gottes Umgang mit Seinem Volk ist. Es spiegelt Sein Wesen wider.
Du wurdest erschaffen, um mit deinem Leben etwas hervorzubringen. Ob es sich um deine Familie, deine Aufgabe, deinen Einfluss oder deine Talente handelt − Gott erwartet von dir, dass du in allem, was Er dir anvertraut hat, wächst und dich weiterentwickelst.
Fruchtbar zu sein bedeutet, das weiterzuentwickeln, was dir bereits gegeben wurde. Es bedeutet, den Samen einer Vision, einer Idee, einer Berufung in etwas Sichtbares und Nützliches zu verwandeln. Bei der Fruchtbarkeit geht es nicht nur um physische Reproduktion, sondern um Resultate, die das Leben und das Wesen Gottes in dir widerspiegeln. Wenn du deine Ideen, Beziehungen, Verantwortungen und Aufgaben mit Fleiß und Glauben umsetzt, dann ist das Fruchtbarkeit. Du musst fruchtbar sein, weil es Teil deiner geistlichen DNA ist. Fruchtbarkeit ist der Beweis dafür, dass Gottes Leben in dir wirkt. Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Johannes 15,8; Kolosser 1,10
FAZIT: Du musst fruchtbar sein, weil es Teil deiner geistlichen DNA ist. Fruchtbarkeit ist der Beweis dafür, dass Gottes Leben in dir wirkt.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Was für eine gesegnete Gewissheit, zu wissen, dass Fruchtbarkeit mein Anteil und auch meine Natur ist. Dank dieser Weisheit werden alle möglichen Arten von Stagnation und Verzögerung in meinem Leben beseitigt. Ich wachse in allem, was ich tue und berühre. Mein Anteil ist Mehrung, Fortschritte und eine übernatürliche Dynamik in Jesu Namen, Amen.
Posted in: Phaneroo Devotion
Leave a Comment (0) →